Židov

In svobođna b o beseda, misli čist izraz!« Sloboda je osvanula za Slovensku. Slovenski kmet, slovenski intelektualac diše svojem dušom, govori svojim jezikom, živi svojim životom, crkvom vladaju narodni biskupi i svećenici, zemljom narodni činovnici. Tek mi Židovi da nemamo pravo u Sloveniji! Ta i za naš židovski narod svanuše dani slobode- Pobjeda Amerike, Engleske i Eranceske u Flandriji i u Aziji, titanska borba Srbije i Belgije znaci i za sve potištene narode narodno uskrsnuće. Za jevreski se narod stvara iza tisućljeća opet domaja u Sionu a u cijelom svijetu prestaje doba, da se Židov ma u čem zapostavlja, jer je Židov. Ravnopravnost biva faktom, ne tek ispraznom riječi. Prije desetak godina stavljala je carska Rusija zapreke američkim gradjanima jevrejske narodnosti, i Sjedinjene države prekinule su trgovački diplomatski odnošaj s Rusijom, jer ona ne da zapostavljati Jevreje. U Engleskoj izjavila je nekib dana trgovačka komora i to su u ogromnoj većini kršćani da ne može s Poljskom stupiti u trgovačke odnešaje, dok se ondje ne uvede potpuna ravnopravnost Židova. Franceslka nam je prva dala i potpunoma provela emancipaciju. Ne trebamo ni dalje da idemo, ta evo nam naše Srbije. Po zemljopisnom paložaju leži na istoku, ali liberal i tot nazora, stavlja ju uz bok najprosvjetljenijim državama na zapadu. Srpski Jevrej živio je i živi u potpunoj ravnopravnosti i slobodi on je svjestan svoje jevrejske narodnosti, on je baš zato potpun, iskren čovjek, uvjeren sin svoje otadžbine. Poznadu 15 Slovenci n opće Židove? U Kranjskoj živilo je 1880. 96, 189089, 1900. 145, 1910. 146, od toga u Ljubljani 116 Židova. Nadošlo je novo doba i u našem židovskom narodu, i mi smo svjesni svoje narodnosti i ne zatajnjemo je. Nestaje nazora one stare židovske generacije. koja je vidjela svoju zadaću u asimilaciji. Mi se ne prikazujemo drugima, no što jesmo. Židovi Sloveniji ne će postati Slovenci, jer čovjek ne može da postane svojom voljom član naroda, tek jer mu to iz ekonomskih ili etičkih motiva prija. Slovenci i sami najbolje znadu, što je trebalo držati do one djece i unuka Slovenaca, što no u njemškutarskim gradovima postadoše Nijemci, a u Primorju Talijani. Ne mogu dakle tražiti, da se unuci Zidova izđavaju Slovencima, kao što ni svjesni Hrvat i Srbin ne traži od svojih Židova drugo, no da budu Židovi, koji štuju jezik, prosvjetu i nastoje oko probitka naroda. s kojim i u kojem živo. Ni mi ne tražimo privilegija za pojedince, ne tražimo odlikovanja i bogatstva za pojedince, kakova nam je priuštila Habsburgova monarhija, već potpunu ravnopravnost s ostalim gradjanima naše kraljevine. Slovenska zemlja nije još u cijelosti oslobodjena- Pod tudjim još jarmom stenje krasno goeposvetske polje i prekomorski

kraj, neodlučena je sudbina slovenske Gorice, soćanskog kraja i Primorja. Slovenski narod, koji je sam o sebi kroz vijekove toliko uzradio, postići će svoje ideale, jer je na njegovoj strani pravo. Današnji glasovi slovenske štampe ne smiju da budu zadnja riječ u odnosa ju izinedju Slovenaca i Židova. Historija slovenskog naroda, nagovještanja njegovih pjesnika: uče nas drugo a naći će se i danas plemenitih ljudi u Sloveniji, koji misle i rade kao sav demokratski svijet. Židovi u Sloveniji prÜjubit će se slovenskom narodu, bit će gradjani kraljevstva SHS., sinovi Slovenije, ali Jevreji! Neki dan donijela je »Riječ SHS« članak, u kojemu poziva mladiće, da se posvete trgovini i aludira na izjavu glasovitog narodnog ekonoma Wernera Sombarta, koji kaže, da vlada blagostanje ondje, gdje ima Židova, a gdje ih nema, da nevolja gospoduje. I na to kaže list, da nije protiv Židova već traži jednako polje privrede za Židove i Nežidovo. Židovi se u Ljubljani organiziraju .jest, oni stvaraju malu bogomolju i odjeljuju se uz jiotporu povjerenika za uk i bogoštovje u Sloveniji od izr. lK>goštovne općino u Štajerskom Gracu, kauno su do sada pripadali i žele dotu pod zagrebačku izr. općinu, te time i prema vani dokumentirati, da su prekinuli voze s Austrijom i pripadaju kraljevini SHS. ‘Baš danas, kaki pukim slučajem katolik i pravoslavni i jevrej na isti (lan slave Paishu, kad svi oslobodjeni krajevi i narodi slave uskrsnuće svoje, vijećali smo u zagrebačkoj iaraelitskoj općini o tome zahtjevu i rado ga prihvaćamo. Dobro nam došli, braćo Jevreji s one strane Sutle! I za Vas će i za nas doći sretifl danci slobode kao onda njekoć ljubljanskim Židovima prije sedam stoljeća u sretnoj slobodnoj slovenskoj vojvodini. Zagreb. 20. travnja 1919.

Dr. Lavoslav Šik.

Uzajamnost izmedju Arapa i Židova.

Emir Pa j za I upravio je profesoru Felix« Frankfurtern, američkom članu ci.ion. delegacije n Parizu, pismo, koje je znatmen.it dokumenat o nakanama Arapa i jasno izražava prijateljsko stanovište Arapa prema židovskim težnjama. Pismo glasi: Hedžaskai d e 1 e g a c i ji a . Pariz, 1. marta 1919. Koristim se prilikom mog prvog sastanka s američkim cijonisti'ma, da Vam reknem ono. što sam tako često već izrazio dru. Wcizraannu, u Arabiji i Evropi Cutiimo, da su Arapi i Židovi po krvi rođaci. Jedni i drugi trpili su ista progonstva od jačih vlasti. Sretnim slučajem suđeno je sada obim narodima, da zajednički učine prvi korak k ostvarenju narodnih prava. Mi Arapi, a naročito koj i smo modernih nazora, promatramo cijon. pokret s najdubljim simpatijama. Naša je ovdašnja delegacija posve u [nieena u prijedloge, što ih je jučer podastrla cijonistička delegacija u mirovnoj konferenciji i mi držimo, da sn ti predloži opravdani i umjereni. Mi ćemo učiniti, štogod više možemo, da podupremo te zahtjeve, u koliko će nam se

dati prilike, da surađujemo na tonu problemu Mi ćemo najsrdačni je pozdraviti dolazak Židova u njihov u zeml ju. \ S vodama Vašeg poki’eta, naročito s dr. Wedzmaamom, stojimo u živom saobraćaju koji) ćemo i nadalje produljiti. Dr. \Veizmann je našoj stvari učinio vanredne usluge i ja se nad mu, da će se skoro nadati prilika, da će seArapi moći bar donekle odužiti Zidovima za njihovo prijateljstvo. Radimo zajednički za obnovljeni, preporođeni Istok i naša se dva pokreta stoga međusobno upotpunjuju. Židovski i arapski pokret nisu imperijalistički, već samo nacionalni. U Siriji ima mjesta za oba naroda. Mislim, da nijedan od nas dvojice ne će moči pravo uspjeti bez pomoći drugoga. Zlo upućene ličnosti, koje uijesu toliko prožete sviješću odgovornosti, kao naše vode, i koje još ni jesu spoznale itotrebu zajedničkog rada Arapa i cijonista, pokušale su da iskor'ste u svoje svrbe ono posve lokalne poteškoće, koje su se naravno moralle pojaviti u prvim počecima našeg djelovanja u Palestini. Nekima je uspjelo, sve se bojim, da su Vaše ciljeve krivo prikazali arapskom, a naše ciljeve židovskom pučanstvu. Postigli su samo to, da su neke interesirao« stranke izbile kapitala iz ovih tobožnjih naših diferencija. Želim, da Vam priopćim moje čvrsto uvjerenje, da se ove diferencije ne odnose na načela, već na pojedinosti, koje su neizbježive pri dodiru susjednih naroda. Dobrom voljom dadu se ukloniti svi nesporazume!. Boljim međusobnim upoznavanjem, sigurno će ovi nesj>orazu'm,ci nestati. Ja i moj narod gledamo naprijed u budućnost, u kojoj ćemo pomagati Vaiima, a Vi nama, tako, da će zemlje, na kojima su uzajamno zaintereeovani naši narodi, opet zapremiti svoje mjesto u zajednici kulturnih zemalja.

Iz židovskoga svijeta.

Turski Židovi za Palestinu. Stockholm, 18. aprila. (Posebni brzojav.) Iz Carigrada javljaju: Židovsko narodno viječe u Tui-skoj, upravilo je brzojav na Usiškina, u kojemu izrazuje Solidarität s izjavama Sokolova ii Weizmanna pred mirovnim zborom, a protestira proti Sylvaina L e v y a, koji je svojom izjavom naškodio jedinstvu židovskoga: naroda i njezinoj budućnosti. Za židovskn Palestinu. Stockholm, 18. aprila. (Posebni brzojav). Iz Pariza javljaju židovskom dopisnom uredu: Pairiamenat države Albany primio je jednoglasno rezoluciju, u kojoj se moli Wilsona da se zauzme na mirovnoj konferenciji za židovsku Palestinu. Izgradnja luke u Hajfi. Moderniziranje Jerusolima. Stockholm, 18. aprila. (Posebni brzojav.) Iz Londona javljaju židovskom dopisnom uredu: Engleska- uprava' u Palestini namjerava 2 milijuna funti (danas oko 200,000.000 kruna) investirati za uređenje luke u Hajfi i moderniziranje Jerusalima. Židovsko-narodni pokret u Novom Sadu. Novi Sad, 20. aprila). Židovsko-narodni pokret i u našem gradu sve više se raširuje. Pored građanskog društva, o kojem smo već izvijestili, osnovano je ovih dana

BROJ 14.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 3.