Židov

1. osnivanjem pograničnoga ureda u Kopenhagenu u svrhu organi izaći je i regulisanja iseljivanja iz istočne Evrope. 2. osnivanjem istoga ureda u New-yorku za sjevernu i Južnu Ameriku. 3. osnivanjem istoga ureda u Londonu za Veliku Britaniju, Južnu Afriku i britr ske koJonjie. 4. organizovanjesn središta za vanje u Palestinu. * 5. otvaranjem informacijonih ureda za Iseljenike u svim zemljama, kojima emigranti prolaze. 6. da pruži stanovite prednosti onim iseljenicima, koji će se podvrći odredbama emigracijonog departemonta u pitanjima useljenja. 7, da pripravi ugovore s parobrodarskim društvima. Nadamo se, da ćemo doskora biti u stanju pripcslati zemalj. organizacijama formu lare za registriranje iseljenika. Ujedno ćemo vam objaviti općenite smjernice za osnivanje i vođenje iinfommci-' jonog ureda. Sve zemalj. organizacije, u ikojima se već prevodi registriranje onih, koji se žele iseKt u Palestinu, umoljavaju se, da odmah pripošalju izvješće o dosada proveli ora registriranju. Predradnje u Palestini. 'Predraibije u Palestini napreduju velikim koracinvat Ponajprije bi osnovano »društvo za vodogradnje s naročitom svrhom, da što bolje iskoristi palestinske vode prema potrebama pučanstva. Do sada, bijaše na tome poijti u Palestini veoma malo učinjeno, taiko te će ovo iskorišćivanje rijeka i jezera mnogo pridonijeti žvljem razvitku prometa, IboIjoj mogućnosti zarade, a napose u velike razvitku i procvatu ribolova. Istodobno se osniva mornarska škola, a napose se uče ribari grupimice svome zanhtu na kome ■će temeljiti svoju budućnost. Uspjelo je osnivati take družbine u blizini Haife, Jaffe i Kineret-a na Tiberijskom jezeru te nedaleko kolonije Hedera, Prva veća družbina židovskih mornara nastanila se n luci Jaffe. Zemljište i potrebne zgrade podigoše joj barun James Rotschli' i Ika (Jewisch CoJ on inati on Association), a na čelu joj je inžinjor Gurević. Iz Amerike je stigla komisija na državnom parobrodu »Mongolija» te je sa sobom donijela veliku množinu živežnih namirnica i inih potrebština (3 miljuna rifa ljetnoga i milijun rifa zimskoga pletna. 100.000 vunenih pokrivala, 1500 kreveta, raznoga namještaja za bolnice, 250 šivaćih strojeva itd.), a da 'bi se ove stvari na potrebna! mjesta lakše razaslati mogle, dovezeno je na parobrodu i 220 automobile. Budućnost &e Palestine temelji na praktičnome radu, koji se mora unaprijediti opće-korisriim uredbama. Higijenski odio cionističke komisije izrađuje program za sve kolonije. Taj se program temelji na opažanjima petorice Hječnika, koji proputovale sve koInoije počamši od Tiberijskog jezera pa sve dolje do Gaze. Posvuda se osnivaju bolnice a na sve strane se razašilju leci, da upute narod n liječenje malarije i očnih bolesti. Izgleda, da su za ovoga rata najviše štete pretrpjele velika divna kolonija • Petah Tikva i male radeničke kolonije A~n Ganin i Kafr Saba. Popravljaju se oštećene kuće i zdenci i podižu se nove zgrade, a novac se namiče od t. zv. Restau-

rationsfonda (fond za obnavljanje),, koji se skuplja u Eygleskoj Holandügi, Americi i Sjevernoj Africi. Najveći dio toga fonda (70 S) upotrebljava se u Jerusoiimu za održanje raznih instituta i bolnica te za dijeljenje potpore udovicama, ratnim invalidima i velikom broju (3000) siročadi. Svo se skoro bolnice i sirotišta podvrgoše us Lovi ma uprave. Izgradnja Jerusolima po nacrtu generala Allemby-a i gradskog vijeća nastavlja se punom parom. Iz Jugoslavije.

I Sida Weiss. | Drugog dana ševuota u jutro iznenadila nas je sve nevjerojatna vijest o smrti vrijedne mlade sumišljenice, Side Weiss. U cvatu tek joj je bilo 20 godina, pade žrtvom teške bolesti Sa smiješkom na licu ostavila je život, koji je tek počela da živi. Djevojka, urešena svim krijepostima; uzor-kčerka; duša dobra icao dobar dan; gorljiva Židovka, biče *puno smisla za sve što je lijepo i uzvišeno o je bila Sida Weiss. Gdjegod je boravila ( svojom je veselom i blagom čudi širila sretno i ugodno raspoloženje. A kad je valjalo raditi za dobru i plemenitu stvar, eto je opet gdje neumorno, ustrajno i radosno vrši svoj posao. Naročito se*mnogo s ljubavi bavila sa uzgojem i izobrazbom židovske djece i djevojaka ponajviše u Bnot Cijonu i ferijalnoj koloniji. Mnogobrojne drugarice, učenice, kao i svi oni, kojima pokojnica bijaše mila i draga i koji su cijenili njezin rad, okupiše se 6. juna da isprate Sidu Weiss do grobaU kuči žalosti izrekao je žalobni govor rabin prof. dr. O. Schwarz, a na groblju je predsjednica Bnot Cijona, Mirjam ' Weiller, uz sveopče jecanje, izrekla ga nutljiv posljednji pozdrav dobroj drugarici. U ime žid. omladine oprostio se s pokojnicom Braco Poljokan. Nad otvorenim grobom otpjevao je mješoviti zbor tužaljku ( ,Šivisi“. S neutješivim roditeljima, koji gube jedinicu kćerku, tuguju svi oni, koji su poznavali pokojnicu.' Čast njezinoj uspomeni, Zihrona livraha! Općinski izbori u Požegi. Pred nekoliko tjedana obavljen je' izbor općinskog odSbora, te je jednodušno prihvaćena listina cijohističkih kandidata. Izabran je slijedeći odbor: predsjednik dr. B. Löwing e r, predsjednik mjesne cijonističke organizacije, zamjenik predsjednika A. Fischer, tajnik J. F r i m, blagajnik J. Schillingen odbornici: 0. Adler, dr. O. Bricht a, L. Davidović, A. Heinrich, dr. S. Steiner, M. Stern berg i S. Taussig. Prema tome su u odboru 8 građanskih cijonista, 2 poođecijonista i 1 židovski narodnjak. U svojoj sjednici od 22. aprila o. g. prešao je odbor općine nakon saopćenja re- * zolucdje zagrebačke izraelitske bogoslovne općine na dnevni red, smatrajući tu rezoluciju zaključkom neovlaštene korporacije, koja ne lana prava da govori u ime židovstva. Javno predavanje u Požegi. Ferijhlni klub židovskih akademičara i abi'turijenata u Osijeku ponukan mjesnom cijonisličtkom organizacijom u Požegi priredio je pred nekoliko tjedana informativno i agitaoijono predavlapje. Predavanju prisustvovaše gotovo svi slojevi građanstvo,

a osobiti interes pokazali su socijaliste. G. Miroslav Lederer predtuvao je o cijonizmu uopće, te je -jezgrovitim svojim Nikola Tolnauer govorio je »o političrazlaganjem pobudio najbolji dojmu» G. kom cijonizmu i o aktueluoj poJifoici u Jugoslaviji«. Nemoguće je otbzirom na prostor lista, dai i u najmarkantnijim crtama razlažemo sadržaj ovoga savršenooa govora. Obilatim pljeskom i oduševljenim pokliciiut* auflivalili su Potžežani govorniku za njegov trud. Prigodom predavanja sakupljena je svota od 300 K za palestinsku ekspediciju. Sastanak brodskih cijonista. Dne 13. travnja o. g. priredila je Eterarno-zabavna sekcija mjesne cijonistiičke organizacije sastanak, na kome je bilo prisutno oko 150 članova. Sastanak otvorio je predsjednik sekcije M. Albacliary, m program su ispunili snmšiljenik kr. kotarski veterinar Ponio Šv riju ga lijepim referatom »Židovstvo sadašnjosti <; stnd. medi. Lav Ku n deklffltmovao je Rösenfeldove pjesme, a dr. Otom Spi e g ler pjevao je uz pratnju glasovira (sum. gdjica. Pauk Sessler) nekoliko židovskih pjesama. Nakon programa razvila se nevezana zabava' s plesom. \ jenčanje. Ovih dana vjenčao se naš su mišljeni k d'r. Adolf Bena u, senijior Bar Glore s gdjicom. dr. mjed. Eru om Ha f man, seuiorkom Bar Giore. Našim sumišljeuichna sidačno čestitamo! Osobna vijest. Naš sumišljenik dr. Isidor Herrnan ordinira i ove godine u kujMiilištu u Li piku. 112

Iz omladinskog pokreta.

RADNI PROGRAM SAVEZA ŽIDOVSKE OMLADINE DRŽAVE SHSlan osim« ovime radni) program, koji ćemo predložiti na omladinskom sletu u želji, da bude podloga stvarne diskusije u »Židovu«. Omladina bit će informiranal, a mi ćemo eventualne stvarne predlog« uvažiti i popuniti njima ovaj) program. »Judea«, »Bar Giora«. I. Načela. Židovska omladina! Jugoslavije teži za Unutarnjim. učvršćenjem svoje narodne svijesti, radi na svom kulturnom preporodu u znaku židovske kulturne renesanse i suzbija svoje došadanje bivstvovanje moralno i fizičko, kao posljedicu nezdravoga soci jad noga položajni Židovska omladina kao najborbeniji niosioc ideala svojega naroda, želi da mzradi oko ostvarenja općih narodnih zahtjeva, da se stvore uvjeti, potrebni za postignuće spomenutih borbenih ciljeva. Smatrajući cijonističku ideju najpodesnijom osnovom za svoj' jxreporod, kretaće se omladinski jxxkret u okviru programa, kojemu je temeljna ideja: preporoditi se u jaku, zdras vu) generaciju, odbacujući događanje životarenje* prelazo m od prizna jedopotpunespoznaje židovstva. Kao polje rada/ imaće omladina u prvom redu sebe, a u drugom onu braću svoju, koja ne nađoše još put svojemu narodu. • Poznavajući povijest svoga naroda vidimo u židovskoj narodnoj idleji draigor cjenu baštinu naših predaka, te srno ćvr-

BEOJ 18.

»2IDOV« (HAJHÜDI)

STRANA 5.