Židov

Mi rtc 'mraimo, ne možemo da mraimoIskonivši sveuđilj mržnju kroz vijekove, bnrtalnu mržnju fizičiki naduvoćnijih, mi oro>fo«mo, pokunjivši se od udara, tln zamukrtomo, ali to većma je u nas ntorala rasti čežnja za Ijtibavi. Ta drugi i jaei, uz koje je bila »ila, mogoše j« prezavti. Naša sila mogla je biti saimo moral'na siiia pravde i Ijubavi. Božanstvo, što ga u sehi osjećaimo, nijo Bog oevete, već Bog Ijnbavi, Bog Prorroka i/ Hilela, ali taj je Bog i Bog pravde. Ml ne gmižeano za Ijubavi, ne, ne! I to su gdjekad člnili Jevreji- U doba moralne dokadence naroda, dekadenoe sStrivljene ognjem i toljagom onih, kojun« nije trebala Ijulvarv, jer je us njili bilti «ila. Mi čekaino, da niatm Bog pravde donese Ijnbav i vodit ćemo borbu, tihu i uporriu, dok nam svane dan velikoga Boga pravde. I ne ćemo, znajte, cjelivaiti ruku, koja nas bije! I ne 00111,0 je blagosiijaii, kazujući/ da j* aa*ka i dobra. Ne čemo više, jja maikar koliko Varvareki osječaj fizičke prevlasti to od mas zutitijovato prijeteći nam se i bijnći nas, da se ponizujemo. Gledamo istini u oči i hočemo jasnoću: »da, da n«, ne«, I kad bismo drukčije govoriti, morali bismo se stiditi sami sebe; a avijet bi prezr’o našn laž, llaž ropskih duša. Vclite. da nijesmo našli riječ osud© za Nijemce i Madžare. Ne znate istoriju cijonizma i ncznate, koli'lco nam je baš germanski i madžairski đuh, duh centralne Evrope, bio zaprekom n'ašem razvitku. Nijesmo imali možda riječi mržnje za njih, ali mi smo dali odnška našoj osuidi njeziniih mogućnika, i satiašnjih i prošlih. Mi, eijoniste, ni onda, kad se mnogi njjesu usudiili da govore, nijesmo zašutjeli svojih simpatija prema Anglosasima’ i niihovim saveznicima, pa kad je u novembru 1917. izašla čuvena Balfouiova đeklaracijai, mi smo diljem cijelog svijcta, pa i n Berlinu i Beou i u Zagrebu, josno izrekli, na čijoj srntt stratii, jasno i s našim dobrovoljačkim legijama na Galipolju i sa Jaibotinskijevim legijama ’u armiji gen. Allemby-a-_I mi sniiO več omda jednako progovorili iz dna naših srdaca v o Vesnićevu piamu. A stajasmo pod strogom vojnom cenzurom n zemljama eentreilnih sila, jer su znali i moradi sp<®nati, na kojoj smo straui mi eijoniste. Mi, baš mi, narodnj Jovreji nz Ukrajjnu osjetili smo u staroj Anstriji,, hvu saagTi TWprijateljstva protiv naših težnja za narođnom antonomijom. Onda su Pojjaci bili protlv mae i protrv Ukrajinaca. OndaNm oni bili pouzdani oslon außtrijskim vladama, u* njcmačke stranke, a koliko puta protiv oetalih Slavenn! Posvetili amo ovim napađajima više prostora, no što smo kanili, ne rađi čkanka »N- P.< samoga. On je samo jcdan od ncprekidnih, postojanih na\-ala na Židove, kojima je publicistika u nas tokiko obilovala u posljednjim mjesecima. Želimo s tkn odgovorom da 8e izjasnimo onima, koji su kadri, da i židovsko pitanje nepristrano prosuđuju. Mržnje, koja tako često daktuje napadaje na nas, ne možemo razuvjeritk Uredništv«.

Iz židovskoga svijeta.

Nova žklovska organizacija u Curigradu. Kopenhaški cijonistički ured javIja: Nal. židovskog’ udviiženja »Amicade« i sui’adnjom vodećih olanova

Bne Brith-Logc osnovan« je u Carigradu naoijonalno židov»kio tulruženje, koje pmna novome »vome programn hoć« <ia sudjeluje pri stvaranju žkkn-«ke narodne domaje u Palestini. Natttalje da Aiftvretii nocljmvadiio oajećanje Židova »u Turskoj, da suđjeluje pri rmlu općine i svih Žrdovskih filantropskih organi/.aoi,jft na domokratskoj hazi u Carigradu, Predsjednik udniženja je povnati odvjetnik g. Isaa'k T a r a n t o. Odlikovanje nadrafoina Dr. Hertza u Londonu. Koponhaški cijonisticki uned javija: Židovsko-teološki semrnar u Americi je zakljnčilo, da nadrabinn drtt. II e rt z n prigodom njegovog- 25-g , txl. j>ul>ilejia podtijeli čast doktora za heforejsku Idteratum honoris causa. Nota vijeea četvoriee Kolčakn. Židovski dopisni nml u Stockhoimu jaVljia: Vii.lece četvorice mirovne konferencijo u Parizu upravilo je na admdmla Kolčaka notn, u kojoj mu se nalažu sitroge anjetre opreznosti, da pri njegovom prodiranju u nnutrašnjost Rusbje ne foi došlo do iezgreda njegovih četa protiv židovskog jmčanstva.) Za eventuailne j>rotn-židovske ekscese irnao foi aldmiral Kolčak osolmo da odgovara. liitervievv s Oskaro m Straussom. Bivši amerikan.siki jioslanik n Carigradu, Osikar Strauss, koji je kao predsjednik »League to Enforce Peace of America« došao n Evropu, pia premda nije oficijelno dodijeljen amei'ikanskoj mirovnoj delegaciji, ipak igra u Parizu veliku ulogu. Strauss imao je dobrotu da priini dopisnilka »Jiidische Prosszentrale Ziirieh« i izjavio je slijedeće: Ja doclnše pisam cšjoaißta, alj vrlo »impatiziram s cijonističkim idojalom. No mislkn, tla ćč, se mnogi Židovi iz Amerike ili Engleske iseliti u Palostinu. Zašto foi .ostavili ove zemlje, gdje uživaju jmtjnmu jednakopravnost, sva privilegija kao i .ostali građani. Palestinn maipućivat će iseIjenici iz zemalja, gdje Židovi nemaju slobodd. Iseljivanje iz Evrope ovisit će foezirvjetno o jioložaju Židova u Srednjoj i istoenoj Evrojii. U istočnoj Evropi pogor.šava se danoraiee jx>ložaj Židova, a jx>gromi, fkoji sada tamo bijesne, dokazujii tok da naši neprijatelji nisu ništa uoili Na pitanje, da li ne će uspostavom židovske domaje n Palestini foiti okrnjena prava Židmu n drugiin odvrai t:o je g. Strauss: »Besmisleoo je upravo tvrditi, da foi Židovi u diaspori mogli foiti oštećeni nsjw>stavom narodne doniovine za Židove n PaJestini. Židovi, koji ostajn u Engloskoj, foit će engleski, koji žive n AmeTioi, amerikanski, a oni, koji će otići ii Palestmu, bit će građani nove židovske države. U poglodn foudnćnosti židovske domovine ii Palestini je Stranss velik optilmista. »Već sam 69 godina star i no očekujem, da ću ja još mnogo toga moći, vidjeti u bifdnćcj Palestini, ali/ imadem potpuno pouzdanje, ■ da će mlada đržava ispuniti nade njezinih csnovatelja. Gajim dnfooku vjeru n etikn moje religije i moga naroda; dali smo čovječanstvu deset zapovijedi, temelj svili modernih zakona, i fundamenat građanske pravednosti leži n staroj Palestiai. Tko foi mdgao uuapred kazati, koje eei velike blagođati i političke mndrosti pokloniti nova Palestina svijetu? Palestina stajat će jpod -zaštitom Velike Britanije,

najmncMUje velevhiati, a Žkiovi 6e »e veseliti. da oa eng'leski narod biti savesnikom žjdovskoga narode. Pa prenida. Židovi Amerike i Engieake ne oe aktivoo sudjelovati kod uapoatave i iagradnje Palestine kao palestinski gradani, ip«k će oni gdjegod će saiuo moguće biti, podupirati braću svoju, kojitna od srca želimo dobar uspjeh. Uvijek će postojeti jaka veza ismeđu Židova, kojiau pošli »kući« i onih, koji su ostali u d i a sp o r i. Uvjereni «mo, da će u Palestini nastati udobni; »retni i cvatući narodni dom za židovstvoŽidovskl problem u Rumunjskoj. U 37. hroju »Jiidische Presszentrale Ziirich« nalaze se noviji dekreti rumunjske vlade o podjeljenju gradanskih prava Žiđovima. Na.š izvjestitelj u Riununjskoj saopćuje nam o tim prilikaiua slijedeće: Novi kraljavski deikret podjeljuje građanska prava onim Židovima, koji su se » zemlj-i rodili, ili koji se u balkanskom ili evjetakom ratu borahu na strani Rmnunja. U slučaju, da se bilo s koje strane navodima natjecatelja prigovara, potrebno je zatraženo pravo 1 iKjiravama doka Kati. Židovi i naprama ovom najnovijem dekretn jKikaznju negodovauje, jer je na isti ođhijajući načm sastavljen, kao i onaj od 6 (19) sijeČnja 1919. Ovaj posljednji dekret, proglašen je, kako je općenito poznato, od sudova pravno neobvezatnira. Židovi misle, da je o<vaj dekret posljednji pokušaj, da se uzdrma sigumost Židova po čitavom svijetu, te izrazuju bojazan, da će se ovaj dekret po zaikljućku mitfa proglasiti nevaIjanim. Nadalje traže Židovi, da im se kao zadovoljština za sve uoinjen« nepravđe, đade zakon, kojim će se Židovima općenito priznati građansko pravo, a otklaajaiju način, dasepojedincima strancima gradansko pravo podjeljuje. Antisemitska štampa ogorčena riađ ovakim dtžarijem Židova izjavljuje »Žiđovi ne će da budu rnmnnjeki građani, već žele đa se isele u Palestinu i pokazuju svojim d'ržanjem, đa im nije stalo do državljanstva«. Svakalko je ispravmo, da neprijateljsko držanje spram Židova jaea neprestano palestinski pokret. Uzroci, zbog kojih židovska javnost odbija ovaj dekret pokazuju, da su diktirani zahtjevom, da steknu građansko pravo, a n© iz želje za iselenjemPohjeda židovsko-narodne izbome listlne u CefiOslovačkoj. Na 16. juna; obrivIjeni su u čehoslovačkoj repnblici izbori za općinska vijeća. Izbori su prvi put obavljeni na temeljiu jed'nakog, tajnog i prorporcijalnog izliomog reda. Židovskonarodno vijeće za Cehoslovačku republiku postavilo je gotovo svagdje svoje kandidate, te je prvom svojom izlxxmom borbom postigla potpun uspjeh. Njemačkožidovski asimilanti, koji moraju da biraju najljuće antlsemite, «ko uopće žele njemački hirati, nijesn uspjeli da istaknu uopće igdje jednoga kandidata, pa ne će stoga bit n općinskim vijećima zastupani. Nešto bolje prošli su njihovi drugovi česko-židovski' asimilrinti Oni sui dbhilli 7 mandata. Cijonista iizabrano je 78, a od ovih su 2 Poalecijonista. U Pragu izabrano je 9 eijonista s 8046 glasova t. j. 60% svih, koji imaju izbomo pravo. Tom zgodom treba podsjetiti na držanje Česke javnosti. Več nedjeljana vodi se žestoka izborna kampanja, a osobito Nijemei nastoje grčevtio, da bi dobili što visg

STRANA 4

»ŽIDOVi (HAJHUDI)

BROJ 20.