Židov

ŽIDOV

OSBBMr PfFW\ -Zl DOVST\A

ŽIDOVI!

Iz Ukrajine stižu nam dan na dan vijesti o groznim pokoljima Židova. Na desetke hiljada Židova masakrirano je u posljednjim nijesecima, na stotine hiijada židovskih ejczisteiuija uništeno, mn ( >go je židovskih žena i djcvojaka osramoeeno. Krv | sramota žrtava, koje hez oružja i bez zaštite, hez otpora stradaše, viče d« neba! I do naših srdaea! Niko se nije digao, da im zaštiti goli život. Hajka laži i kleveta skvrnj im i sad, kad su poginuli, grobove. Zadnje vijesti, koje imamo, p«tiču iz juna. Več onda je listina obuhvatala preko 80 mjesta, u kojima je harao pogrom, veeinom kroz više dana. Bestija u č°vjekovu liku, veeinom čete Grigorjeva, nije se zadovoljila, da žrtve liši života, več ih je prije stavljala na grozne inuke- U odeskoj židovskoj četvrti nijedan Židov nije utekao pokolju; u Žitomiru je sve, što je židovsko, uništeno; u Ničajevkj je raasakrirano cijelo židovsko pučanstvo; u guberniji Jekaterinoslav uništene su sve židovske naseobine. Dosta je nabrajanja! Pogromi traju dalje, grOzna se listina grozno popunjuje! Židovi! Cijelo se židovstvo prosviječenih zemalja ujedinilo u plamenitim pro. testima protiv tih grOzota, možda največih, što ih je naš narod proživio, a svakako najsramotnijih za čovječanstvo. Koje li grozne ironije u doba, kađ se govori o ligi naroda, o pravima čovjekovima! Protestu židovstva pridrnžuje se sav civilizovani •vijet: državnici, parlamentarci, spisatelji i svečenici svih vjera u kulturnim državama. Amerika je izaslala komisiju, da istraži ta zvjerstva. Židovi Jugoslavije! Vaša živa židovska i čovječanska čuvstva reči će Vara, što Vam u ovaj čas valja činiti. U zhorovima i u sinagogama svojima dat čete oiluška svom ogorčenju i svojoj žalosti nad übijanjem, zlostavama, uništavanjem i sramočenjem svoje brače i sestara na istoku! Neka sve mjesne organizacije potaknu svoje opčine, da udese žalobne službe božje u sinagogama i neka održe posvuda žalobne zborove. I svnda če, mi u to tvrdo vjerujemo, osječaj ogorčenja i bolnog jaučesča biti snažan poriv, da se činom posvjedoči volja,

da se putomei'ina j sapatniviina tih nijeniih svjedoka zvjerstva nad zvjerstvima übezbijedi sigurna buduenost. Ne dajte, da ti nirtvaci ustanu kao uptužba i protiv braće i sestara! Prionite gradnji Itolje budućnosti svoS,a naroda u njeguvoj rođen<>j duinaji! To od Vas traži Vaša ćast; do toga stoji i štovanje svijeta prema Vaina! Radni odbor Saveza cij°nista Jugoslavije. Tajnilk: Za predsjednika: R. Henerv. r. Dr. L i ch t v. r.

Nacijonalizovanje općina.

Piše: dr.

Aleksandar Lteht.

Jedan od naji>reeih galutskiii /.aJataka židovstva jest nacijonalizovanje općiina. U njima se, kao u orgianizovanuan jjedinicama židovstva, ima da stvairaju lloka'lna središta za održavanje njegovo. Bile te općiue obavezne, kako jetou nas, ilislobodne udruige, kako je to u Pranceskoj, a bit će tako usljod rastave vjerskili stvari od države i drugdje, one su istorijskim razvitkoan ostale onim organom, u koine židovstvo vidi' izvršioca ■njegovih duhovnih ix>treba. Više ođ zakonske obligatomosti ovo je potonje razlog, zašto se održaju pored svega toga, da ve. likim dijelOm ne zadovoljavaju ni daibokoj religioznosti Ijudli, koji doista vjeruju, ni sloibodoumnim elementiima, koji zaziru od prisiinog dokumentiranja vjerozakonstva/, koga u njihovLm dušaina neina, Općine mogoše da izopače svrhe, koje eu im dalle život: One ipak mogu računati na prlvrženost svih Zidova, koji u njima idejno vide zaklonište židovskoga životaViitalnost općina na zapadu, pa tafko i u nas, jenjava. Vjersko osjećauje gutn sve to većma snagu i ooituje se tek u rijetkim zgodama. Židovi vrše vjerske akte samo u izvjesnim prigodama, da se regbi pa*eki!ne zastara, po kojoj bi konačno utmulo vjerozakonsko žido\istvo. Odatle ona praznina u današnjjm općinama, po kojoj svi, koji još imaju snagu, da teže za- sadržiniaiaa, a ne za fonnama, u sebi osjeoaju njihovu besadržatjnost. Nemia suninje, da je jedini lijek, koji će privesti pun život naš'im općinama, jednc jako, svijesno židovstvo. Židosvtvo, koje iina volju za punoćom vlastite afirmaeije. A to je danas, u doba slabljenja vjerozakonskog židovstva, jedino narcdno osviješteno židovstvo. Ono je dalkle jedna prijeka nužda u općinama za sve one, koji ne će.

<la se proceis sliabljenja židovstv'a i dalje nastavlju <lo potpunog išćezavanja. I nenacijonalni Zidov, to jest onmj, koji svoji; židovstvo želi, i ako preda pred nacijonaUnom ispovijesti, morat <» želljeti nacijonalizovauje o[)ćina, afco je u sebii istiuit i dosljedan u svojoj laifinnaciji židmstva. Jer samo nacijonaJizovaua. općina imat će j>uiio shvatamje, a po tome i pmm volju, <la sve vrednote u židdvstvu, bile one koje mn drago vrste, održi i kultiviše i oćuva žuldvstvo ođ tendencijiai, kojp vode iz mjega napolje. Dabome: nije ui tt»ne n acijonailizovam je općina, da ko(jiim slničajem) njoj na čeJu budii nacijonalmi predstavnici. Ono je u tome, da naoijonalna volja ojKunara iznese pobjedn u životu ojićine. Toga/ radi \nalja prije svega provesti ondje, gdje toga još nema, osvještavanje oj)ćinara, po kome će narodna ojićina postati organskom potreI>om duhova. Samo ovako, buđe 1i općina nošena tom jakom voljom, drugim riječima: ne bude li nacijonallizovanje općina tek jedna demonstracija u oprećnosti prema dojakošnjem stanju, hnat ćemo garanciju. <ia se ispraznost jedne demonstraclje konfesijske ne zamijeni dmgcni ispi'aznom demonstraeijoml Svijest odgovornosti onih, kojii stupajiu na ćelo općina kaio nosioci narotlne niisJi, rnona biti unutar općine rio’olucionarna. Revolucionarna u tome smislu, u kome svaki živ mlacl život znači revoluciju, koja teži za stvaranjem, proizašlim iz dnboko proćućenog nezatlovoljstva sa dojatkošnjim stanjem. Ne stoji do toga, da se na trošue zgrade vješaju mladi barjaej, jei' tilme se nije još ništa promijenilo u zgraxli samoj. Do toga stoji, da ti barjaci budu simbol unutarnje preudezbe, sionbol života, koji je slavio svoj ulaz u domi, u <kome je malne bio obamr’oI po tome jte jasno, da naša borba, idnći za rušenjem tmlih sistema, mora bi<ti si>gurna svojie snage stvaranja. Ne srnijemo dozvoliti, da se i jetlma pobjeila l narodne misli u apćinania izvrtgne u poraz time, što ne ćemo znati da daderao cdgovora na pitauje: pa šfco se u bitnosti promijenilo? Cuvajmo se, da nam norodna isx>ovij«st ne bnde tek jedan gest! I kad budemo imaJi osjetianje, da je naša pobjeđa jedna skuf>a stvar, jer traži od nas napou svih energija kao <k)kaz prava na i>objedu; kad budemo znoili, da smo teik sluge ideje, koja xk> numa ima da pobijedi, a svaka nam lićnost vrije-

GOD. 111.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAOREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ••••••••

11. koiovoza 1919. ZAGREB 15. Aba 5679.

PRETPLATA« OODIŠNJE K 32 —, POLUOOD. K 16'—, ČETVRTOOB ........ K 8 _ POJEDINI BR.I K. •••• IZLAZITRI PUT MJESEČNO.

BROJ 24. i 25