Židov
no crnci u svojoj republici Liberiji. Jedu ah ko monstrozna je vlastita deklaracija \Veie. mamna, da se židovska država ne bi dala izvesti, kat! bismo je dobili. Što su anticijoniste govorile kroz sve te godine, kažu sad cijoniste. Istina, sadašnja edjonistička egzekutiva ne može izvesti države. Ali ona je prolazno tijelo. Ž fd o v i k a o d r ž a v ni c t. Da) se na Židove svali Odgovornost za) državu, treba da nasmogtuu Ijnidske sile d žrtve, o kojima danas nemaju ni predodžbe. Zidovi 1 su u samoj Engleskoj imali prije rata četiri I>Ot kancelara, neznatno australsko židovstvo bilo je kadro, da dade u sir John Monasha jednoga od najvećih generala i tečevina rata. Istina, Engleska je već dala vladaoca Indije u osobi g. Montagu-a, ali tko može predviđati vladalaca i kaibinetstdh ministaTiai u 1 svih 15 novih država Evrope, vladalaca, koji su kakvegod im bile mane. dokazali, koliko moćan rezervoar sila ima u židovskom narodu. Nije li dr. Weizmainn sam bio otkriće? Nordan je jednom rekao, da je Herzl bio velik violinista bez violine. Dajte židovskom narodu mogućnost djelovanja, i niko ne će moći) da o<lredii granice njihove muzike ili njihova djela. On, Zangvvlll, odbija tvrdnju, ida.su teškoće na putu do židovske države nesaivladiive. Mase su ispravno držale, tla je BalfourOva izjava obećanje (židovske države i nemoguće je, da se Balfonr, obećavši je, frivolno poigrao s njihovim najsvetijim osjećajima. Tome velikome ministru spoljašnjih posala morale su biti poznate poteškoće: Arapi, crkvene intrige, sveta mjesta itd- S toga se opravdano može predmnijevati, da je, davši svoju poznatu deklaraciju, znao, kako će se nadvladati te teškoće. Samo to može da bude neka naknada židovskom narodu za njegove neiz' Tecive patnje u ratu. Dok su pogromi protiv Armenaca jenjali dovršetkom rata, pogromi u Poljskoj, a još većina u Ukrajini, nastavljaju se. Velika sila od nekih dvadeset nacija skupljenih u konferenciji mira nije bila kadra spasti Židove od brutalnosti i potoka krvi, kakvih nije bilo ni u najmračnijim od mračnih vijekova. Strašni je položaj Židova mi centralnoj Evropi svraćao njihove misli sve to više prema zemlji, koja bi bila njihova- Oduzmite im nju i njihov život će biti posve crn. Jer ne ostaje im ni staro utočište emigracije. Posvuda narodi zatvaraju vrata. Kuda će? Što će da budle s njima? Svaka od novo otvorenih ili na novo uspostavljenih država; svečano se ograđuje protiv jedne idealne tekovine konferencije mira: obezb jeden ja minoritetskih prava. Izjavljuju, da je to povreda veličanstva njihove suverenosti. Budin li primorane da potpišu, za cijelo će održati svoju riječ samo na papiru. U svim se drugim krajevima svijeta sprema velika provala antisemitizma. U ostvarenju židovske države u širokoj mjeri s mogućnosti proširenja leži jedino (političko r i jesenje tih problema. ___________ Hjera nseljivanja. Ali dr, Weizmaun je kazao, da se u Palestinu uz Ovu iishu koncepciju židovskih prava mOže useliti samo nekoliko tisuća na godinu. On, Zangvvill, ne ćudi se. da je Nordau iz svega progonstva protestovaO protiv toga naglasivši, dal je pučanstvo jedino vrelo Lda gosta uja i rada. Takova ograničena imigracija ostavila bi prevlast Arapa pre-
dugo, a odgađanje bi bilo Opasno. Linija najmanjeg otpora nije pravi put za jedan narod. Istina je, da zemlja iziskuje sanaciju i da se prvi useljenici miOraju pomnjivo odabirati, ali to nije razlog, zašto se plan ne bi Osnovao na znatno od važnijoj mjeri. Weizmann možda poćiuja ]>ogtrešikn, da ragama sa sadašnjim sredstvima umjesto da uvaži budućnost. Nezahvalnai flel stvar kritizovati tako neumornoga čovjeka, kome i>okret toliko zahvaljuje. On se radnje, što se Weizmann nije bojažljivo IKsdvrgao sramnom pokušaju lokalne administracije, da sa Zidovima postupa kao s djecom, već da je angažovao najvećega gradioca gradova na svijetu, profesora Pa. triekai Geddesa, da dobije prije.gled situacije. Neka bi ovaj aikt 'inicijative bio-ocean mnogih drugih! Preporučio hi Weiižiuannu riječi Mojsije Jozui: »Budi jak i odvažan; jer ti ćeš da dovedeš djecu IziraelOvu u zemlju, koju sam joj naftni jenflo; i ja ću hiti s tobom«- Ako u ovaj čas preudešavauja svijeta cijonizam svojom krivnjom ili krivnjom britske vlade ne za dol u, je nešto pozitivno za židovske mase, bile bi dvostruko zavedene. Židovska teritorijalna organizacija nije iznijela pred sile skupljene u Parizu drugog plana zato, da dade oijonistitna siollMalino polje. Zato tereti cijoniste i g. BalfonTa dvostruka Odgovornost. F r a ni ik o - k ai t o 1 ii ć k a intriga. Opetuje, da/ je sva anbicijonisUčka agitacija franko-katolička intriga. Papa je oliećao Sokolovu, da će pogodovati briitekožidovskn Palestinu. Eranoezi traže mandat za Siriju, ako Englezi dobiju mandat za Palestinu. Alii te dvije stvari nijesn jednake. Cijelo židovstvo želi da Palestina bude britska. Svi Sirci ne žele, da Sirija bude franceska. To su činjenice. Englesku optužuju, da Intrigira protiv Franceske, ali tko pozna Siriju, zna, da ne će da bude Pranceskoj podvrgnuta. Odluči 11 se prematajnom ugovoru, Franceska ima pravio tražeći svoje pravo 1 Engleska joj ne može uskratiti pomoći. Ali time bi se dogodilo, da bi se ove zemlje žrijebale kao ratni plijen. To je jednako očito kao i to, da je ovaj tajni ugovor postao oprsOletan, čim je Amerika ušla u rat za Idealne zahtjeve. Primijene U se stara načela plijena, ne smije se zaboraviti, da su znatan dio za Osvojenje Palestine doprinijeli Židovi. Osim židovskih bataljuna u ovome ratu, britskim su silama u veliko pomogli Židovi u zemlji. Porodica nikad ne prežaljenog agronoma Aronsona bila je osobito djelatna u vođenju brdskih četa i jedna kći- ove porodice postala je narodnom junakinjom voleći se usmrtiti no odati tajne neprijatelju. Ako nakon svih žrtava i nada bilo nespretnošću cijoni'sta ili radi hrišćaneke nevjere ili mržnje Židovi ne dobiju ni državne ni sigurne mogućnosti, da je csnlujn u buduće, tko može da previdi posljedice takova razočaranja? Nije li Evropa dosta već puna očajnih zajednica, legla anarhijo i kaosa? Sjene mača. Hoće U se, da Židovi proživi jaju daljnje 2000 godine vi sjeni mača, kao plijen svake provale rasnog huliganstva, bez ikakve nade u srcu u dolazak boljo i ljepše budućnosti? To je) realni problem. Taj problem ima da riješi cijonizam. Nikakvo manje riješenje ne donosi pomoći. Nastanak od nekoliko stotina tisuća Zidova., kojk će govoriti jevrejskl, bit će
lijepa pojava, ali ne može cl;« izvede radikalnog obrata u položaju Židova, za koji su radila osnivaOci pokreta. Takova, tdkovina bila bi više luksus, a židovski narod ne može da sebi priušti luksusa. U prvom redu ima dia se pobrine za krute potrebe. Bez valjanih uvjeta on bi pre])oručio otkl on Palestine; neka Engleska zadrži svoga bijeloga slona, neka Arapii nastave orati tlo svojim primitivnim plugovima. I dok groznica hara medju stanovnicima Palestine i kamenje uništava njezinu žetvu, neka hrišćani gledaju, kako im nevjiernieii skvrne svetinje i neka krst i nadalje bude simbol mržnje. Židovi svijeta uvjerit cte se opet, da stoje samt o sebS i da samo sami sell>e mogu apasdti. Ali on no 6e dla završi pesi mističkom notom. Sad je čas, da se traži slobodna I puna Palestina i on želi, da Nordau bude dOmJala jnedju nama, da proširi i pročisti put do Cijena. Priredit ćemo doličnu dobrodošlicu ovoj otmjenoj sijedoj glavi. No u Ovaj čas naše se misli olbranajm prema Špana ji, noseći starcu rječito uvjerenje poštovanja, odanosti, ljubavi. Od govor đr a. Šmar je Le v k na. Uvjerava miting, da narodne težnje vođa oijonizrna nijesn ;nanje od Zangwillove i drugih klttičanaj. Svi oni imaju istu težnju; razlika jie sarnO u inetlodn. Oni, koji su odgovorni za cjonističkn politikil, misle. da se njihove težnje mogu najbolje ostvariti postepeno, jer početi kod krova umjesto postepenog razvijanja moglo Ibii uzrokovati katastrofu za židovski narod. Vode ne zaziru od kriticizma, ali se protive # duhu sumu jar ja, koji se posijao, a koji za cijelo nije koristan- Valja zato biti zahvalniji g. Zangwilln, što je izrazio svoje uvjerenje da će Velika Britanija izvršiti svoje obećanje dano Židovima! Ističe velike napore dna. Weizmanna i njegovu potpunu samOpožrtvovnoist i odanost pokretu. Želi, da se spozna, da članovi Akcijonog Odbora, svi spoznaju svoju odgovornost. Oni odgovaraju z Ol sve, što su učinili, ali jednako će i sav židovski narod 1 bJ.ti odgovoran, ne učini Ii sve što mora u ovome najkritičnijem času židovske istorije.
Iz židovskog svijeta.
Morgenthauov govor u LwOwu. U pučkoj skupštini, priređenoj] u čast Morgenthau-a u Lwown, reče on: »Došli smo amo, dte iznađemo istinu i dai je objavimo svemu svijetu. Poznam Palestinu, a poznam sad i Poljsku.j U pogledu Palestine držim, te će sav svijet prštati, da se učini utočištem za naš dtnih i našu kulturu, židovskom zemljom, jer sav svijet vjeruje u to, da 1 je to pravo rijošenje židovskog pitanja. Mi američki Židovi želimo vam u vašem nastojanju nmogo sreće i mi ćemo vas svim silama podupirati. Ali cijonizam ne znači potpuno riješenje židovskog pitanja. Milijuni Židova moraju još ostati Ovdje, a za ove se mora rtači riješenje i to odmah. I tu hoćemo da pokušamo svojim imanjem, svojim razborom i svojim radnim silama, đa pomognemo osam milijunima Židova u Rusiji i Poljskoj i da obezbijedSmo njihovu budućnost i mislimo, da će nam to poći za rukom. Ma da između liriščanskih naroda činimo samo malen broj, ipak smo dostatno jadri', te nemamo povoda za oćajavanje.
3
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
STRANA 3.