Židov

osnuje dvije uzgojne uprave, od kojih bi jedna nadzirala nastavno u ortodoksnim židovskim školama i ujedinjeno više vijeće sastavljeno od članova obiju uprava. U pogledu jevrejskog jezika zaključeno je, da je dužnost svakog člana mizrahija, da upre sve sile oko oživljavanja našega narodnoga jezika u uzgojnim i kolonizacijonim institucijama i kao živog jezika u privatnom životu. Bumu diskusiju izazvalo je pitanje ženskog izbornog prava, te je zaključeno, da se ta stvar prepusti odluci rabinskih autoriteta. Rabi Kuk ističe, da to pitanje nije predmet religijoznog spora. Dječji vrtovi u Palestini. Agudat Morim (Udruga učitelja), koja od nekog doba postoji u Erec 'zraelu održala je u aprilu prvi sastanak učiteljica dječjih vrtova u Jati, koja je zaključila izdavanje organa, pa je nedavno izašao prvi broj revije „Ganenu" (Naš vrt). Koncem školske godine 1919. bilo je u Palestini 45 dječjih vrtova, od toga 34 pod upravom vaad hahinuha (cijonistički), 9 pod upravom Ike, i 1 pod upravom Albance, a 11 pod upravom škole Eveline Rothschild. Ti su dječji vrtovi razdijeljeni po gradovima i kolonijama, imaju 125 učitelja i 5300 učenika. Na zemljištu bet haama u jeruzalimu uredjeno je igralište za djecu. Vaad hahinuh pozvao je g. Kipn i c a, da izda dječju knjižnicu, pa je do sad izašlo 16 knjižica. Kanalizacija u Jeruzalimu. Kopenlurški šijom ured javlja: Već u ožujku 1918. god. dala je brdska uprava sastaviti iskaz o postojećim kanalizacijom m gradnjama u židovskim fid* tvrtima Jeiuzalima. Istovremeno sastavljen > prbjekat o novim veVkim gradnjama. koje će stajati do L 8,500. Na to melju ovoga prijedloga o troškovima Cijr mistička je organ tete«? ja, mildjiev važnost oval Ovih gradnja za poboljšanje zdravstvenih odncšaja u ovim četvrtima doplitala jo za tu svrhu Lst 10.000. Predradnje, koje su b’le isprva u rakama t ritske vojne uprave,, pedjoše nekoliko mjeseci nakon primirja u ruke židovskih inženjera. Ovi su sastavili konačne plano ve za te gradnje, koje će. biti od velik« važnosti. U junu ove godine jx>čelo se sa radom, kod kojega je zaposleno 200 židovskih radnika. Sitne vijesti iz Palestine. U zadnje su doba neka. visoka mjesta kod engleske okupaeijone oblasti, popunjena Židovima. Major br.ron de Botschilđ, koji ja podlegao ranama, što ih je zadobio na palestinskom IvOjištn, mnrO je u Kairu. Prema posljednjoj njegovoj želji prevezeno je njegovo truplo u Palestinu i ptokotpatao s velikim vojničkim počastima u koloniji R'šon Lecijon. Nedavno je stiglo Šs Maroka n Palestinu 136 krepkih ljudi,. Ikojima je palestinska komisfflja pribavila zaradu .

Iz Jugoslavije.

K izgonu stranaca. U povodu naređenih izgona stranaca iz Madžarske, Njemačke Austrije. Bugarske i Turske, koji znatno tangiraju veliki dio Židova u našem kraljevstvu, uputilo se predstavništvo Saveza jevrejskih vjerozakonskih općina, koje »e sastojalo od oba potpredsjednika gg. dra. Davida Alkalaya i dra. Frid-

riha Pop sa, kojima se kao ođaslanik Saveza cijonista Jugoslavije pridružio g. Alfred Singer dne 6. o. mj. ministru unutrašnjih djela Svctozaru Pri bičevi ću. 0. ministar vrlo je ljubazno primio odaslaatvo i pomno saslušao žaobe odaslaastva, koje je istaklo. da izdano naređenje ne smatra uperenim protiv stranih Židova, ali da je ajime teško pogođen i veliki dio Židova u kraljevstvu, od kojih mnogi decenije borave u našoj državi i vezani su svojom sudbinom i čuvstvenim vezama o nju, Odaslanstvo moli, da se svaki slučaj individualno ispita i omogući žaoba, a da do njezina riješenja obustavi izgon. G. ministar je u gotovo polsatnome razgovoru razložio svrhu izdanog aaređenja i naglasio, da će se izgoni u prvom redu protezati samo aa one strance, koji su se za vrijeme rata naselili a kraljevstvo, a što se tiče ostalih stranaca, to će se svaki slučaj posebno ispitati. Ne postoji namjera, da se izagnaju oni elementi, koji su dugim boravkom stvorili veze sa zemljom te se bave čestitim radom. Proslava 2. novembra u Skuplju. Pniig'odiom godišnjice Bal fontove deklaracije priredili su Židovi u Skoplju svečanu skupštinu « hnamu, kojoj sat pribivali svi Židovi i brojni gosti iz BStofltfal u) Soluna, te gradski .načelnik Vaso Laz are vi č, viši činovnici i časnici. Učiteljica jevre.jske škole gdljica. Ruža Bril prikazala je u oduljem govoru važnost Balfouroive deklaracije za jevrejski narod, koja nam zajaimčuje ispunjenje narodnog ideala. A zatim je u kratkom prikazu ocrtala ipOvijest Jevreja i usporedila jat s povijesti srpskoga naroda. G. Salamnn I, Koen razložio je na španjolskom jeziku značenje današnje proslave. Za. svečanosti pjo* valo je Gctspojiinsko društvo u zajednici s Maikabiiiem srpsku i jevTejsku himnu. Židovski rad u Zvorniku. Prema broju ukupnog stanovništva grada Zvornika nerazmjerno je velika židovska opština. Može se smatrati židovskom općinom, koja je sačuvala i do danas čisto židovsko obilježje. Nacijonalna svijest ako i ne probudjena počiva u srcu svakog pojedinog ovdašnjeg Židova. Svi se osjećaju samo Židovima i pripadnicima vaskolikog židovstva, premda o ostalom židovstvu sa častnim iznimkama veoma malo znadu. Istom u zadnje doba organizirala se je omladina, i odlučila, da počne društvenim radom. Osnovala se sekcija sa svrhom gojiti glazbu, te tamburaši marljivo več vježbaju. Omladina je sazvala za 25. oktobra sveukupno židovstvo grada u svihu, da se osnuje zajedničko židovsko nacijonaino društvo. Toga dana u večer sastalo se židovsko gradjanstvo u većem broju u prostorijama hotela „Beograda". Predsjednik omladinske organizacije g. Heskija Lewi otvorio je skupštinu zahvalivši se brojnom odzivu općinstva, te razložio svrhu sastanka, pa je podjeli© riječ sumišljeniku g. Dr. Mondšajnu. Isti je u kratkom i jegrovitom govoru ocrtao program, koji će društvo morati da usvoji, ako ne će htjeti da zaostane za ostalim svijesnim židovstvom. Pozvao je na suradnju sve Židove, da se uzmogne zajedničkim radom eliminirati sve ono, što nam se od našeg židovskog značaja izgubilo. Zatim se je prešlo na izbor privremenog odbora, koji će imati za zadaću, da

spremi nacrt društvenih pravila i da odmah počne sa aktivnim radom. U odbor su ušle ove osobe; kao predsjednik gosp. Bela Fižer, kao tajnik gosp.. Avram Lewi, kao blagajnik g. Heskija Lcwi, kao odbornici gg. rabiner Salaraon A. Le vi i Aron Haj on. Rabiner g. Lewi izjavio se spremnim preuzeti vodstvo hebrejskog tečaja, te će takav odmah započeti radom, čim stignu potrebne knjige. Učenika bilo mladih bilo starih neće uzmanjkati, jer za otvorenje tog tečaja vlada veliki interes. Nogometna sekcija Makabia u Zagrebu. U svrhu daljnje azgnadnje društvenoga djelovanja, a na poticaj brojnih židlOtvtskih nogometaša, odlučio jie upravni! odbor Židovskog g'Ombalačkcg športskog društva Makabi Osnutak posebne nogometne sekcije, 'koja će pod vrsnim voicl stviom sekeijtOnog stručnog odbora okupit;. pTdtežitiji dio naših nogometaša kaošto i brojne pristaše i prijatelje Ovoga lijepoga športa. Nia sastanku ohdržavanom dne 5. o. >inj. prijavilo se n sekciju kojih 30 članova i izabran je posebni stručni odbor, te odlučeno odmah nakon pristupa k savezu započeti traimingom. S obzirom na izvan! ■fedna velike izdatke oko nabava svih nužnih potrebština, koje iziskuje kreiranje takve sekcije, apelira gornje društvo i ovim putem na svoje prijatelje, da bi ga i nacMje što izdašnije potpomagali. Članstvo se sekcije dijeli n redovite članove od 18.—24. godine, seniore cd 24 god. dalje i juniore cd 14.—18. god. Prijave prima odbor u društvenoj gdmbatonii (Gundulič-eva ni. 26). Židovsko gonibalačko i športsko društvo Makabi u Zagrebu otvara za stalniju gospodu od 30 godina posebni zdravstveni tečaj, koji će pod vlastitim prednjakom vježbati u ponedjeljak, srijedu i petak na večer cd B—9 sati u društvenoj gombaOni (Gundnličeva, ul'ca 26, Evi škola). Dar židovskom gombalačkom i športskom društvu Makabi ju. G. Julio Sin , ge r, trgovac iz Zagreba, utemeljitelj gornjega društva darovao je istomu prigodom osnutka nogometne sekcije iznos od 1000 K, želeći time dati jasan dokaz shvaćanja ciljeva istoga društva, a ujedno i primjer vrijedan nasljedovanja. Beograd. Uprava srednješkolskog cionističkog društva ~Gideon“ izveštava sva omladinska društva, da je na Vl.to godišnjem zboru, održanom 26./X. 1919. god. izabrana ova uprava: Predsjednik: Nissim Ka ta lan; Potpredsjednica: Nojka de Majjo: Sekretar: Jakov Kalderon; 11. Sekretar: Jakov Medina; Blagajnik: Menahem Mevorah; Blagajnik nac. fonda: Alfred Levi; Bcja Bencijon; 1. knjižnjičar: Lopold Herzog; 11. knjižnjičar: Rahamim Aron. Dopisi šalju se na Nisim Katalan, Car Dušanova ul. 31. Zaruke. Naša sumišljenica, milovidna gospodjica Ivana Ađler kćerka trgovca gosp. Josipa Adlera iz Broda n/S, zaručila se na 28. ov. mj. sa našim sumišljenikom gosp. Hugom Mahler, suvlasnikom trgovačke tvrtke Fiirst, Fuchs i Mahler, Brod n/S. Tiskovnom fondu darovao je gosp. Slavko Hirschl iz Križevca K 10- na čemu najljepše zahvaljujemo.

»ŽIDOV« (HAJHPDI)

BROJ 34. i 35.