Židov
još boljo zemljište) nego će tu igrati ulogu .momenti privatno gospodarstveni, ikoji će biti cd velike važnosti. Želja, da se izfabi konjunktura, imajće za posljedicu naglo povišenje cijene zemljišta. a to će biti velika opasnost za oktavo tijelo naseobe. Što &e više bude moralo kupovati, to veće će biti tražbine privatnika. Izgleda, dla je to ponukalo Kuppina tla u jtoćetku pripusti samo mtuli broj useljenik® i da na taj način) ]K>-.tepeno, ne brzajući postupa, a tla prodavaocima ne dade prilike da izrabe koujmi'kturu i tla se sokole. Oini nam se, da nije to pravi puk Da ae stane ua put spekulaciji sa zemljištem, imiadle razni ih sredstava 1 ne sumnjamo, da će mandatarska sila, koja će imati zadaću, tla u Palestini stvara židovsku zajednicu, već naći pravi put, da doskoči takovoj špekulaciji li da zaštiti useljenike od izrabljivanja. I sam Ruppin je mišljenja, diai će vladin ..morati voditi, i o tome računa, kao svuda, gdje se radi 0 podlupiran ju kolonizaci jOnog rada i predlaže zato i putove: reforma, zemljišnog poreza. uvOdjeuje jOreza na ix*v,ećauje vrijednosti, maksimiiTauje posjedu (na 200 duu um a) pravo prvoknpa za palestinsko društvo za kolonizaciju, koje se ima osnovati itd l . Osdrn toga drži, da se mnogo može pest ići putem pomoći sa židovske strane; koncentracija kupovanja zemljfii šta u rukama društva za kupovanje tla (pOdiuštitut društva za kolonzilacijiu) i uspostava pripolpa, tla se ni od koga ne kupi zemlja, koji ju je tek u prethodnih s—lo godina kupio. Po teme se ne da spoznati, zašto se ne bi odmah pri početku kolonizacije mogao kupiti najveći dio zemlje, ako se budu stvarale ove garancije tla se zapriječi spekulacija pri obavi kupuje. Jer sva je prilika da će povišenjem židpvskog JI šaha cijene zemljištu bivati sve više i više i da će u velike prekoračiti prvobitnu čije. mi. koju .je stvorila povoljna konjunktura l>očetnog ratla. Da se naseli 300.000 nuseIjenika odnosno 60.000 porodica za poljoprivredu, prema obratnoj shemi u prvih 10 godina, trebalo bi svega 3,000.000 dunuma, a od toga bi trebalo da se kupi samo jedan milijun ili 2 miliju nta. 1 ođ Privatnika, ako bd se želKJo imati većinom dobro zemljište. Ruppin računa s istim brojem za seljačko pučanstvo od 100.000 duša, jer mu nije stalo do momentalnog napnčivauja ne. go što više za >stvaranjem rezerve dobroga tla.« Zašto da ostavljamo zemlje neobTadjene. ako vtaan pred vratima hiljade i hiljade čekaju, da ih se pusti unutra! Povoljnije su prilike za nabavni zemlje u gradovima, nego U za poljoprivre, du na selu. Ovdje |josjeduju židovska dru» štva (Ica, Anglapalestinskiai komjnanlja) dovoljno tei-ena za izvjesno vrijeme. Mogla bi dakle da započne relativno jača naseoba po gradovima, ali morala. bi se dovesti u sklad sa razvitkom poljoprivrede, ako se ne želi. da se najprije udomaći eksportna industri. ja i drugi obrti, čiji opstanak nije vezan na pretpostavku, da imade dovoljno pučanstva, koje se bavi poljoprivredom. Moguće je dakle, da odmah iz početka emigracija bude dozvoljena većem broju useljenika. nego li to Ruppin drži podesnim. 1 daljim izvodi potvrditi će to.
Prašina drugoga novembri u Londonu.
2. novembra, druga obljetnica BailfOurove deklaracije. slavio se u svim čijom#, etičkim organizacijama. Nada sve je ova svečanost u Londonu bila politička masniife&tacija velikog stila- Održala se u Opem-House. Sokolov došao je dßrektno iz Pariza, da pozdravi skupštinu. Skupštini pribivalo je preko 3000 ljudi. Sve je Očekivalo političke 'izjave voda cijonističkoga pokreta, jer je u zadnje vrijeme uslijed zavlačenja r,ijesenja palestin) skog pitanja obuzeo velike mase židovskoga naroda neki nemir. Lord Rot h sebi kl otvorio je skupštinu i pročitao novu deklaraciju lorda CurzOna, koju je skupština primila burnim odOhravelnjem. U svOtme govoru rekao je lord RothschiM: Mnogo smo tega doživjeli otkako je Balfour objavio svoju deklaraciju, nei koju su pristali Francuska 1 , Italija, Japan a druge zemlje, a za koju je ameTikamskia vlada znala prije njezina objelodlanjenjta. U doba od novembra 1917. do primdlfia skršena je do temelju« junačkim ratova*njem Allenbys-a meč Tu Pak®. Možomo se jiOnositi, <la sn se Ondje borili naši židovski bataljuni rame o rame s Englezima. Lani Rothschild prikazuje opŠimo junačka djela, koje; sin izvela židovske legije i prelazi tad na prikaz strašnoga stanja Židova na istoku, te izjavljuje, da premda ne će Palestina moči primiti sve milijune potlačenih Židova, ipajk će ste) olakšati njl ; J hov položaj, kad će se početi s kolonizaci jorn Palestine. Pia premda vođe cionističkog .pokreta ne mOgu reći, da će Palestina moći primiti sve {Pogonjene Židove, ipak oe Palestina n velikoj mjeri üblažiti strašni i abnoamni položaj, u kojem se sad nalaze Židovi. N'aš »Ccamcil« djelovao je posjedujih dviju godina posvuda, radili smo u Rimu .j u Washingtonu, u Londonu i Parizu, a i u Jeruzatlinui. Vođe cijonista učinile su što su najbolje mogli, a židovski narod može se opravdano nadati, da je is punjenje njegovih očekivanja vrlo blizo. Odgoda sklopi jenja mara s Turskom jako je razočarala židovski narod, a zatezanje riješen ja dovelo je do toga, da je posao, što ga moramo započeti u Palestini, za nas prestao mnogo teži. No za’ vrijeme čekanja nijesmo mirovali i sve više se približujemo ostvarenju. Lord Rothschild na dalje naglašuje, da moramo izraziti našu zahvalu engleskoj vladi, Mr. Balfouru i engleskom narodu, koji su nakon ,2000 godina priznali naše pravo na našu zemlju i moli da se primS ova rezolucija: »Ovaj miting Židova, koji se održao na 2. obljetnici deklaracije engleske vlade u korist židovske narodne domaje u Pale stini, potkrepljuje svečano čvrstu voljn židovskoga naroda, da uspostavi svoju narodnu domaju u Palestini, izrazuje svoje zadovoljstvo aliiramim i asOciiranim silama, koje su deklaraciju engleske vlade u korist židovske narodne domaje u Pale tini prihvatile kao nužni elemenat zaključka mira, te upućuje aliirće 1 mirovni zbor na potrebu, da što prije ostvare ovaj zaključak formalnim intemacijonalnim aktom i praktičnim sredstvima. Iza toga uzeo je riječ Herbert Sa muel te ističe: Strpljivost je velika krepost, a m(i smo Židovi već dokazali, da
znamo biti strpljivi. Čekali smo 2000 ga dina i moći ćemo za cijelo čekati .još 2 godine. Poznajem točno pravo stanje stvari, tc mogu ustvrditi, tla će engleska vlada održati dano obećanje. List lorda Curzonp potvrdjuje to židovskome narodu. Saimnel zatim spominje odstup Bal fon rov, te na pominje srdačno priznanje, koje je Balfour stekao u cijelom židovskom narodu. Njegovo će ime biti ovjekovječeno u po vijestii našega naroda. Zatezanje, koje je sad nastalo u rješavanju palestinskog pitanja, nije uzrok u samom palestinskom pitanju, već u sirskom, koje je pitanje iz među Engleske, Franceske i Araipai. Svi.jet je sad js>stao malen. K temu dolazi još neodlučnost Amerike. Bolest predsjednika Widsonai u Washingtomr osjeća se u Jemzalimu) i) Damasku. S Arapima nastojimo da živino u najtboljem prijateljstvu. Govorio sam s Emir Feysulom radi njegova interv emva s jeđ nlim židovskim novinarom. Izjavio mi je, da su tamo izražene misli posljedica nesporazuma. Pitali su ga o neposrednom osnutsn Židovke države. Ali toga ne traži za sad nijedan cijOnista, jer to bi značilo, da manjina vlada nad većinom. Naša po 1 i tika u tom pogledu vrlo je jasna. Hoćemo regulisatii židovsku emigraciju, naše ljivati Palestinu, caganizovatj javne radnje, dok zemljom ne zavlada/ postepeno jedan židovski major Het. Ja, što se mene tiče, mislim, da će se židovsko-atrapski cd! nošaji urediti mirnim načinom. Židovi u prečesto i previše patili u najraznijaip zemljama, a da bi mogli i>ostati ugnjetavaOci. Hoćemo, da slatko u Palestini uživa najveću slobodu, a kad se ostvare sve te naše želje, tad će se i Arapi umiriti. Veseli me da čujem, te je nestalo »imždenosfi, koja je obuzela prijo nekolik « mjeseci židovstvo Palestine. Židovske nadć ne umiru. Jeinzalim su Opsjedali u staro doba svakojaki kraljevi i vladari, a ipak je u svetom gradu ostala židovska većina. Jednako je sa židovskim narodom, o kome se već toliko puta tvrdilo, tla je nrštao. a ipak smo danas deset put brojniji no ikad prije. Sanvuel naglašuje nadalje, tla i ako se ne će moći na brzu ruku provesti useljivanje Žiklova u Palestinu, muke su židovskog pučanstva u istočnoj Evropi tako velike, da će Palestinal biti barem za jedan dio od njih spas. Samuel razlaže zatim koristi, koje će Engleska imati kao mandatarna sida. Već je Napoleon rekao. ’ da je Palestina obran bena pozicija za Egipat i kako je uvjeren, da će Engleska dobiti mandat, morat će ona pomoći da razvije zemlju, zemlju, koju će izgraditi židovski duh, židovski novac d židovska poduzetnička snaga. U interesu je cijelog svijeta, dtei razvije zemlju, koja je sad još pustinja. Pripreme ZH to u najboljem su toku. Znamo, da će biti prolaznih poteškoća, no mi ćemo ili savladati. Glavno je, da se Valjano odrede granice. Palestina ne oskudijeva vodom, tamo ima više kiše no u Londonu, ali mi trebamo naravne vodene izvore. Zato morajmo na sjjetveru dobiti kao granicu rijeku Litani, a što se tiče istočne granice, mora da dobijemo predjel s one strane Jordana. Samuel spominje aktivne radove, koji se preduzimaju u svim pitanjima, što se odnose na oživljavanje zemlje. Ne ćemo da
6
»Ž1 DOVi (HAJBCDI)
BROJ 34. i 35.