Židov

ŽIDOV

IGIimgVPU'WVZIDOVST\AI

Sumišljenici!

Izvršni Odbor Velikog Akcijonog Komiteta u Londonu poručio nam je brzojavno, da će cijonistička godišnja konferencija zasjedati od 18. do 23. januara 1920. u Baze 1 u, te nas podjedno pozvao, da izaberemo naše delegate i da mu što moguće prije javimo njihova imena i osobne podatke. Da se uzmogne provesti izbor delegata, nužno je, da bude šekelska akcija dovršena, jer je u smislu §-a4O. organizacijonog štatuta dopustivi broj delegata ovisan o broju uplatnika šekela, dakle izbornika. Vrijeme je već poodmaklo, šekelska akcija kroči vrlo sporo napred i ne odgovara dosad ni iz daleka uspjehu, koji smo upravo ove godine mogli opravdano iščekivati. Pozivamo s toga sve povjerenike, da što brže i s najvećom savjesnošću provedu šekel-akciju anajkasnijedo 15. decejnbrao.g. a oni, koji su već poslali obračun, da oš, i dalje do tog termina bezuvjetno od svakog cijoniste, koji je u smislu organizacijonog štatuta dužan platiti šekel, isti überu i pravodobno pošalju obračun. Sve povjerenike umoljavamo, da nam pošalju imenični popis sviju šekel-uplatnika sa osobnim podacima u dva primjerka. Način izbora delegata priopćit ćemo naknadno. Radni Odbor Saveza Cijonista Jugoslavije. Sntiumitiiani. Gdjegod su prilike nesređene, gdje je politička, naeijska ili ekonomska obezbijedenoit uzdrmana ili sve troje zajedno, kako je to u većini zemalja od sredine prema istoku Evrope, jedan se, i to znatan dio tih trzavica obraća u negativnu energiju mržnje, najpače mržnje protiv Židova. Još za sad vlada, a za ci-

jelo još će za dugo, ako ne uvi jok, vladati izmeđju grupiai Ijjuidske zajednice, zvale se one nacije, klase, konfesije, osjećaj stranosti i averzije, koji se prvim najnezuatnijim pOvOdOm obraća u protivštine i sukobe. Ako i nije možda prirodni zakon. da je borno komini lupu«, opet je On za cijelo eOpstvOn cijeloj dojakošnjoj oivilizaciji, zadojenoj više u tome no u ičemu drugomu duhom grčko-rimskim, koji je lučio svijet u građane svoje plemenske zajednice i u var vare. Ž’idOvi, razasuti posvuda. i posvuda po instinktu osjećam! kao drugOvačiji, a posvuda u neposrednom kontaktu: neposredno mora da Osjete tu opću ksenofobiju. I mora da je osjete jače no drugi, ne po svojoj krivici, več prosto po tome, što je mržnja Jedan opireznO-Jkukavni Osjećaj, koji kad se aktivilra. tačno ptOraeunava omjer sila, pa t ako kažu, da je slijepa, instinkt lK>jazni odvraća ođ toga. da se ne iskali na nadmoćnijemu. Mržnja buržoazije protiv proletarijata bila je nesmiljeno okrutna. I nije natvelo buržoaziju na razmišljanje i toleranciju u pogledu ideja socijalne pravednosti toliko njezino etsko Osjećanje, koliko to, da je proletarijat postao faktorom sile. Ovo potonje je u prvom redu uzgojne djelovalo i sililo na etske spoznaje. Dakako: ova mržnja ne će da prizna, da iskonski proističe iz surovih instinkta. Ona kuša da se opravdava. No dok nije kadra sama priznati, da su ta opravdanja lažna, dotle to najbolje dokazuje, da je zraki spoznaje nemoguće probiti gustu mrenu predrasuda, baštinjenih cd praotaca. Odatle golema sramota čovječanstva. te se poslužila i najetskijim zasada im kao mantijom za' svoju bratoubilačku surovost. Odatle svetogrđe, te se u ime Boga vjere blggosiljalo oružje, te se vjeia jurCpagOvala lomačama, krvlju i progonima. Odatle to. da su nosioci nauke nauku učinili pokofnOm službenicom nacijonalisitičkih i imjierijalistjičk'li težnja vtalcfer® j diplomata. Tako. su elementarni tj instinkti, da im se ne mogu oteti ni mnogi ljudi, umno visoki, j tako su bestidni! ti instinkti, da ae ne žacajn razgaliti svu moralnu niskost onih, u kojima živu. Danas je antisemitizam Općenitiji no što je ikad bio. Ne očituje se samo u bos-

im! mjernom »čišćenju* u ime hriščanstviai kao u Ugarskoj, u gradovima Ukrajine, u Poljskoj. Drugdje se izvrgava u izgone, socijalne i, gospodarske bojkote. Neka izađe gdjegod kakovo naređenje o izgonu stranaca u opće i Židovi se najvećima uznemiruju. Oni znadu, da bi bilo smiješno, kad hi: i pomislili na 'kakovo pOgodovanje. Ali javno mišljenje i štampa pogađaju i oldaju. da su te »mjere« uperene protiv njih. Podređeni izvršioci tili naređenja, svojem imaksom većinom zamjenjuju rijiClč »stranci« sa riječi »Židovi«, i priznaju to izvan svoga ureda., često d u uredu. Osjećajni se sigurni, dla) im shvačanje nitko no će korigirati, da pogađanju »duh vremena«. Svud vlada među Židovima Osjećaj nesigurnosti, izuzevši zapadne države. Nije Gabriele d’Armunzio jedini, koji se poslužio antisemitizmom kao sredstvom zastrašenja, da izazove n prilog svome nasilju izjave saglasja Židova. I nije on jedini, koji je, tražeći sporazum s Hrvatima, prikazivao inteTnaoijonalno židovstv« uzročnikom nesporazuma. Svu«! su Zidovi krivci. Neka 1 vlada u jednoj zemlji naj&ramOtfiStjlal korupcija, koja ugrožava njezinu egzistenciju; neka je zarazila sve slojeve: državnike, oficire, upravnike i poslanike naroda; neka su novine dlauomice pune tih prljavšt’iina, da upravo očajavaš: u isti mah ne žacajn se svaljivati zločin jednoga Židova na cijelo židovstvo. Ludo bi bilo od nas, kad bismo očekivali, da će se ipak jednom! netko naći, koji će sastaviti ispravnu statistiku, koja bi dokazala, kako je srazmjemo malen udio Židova u općoj izOpačenosti. Niko od nas ne će radi pojedinaca, pa bilo ih još toliko, blatiti svu grupu, kojoj pripadaju. Ali koji će od nežidova kod jednoga židovskoga krivca propustiti, da ne isiakne njegovo židovstvo, koje nerado spominju, kad se radi o jednoj duševnoj, umjetničkoj ili moralnoj židovskoj veJičini? Ni jesu rijetki slučajevi u nas, da moralno potpuno defektna lica propagujtu ne samo progone i bojkot Židova u opće, nego i prekid saobraćaja s njSima, a izvjesni listovi ne žacaju se takove izljeve izopačenih individnja ocijeniti kao savTšenč, divne ideje. Svaka hulja misli da ima pravo, da smeće svoje duše ako s tu o duši može govoriti —* istrese na Ži-

GOD. 111.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 KL KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

1. decembra 1919. ZAGREB 9. Kisieva 5680.

PRETPLATA; GODIŠNJE K »t-—, POLUOOD. K 16-—, ČETVRTOG® •••••••• K POJEDINI BR.I K. •••• IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

BROJ 36.