Židov
nove. Svaka ništarija misli da ima pravo smatrati se superiornim nad Židovom. Kako to može da bude? Samo zato. jer se < sjeća sigurnim kao elan »■kompaktne većine«. koja ga zaštićuje i koja pod terorom psihoze, koja je pomrsila granice iz među dobra i zla, između čistoće i nečistoće, nema odvažnosti, da krepkim protestom otkaže ćudorednu zajednicu s cvakim licmia. Da : e tako ?. u nas, to Je suvišno spominjati. No nije Suvišno istaći, da je tako -svuda Ondje, gdje je kroz v i jekove trajao kontakt s tjesnogrudnim, nacijstkošov.infjstiokuu. konfiasijslko - netjnošljivim, raskcijskhn elementima drugih naroda. Reakcija i antisemitizam potiču iz istog vrela. Reakciji su Zidovi krive s : to Oni moraju dia priznaju. U masama Zidova i bez obzira na zasade njihovih Profeta nužno morade njihov spoljašnji položaj i njihova moralna bijeda izazvati težnju za slcljodom, bitno revoluoijOharnOim. društveno pravednom. Židovi to mogu podsptdjašnjim pritiskom da zatomi ju ju: ali ta težnja u njih postoji i mora tla postoji, do’ svijet US bude toliko pi kročio u svojoj ćudoTednosti, da sam u sebi provede moralnu revoluciju. Od toga je danas dalje nogo što je bio nekoliko puta u istprij’. M treba da ?e snad'jemo u toj svojoj sndlbni i da iz nje izvedemo konzekivenčije ua j iače ćudoredne aktivnosti. Otkako sn 1 pala •zkTc« geta. prošlo je tek nekoliko 'decenija. Kolam smo iskoristili ovo kratko razdobljJ! Uče-tvpvali smo IX! izgradnji je.lnoga duševnijega i ćndorednijega svijeta uvećam procentu nego u kriminalitetu, alkoholizmu i drugim porocima. Ali ako je Židov dvostruko toliko : zvršio ao drug 1 !, postigao ja kako Ncirđau veli polovicu što drugi. Ako je počinio polovicu zla. što drugi, raraćunali su mrt dvostruko • no drugima. Antisemitizam se ne da maknuti ni svesti na pravednost. Ali u sebi mi treba da ga pa zalizujemo: svojim ponosom i svojom časti. Svaki od,nas tako, tla -ebj kroza blato, kroz mržnju, utre čistu stazu, ravan put, i dg njime kroči uzdignute glave. Da ne sagiba šije! Možda će doći doba. kad će se svijet Kaistidliti sam-Cga sebe.
Knjiga židovske budućnosti
■Ocjenjuje dr. !nž. Avrain Werber. (Nastavak.) Potrebni kapital i način njegova na. maknuta. Za finiansimnje čitavog djela kolonizacije računa Ruppdn da će trebati za prvi decenij svota cd 651.500.000 franaka i to: izdataka za javne raduje 145.000. za seosku kolonizaciju trebate 328.500.000, a za gradsku 178.000.000 franaka. Od cjelokupne svote odpaćEa 45 milijuna franaka na temeljnu glavnicu društava. keja će imati ekonomsku svrhu (Hipotekarska banka, društvo za kupovanje zemljišta, društvo za uasadjivanje, gradjevno društvo, zadrugafska bauka) 10 milijuna franaka uložiće židovski r.u ni fond trajno u zemlju, a sa 76 i pol milijuna imaoe da bude fond kolonizacije, iz kojeg će se potpomagati useljenici. prcva'đati školstvo i dobrotvorne svrhe.
475 milijunu imalo bi se nabaviti upisivanjem cjelokupnog židovstva? <za »židovsko kolonizadljono društvo? koje »Židovsko nadodao vijeće« ima dia osnuje. To diuštvo mora da huade više značaj n as o i j Ci u -a. 1 u e i n s t i t u cj e, nego Ii da bude Cliantered Compauv, kojoj je u glavnom do i-Ofi'ta, i ako će i to društvo morati da djeluje ]>o principima ekonomije i ako će morati da donosi izvjesni kamatnjak. Di se židovskom narednom fondu nabavi; Onih 100 milijuna, predlaže Ruppin, da se digne zajam, keji će biti osiguran sada njim j,okretnim imanjem fon ’a. budućim dohotkom od poklona i darivanja i zaiknpriinomi, koja se bude übirala. Svota Od 76 l 2 milijuna za oj će svrhe ima da se pokrije putem poklona (prinosi društava za kolonizaciju) odno-no iz str. višim i teko godišnje dividende, ako je ova odredbena 5/o od »židovskog kolonizatrmog društva«. U drugom i trećem deceniju, tiebaće se svega 1,932.500.000 franaka tako d a b i ć i t a v rad kolonizacije u o k )v i r u b d r e d j' e n i h ig r a m i c .a a .u v r e m e u u c d 30 g o d i u a za h t j, evu o okruglo svot u o d 2.(i m i;1 ij a r d e f i a na k :ai, pri čemu dakako valja istaći, da su ti bojevi, samo približni ahz i m na mnoge promjenljive faktore i mi mnoge činjenice, koje se ne mogu predvidjeti. Židovski 'naredni fond trebao' hi u 2 do 3 decenija svega 500.000.000 franaka, a fond za kolonizaciju preko 230 milijuna franaka. Kako će oduševljenje za kolonizaciju u početku. biti najjače, vjero vatno ne 6e u prvom deceniju biti većih poteškoća da sh nabhv!! potrebnih 450.000.000 franaka za židovski nacioriJ.lfend j za femd kolonizacije, čija bi se uprava morala ujediniti u jedata »zfimalj. k; fond za natseObu«. Toliko bi bilo potrebno da se naseli 900.000 Židova, u prvom deeir m a u drug ■ m i trećem deceniju biće m : žda većih poteškoća oko nabavit sredstava. Tu bi se dakle radilo o tome, da se potr oštru či kapital za židovski nacijoaaln'i fond, koji je po Ruppin nuždi;n za prvi: đcoctnij direktnog naseljavani 1 ,!!. Ali Ruppin računa), da mimo izravne nasecbe već u prvom deceniju treba kupiti kojih 2 milijuna dumana, a za to treba jeduo 300,000.000 franaka (uzimajući u obzir potrebe gradske) 1 drži. da će se ta kuma moći namaknuti, bez obzira na to. da li će rente zakupnine od c j e 1 o k u pn o g zemljišta početi vremenom priticv.fi. Ali zakupnine cd naseOba u prvom deceniju daće, da se na njih digne daljnji zajam od 10 milijima. Akcj se uzme u obzir da će se Idućih godina darivati preliminiranib 10 mi lijama franaka, to 1 se može putem zajma dići već 200.000 mi. lijama. Zakupnina od posjeda zemlje, koji imade vrijednost 200 mlijuna franaka iznašaće, uz *2 % od vrijednosti zemlje, 4 milijuna, s kojima će se moći plaćati kamati od s'o za novih 80 milijuna. Za seosku naseobu (pol.i privrednu) računa Ruppin da će trebati svega 328.500.000 franaka za prvi decenij, c(d čega 'ima da odpadnu na židovski nacljonalni fond 52 milijuna a na fond kolonizacije 46 milijuna. Od čitave svote treba da useljenici sam* namaknu 39 %, a 39"0 mOraće da pribavi jedna agrarna bafnka, talio
da postotak zid. nar. fonda iznaša 11.5%, a fonda kolon.'/aci.je 10.'2 %. Radi;, se dakle o velikim svotama te Ć3 požrtvC'vnOst v-askolikog židovstva morati da bude veoma velika, ako se hoće d : postigne cilj narodnog 1 retpofloda.' Organi kolonizacije. Legitimiran’ zatitupnik židovskog m.> rOcl. za stvaranje nacijomalne d, mr'ie u Pa;e.t;ni biće narodno vijeće, izabrano na svež.dcvskom svjetskom kongresu. Njegove su funkcije, da. pregovara, s vladom radi koncesija, koje se irnadu pribaviti. radi nabave zemlje, da ustroji ; i pazi na »društvo kolonizacije«, da organ’žira sabiranje darova, dl i neguliše useljavanje, stvaranjem ureda zal useljav a 11 j e 1 da u centrima, koji dolaze u obzir, (snuje urede za iseljava n ja, da stvori obraniieki sud, da »obi osigura pravo udjela u svim kulturnim pothvatima. koji su podvrgnut! »vrhovnom vijeću« u Pa'e-tini. Židovsko kolo dizat crno društvc za Padest’nn imade da obavi sve fk nonidke poslove kolonizacije, a mora ć v posjeduje temeljnu glavnicu cid 500.000 franaka i da osniva druga društva, sa spe-' cijalnim zadaćama: za kupovanje zemljišta. za melioraciju, za agrarni kredit, za naseljavanje, za gradski hipotekom;, trgovački. industrijski i za drugarski kredit i nalp'okon za sve vrste gradjevnih poduzeća. Sva će ta društva imati da budu dioničarska društva i>o principu, da većina dionicama odred ju jse način poslovanja,. Da uprava čitavog ekonomskog 1 kulturnog rada bude j e d i o sive na. složiće se svi deeernenti vrhovnog vijeća za pojedine specijalne radove i direktori najvažniju društava za kolonizaciju u »odbor direktor a« » Waad Ira 111111 aMim«. Ovaj odbor na prijedlog jednog -vog člana može uložiti svoj veto protiv jednog i Ci lovnog pothvata, što gr. namjerava koji član.'Konačno odlučuje kompetentna najviša oblast (vrhovno vijeće ’li Žid. 11 ar. vijeće). Upravna mjesta popuu'iće se kao kod ministarstva, ne na dulje vremena, nego tako, da clotičmei ostalu samo tako dugo na svojim mjestima, dok uživaju povjerenje najviših židovskih oblasti. Izbor, organizacija i strukovno obrazovanje iseljenika. Da Palestina ne smije postati zemlja, u kojoj će se okupiti židovski bjegunci iz svih mogućih zemalja, jasno je svakoime, kome je stalo do toga, da s'3 tal zemlja izgradi u na c i j 011 a 1 u u dcinaju. MoP.i da se clbavi izbor ljudskog materijala, koji će biti podlogom nacijo nalnoj naseobi, a mjerodavni faktori mCaaju da ip duzinu sve. da zapriječe bespravilno štetno useljavanje. Traže se u prvom redu pijoniri, koje vodi ljubav prema zemlji, ia imaju radne sposobnosti i volje za rad, a uz to i smisla za zajednicu. Iseljavati je mlora đa počne stvaranjem grupa iseljenika vSć u gaiutu. n. pr. grupa mladića i djevojaka od 14.—18. godine, koji u zemlji hoće da se bave poljoprivrednim nađem i grupa takovih porodica, koje hoće da se nasele kao maloposjednici (u dobi do 30 godina, a s imanjem od jedno 7000 franaka), pa onda grupa nasadnika (u dobi oj 40—50 godina sa 25.000 franaka), 'koji oe se ujediniti u društva »Ahuza«, onda
2
»ZID QV« (HAJHUDII
BROJ 33.