Židov

misija je u poslednje vrijeme uputija Aharonia, da. otvori zoološki muzej u Jeruzaliinu. Narodna biblioteka, koja je dojako bila faMična Svojina lože Bnej Brit, prešla je legalno u našu svojinu, dok zgrada ostajo svojinfe lože. Treba s toga dih dobijemo pode Snu zgradu za tu biblioteku, u koju će se sanjtetjti knjdge, što su ih saku• pili naši prijatelji u EvrOpi i Americi. iskusan bibliotekar namješten je, dh uredi jeTuzalimsku knjdžnicu. U nedalekoj budućnosti moći ćemo otvoTiti telmiku u Hajfi, čiju zgradu su zajpremile zaSad engieske vojničke oblasti. Za vrijeme rata uništeni su na žalost svi apaihati i mašin.e; mOffiat će se nabaviti novi. Zgnada za univeizitet, koja je zasad opredijeljena (kuća lady Grey Hill), može poslužiti za smještenjie raalih instituta, s kojiima ćemo početi, a docnije oemo izgraditi potpun univeTzitet. U tu bi se kuću po progranru dra. Weizmanna imali Smjiestiti ovih 6 iruatituta: za fizičko istraživanje, za kemičko istraživanjp, za mikrobiološko jstraživanje, dvije ipredavaonice, manje prostorije za predavanja, upravu id., dvijo čLtaonice i bibiiotekja. Plan i>remia ovoj podjeli, jest gotorv- u Predlaže se, da/se osnuje jevrejski institut, koji Ć6 voditi modetni raizvitak jevrejskog jezika, istnraživaiti njegOva vrela, izradjivati modernu terminologiju i fraraeologijn i obrazovati ličnosti, naročito učitelje. pnofesore budućeg univeirziteta u jevrejskoj terminologiji. U drugu ruku kani se osnovati opći kurs za. znan o st i, kad nvod u razne probleme čovječanskog i narodnog života u filozofiji, istorijj literaturi jndaizma uz uiporabu helenskih voda. On Se zamišlja kao opčenito' ohrazovanj© za svakoga studEnta, spremao se on bilo za učeigaka, inženjera, pravnika ili filozofa. Bit će udešen po uzoru university evtension courses engleskih nniversiteta. Izvan Palestine. Za početak uzgojni će se odsjek baviti organizacijom jevrejskog nzgoja u galutu, u kojem pOgledu će potioati i unapredjivati iuicijativu lokalnih organizacija i dovadjat] u sklad jevrejske kuiturne pokrete u raznim zemljama, te širiti spoznaju, da se jedinstvo židovsikog ■naroda mora oeitovati u jedinstvenom uzgojnom radu, o&obito mladeži. lžvornj rad »Tarbutai u RuSiji doveo je do osnivanja velikog broja škola, dobar početaik učinjen je u Poljskoj i Litvi s osnivanjem OSnovnih i stednjih škola. a nešto jevTejskih škola osnovalo se u Njemačkoj, Austriji i Eumunjskoj. Da Se taj sistem škola nije dovoljno razvio, tome je uzrok nestašica jevrejskih učitelja. Jevrejski pokret propustio je, da na vrijeme osnuje jevrejsike uoiteljske seminare. Onaj u Jeruzalimu dotječe samo za Sadašnje potrebe Palestine. Osobitu smo pažnju svnatili na ueiteljski seminar u Beču, kojim upravlja nadtabin .proL dr. Chaj.es, a kojj ima izvrsne učitelje te po svome centralnom položajn može da privuče veći broj učenika. Nastojmo, da proširimo ovaj seminar teko, da bude kadar obrazovati učitelje jevtejskog jezika i učitelje drugih predmeta u jevrejskOm jeziku i za Palestinu i za istočnu Evropu. Osobitu smo pažnju posvetili kn j i žarstvu. Upozoiavali smo na nove jevrejgke edicije, naročito u Palestini. Gru-

po društva pOdupiradi smo dajući lm knjige. Valutne prilike oteščavaju cirtkulacij'u knjigaj j>a potraju li, moolat oepio gledati. da se najvažnije knjige štampajiu uz niske cijene. Sav kultnrni rad uvjetuje staradnju izmedju svih zemalja galuta; zato je odsjek za uzgoj i kulturu poticao, tek što je osnovan, da se u pojedinim zemljama osnuju slične kulturne uređbe. Većina Se orgahizacija oda'zvala. Ove će unßilbe biti centri, po kojinra će palestijnsko židovetvo biti u kontaktu S intelektuaJnim životom izvan Palestine. a naročito-sa židovskim mišljenjem u svakoj zemlji. One moulaju da budu oentri, iz kojah će se upravljati stnije inteloktualnog napretka prema Palestini iz svakog naroda i svfake zemJje, a rz nje će nova jevrejska kultura razašiljati SvOje zrake u najudaljenije dijelove židovskoga narodfl.

Iz židovskog svijeta.

Polifički položaj Židova u novim okrajnim državama Rusije. Ženevski docena/t i član komiteta židOrvnskih delegiacija kod konferencije mira. dr. Daniefl P a sm a n i k, šalje »Židovskoj nOvinskoj centnali u Ziirichu« pfeg’led: Židovi hivšega ruskoga carstva stoje od nekog vremcna pred gorućim pitalnjem: za ili pTotiv novo nastatlih mialih drža/va, za jedinstvo Rueije ili protiv njega. Opcenito su Židovi uščuvali svoju neutralniost, ali u gttatvnome su se simpatije židorvske Iburžoazije i širokih masa većinom priklanjale, jedinstvu Rueije. jer niješii imale%ovjerenja u male države. Ali zbilja je straišnija, n,o što se ikad zamišijala. ' JJ kr a j i n a je prva priznala nacijekopoirtieku autonomiju Židova, a u ukrajinskoj vladi bio je, što više. i židoveki ministar za židOveke stvari. Sve je to bilo na pa/piru. U ietimu bilia je sva sila progroma pro'/tiv Židova, kakovi se nikad još nijesu dešavali. Pr e k o 40.000 umofenih, dvos tr u k o \ o 1 i k o o p 1 j a c k a u i h.. L e ts ka, čija je vlada hila i jest demokratska, u početku je priznala sva židovska prava. ali onomad je leteko narodno vijeće jednodušno (uključivo socijialiste) prihvatilo zakon, po ikome se proglašuju stranima svi Židovi, koji Se.nijesu rodili u •Letekoj. ma da ondje prebivaju 20—3Q godina. Pri tome se valja sjetiti, da Letska n oarevo doba nije pripadala k dozvoljenom naseobenom kraju te da! su se Židovi Smjeli onamo nseljivati samo po naročitoj dozvoli. Uza eve to postojala je u Rigi jedna od največma cvatućib židovskih opčina, koja je vrlo mnogo dopmijelia ekonomskome razvitku Letske. Ove sn Židove sad proglasili strancima; na poticaj jedne vlade, koja se naziva demokratskom. Litva nas je obradovala nairočitom dekiiaracijom o židovskim narodno-političkim pravima, koja je nedavno obredala svun židovskim novmama, I Litva una židov. miuistra za židovske stvari. Ali sve su te deMaracije bile namijenjene spoljašnjemu Svijetu. Sadašnje vijesti daju poeve drugu sliku: Deklaracija o židovskim pravima ostaje samo na papirn. U tetinu se vrši jako nazdraživanje protiv Židova. Židoveki se činOvnici lišavaju svojih mjesta, a novi 6e ne namještaju. Pod pritiskom konzervativno-katoličke taiibe (parlamenta) vodi se u istinu žestoka ekonomska borba protiv litavakib Židovla. Antisemitsko raspirivanjc mržnje cvate posvuda. Mjestimice, na

pr. u Poujeviću, bilo je malih pogrOmai. Država ne poclnpire židovfckih Opc-Jina ni škoila. Opći gOspodarski jjoložaj litavekih 2idova je strašan. Odbnle doiatei vapaj za pomooi. Liiavska vlada posve je neaktivna, kad se mdi o poboljšanju položaja Židova. 0 poiložaju Židova u Poljskoj šteta je trošiti riječi. On je gTozan pravno i gospodarski. / Tako je u malim državama, koje su se obrazovale u bivšoj Rusiji. To nam objagnjava raspoloženje rusko-židovskih maea, ćije simpatije pripadlaju demokratski njedinjienoj Rusiji, koja li priznavala saiho upravnia prava svih pokrajljna. U ovstj 6as nema židovaka masa pouzdanja ni u bol jševike ni u Pivi uiništavaju Žid'Ove g’Oßpodlarski. potonji nije nm'Lo spriječiti strašnih pogroma. Iz južne Kusije. Dr. W e i ns t e i n, koji je u januaru stigap iz Odese li Varšavu, izjavio je u rajgOvoru, da je Kijev i Harkov već u rukama boljševilka, po. kako eu već'na domak Odesi, opaža Se rneđu puoanstvom togia grada patnika. Osobito je strah ohvlladao židovekim pučaneitvom, mia da je i njiinoiv sadašnji položaj pod Denjikinom bio dosta žalostan, jer nijeda(n Židov nije bio signran za svej život i fenovinu. Denjikin se dodnše opietovano kategorićki izjavio protiv pogroma, ali to nije djelovaio na njegovu vojsku ni na drušitvo, čije je antieemitsko osjeoflnje danomice raslo. liilo je malo ruskih intelektuiap laca, koji su od vremiena do vremenia pfftor testovali protiv strašnih ma&akra u Ukraijini, a n nekim gradovlma oTganizovaili eu drušVa za euzbijafcrje anitisemitiz.mH. Ka>rakteristično je, da’je nedavno konferencija >kadetai< u Harkovu prihvaitila rezoluciju, u kojoj židovski narod eini odgovamrm za sva zlodjela boljševika. Pogromi u Ukrajini bili su strašniji no što se općemito misli. Koji nijtesu dioživjeli protužidovskih psiotgona, njima ee ne može prikaizati sva njihova grozotai. Najdivlji instinkti nahuckali su se, a počinjene su grozote neOpjsive. U nekim slučajevima poglomi Su trajai kroz više neđjelja, te ee opažalo, dia su i tako zvane inteLigentne klase, učitelji i studenti učestvovaaii u njima. Da se shvaiti polo-žaj Ži'dova, valja napomenuti, da je cijelo rusko pučnstvo demoralizovainO i ogorčeno. NI atoma rodoijublja nema u njemu. Maea naroda razočarala ’ee u Denjikinu, kako S e prije bda razočaraia u boljševicima, Ekonomski *jc položaj beznadajn (riječ je o Ukrajini) i nema nikakvjh vidika' u boljitak. nemaju zarade i ne žele je; oni idu prosto za pljačkom, a žrtve su im Židovi. Malo je židovske aktivnosti u Odesfi. Jedina* partija, koj|a je sačuvafia nešto živ Ota, je, cijonistička oTganižacija, koja ima jedan dnevnik i dva tjednika. Židovsko je pučamstvo posve oijo’nističko% sprema se u (najvećoj mjeri, d& prvom prilikom ode ii Palestinu. I vGrozan pogrom u SlavCčnom (Ukrajina). 11. januara došlo je u Slavečnom, okružja Ovruč, gubernije Volhinjske, do grozovitog jjOgroma. Oko pomoći napali su vojnici Petljure s povicima »Udri po ŽidOvirna« grad te sn 95-orici Židova odsjekli glave. Glave en na 'trgu naslagaii n piramidu, koja neka bude spomenikom za budnća poboljemja. da u Slavečnom više ne će biti Žiiova. »Je\rish Times«, koje

BEOJ 6. i 7

»ZIDO V» (HAJBJJDI)

STRANA 5.