Židov

demisijoniiia. Kao asimilant iskusio je jednakapflavnoist »Poljaka Mojsijove vjere«. Žes/toka manifestacija protužidov&kih osjećiaja izbile Su u poljskom pairlamentu 19. decembra prigcdOm govora cijonisfciefkojg pbsianiiba Griinbauma o položajn Židova u Poljskoj. Kad je ustao da govoiii. pOzdhaviše ga zviždanjem i pOvicima »provokatoi-«, a govor su mu inrekidisili raznim protužidovskim pOvficiima. Buka je poštigla vršak, kaid je govorio o Demblinskoj / aferi, gdje je jedian oficir skrivio, da je šest Židovkii bačeno u vOdu, gdje su se utopile, a druige su Se ziostavljiale. za što je kažnjen sa 6 mjeseci ziaikvCa-a. Povici >p»rovokator«, »uvreda Poljalka'’, »uvreda vojske« itd. pfekidaii su ga i napokon je bio pHinioran, 1 d.a pre Stane govoniti. Rad »Joint Di s tribution Committee« u Poljskoj. T)x. Boge n, generaJni direktor »Joint Distributkm Committee«, izjaivio se o svojoj misiji u Poljekoj dopisnifcu »Jiid. Presszentrale Ziirich« ovako: Američki su Židovi etekli vrlo loša iskustva sa šiljainjetm novca. braue i predmeta za upotrebu svojim rođacima u Poljskoj. VrijednOsti od više milijnna, koje su ee posfljednje godine slale u Poljeku, Samo Su malim dijelom uslijed loše pošt. služlbe, stigel u ruke., kojima su bile utamijenjene. To trelba da Se promijeni. Putnjem u Poljelku s 25 aaradnika. Po dijeloj zemlji otsnovat će, se pobočnice »Jointa«, svaka pod upravom jednoga našeg oficira. S pomoću naših auto-kolona uredit oe se iz naše oentdalle n Varšavi vlastiti traneportni promct. PošUjke će uredi »Joinfca« u Americi preuzimati fcao zbirne pošdjke, poslat će ih u Varšavu i oanle porazdijediti na pobočnice, a ove će ih doetaviti primaocima,. Sva služba stoji pod zaštitom američke vkside. Uzet ćemo odmah lokallne eile i obrlazOvat ćemO ih za svoju službu. Smatrat će naš uspjeb to većim. što prije bude naša oTganizacija funkoijonirala savršeno do u najsitnije detalje i što prijie budemo cijelu službu mogli predt'ti domaćim eilam'a. ALi ne će sšmo to da bude našOm zadaćoim. Naš je pripomoćm rad prošlib mjie'seci bio eamo iniprovizaeija, koju je stvorila nevolja časa. Spoznao sam za vrijeme našega teškoga pada nedositiatke niaše organizacije. Židovske su nas „ nOvine, čeeto sa pravom. kritikovale. Nijesam mogao ondh bar, bolje stvoriti. Sad je naša tvrda valjfcr, da pfeudesimo cijeli pripomoćni riad na osnovci sotmouprave. Hoćemo da spriječimo. te bi koje nedostatno infOirmiram.'o mjesto diktovalo, kako da se radi u Pinsku ili Holmu. Svaka naša filijalka imat ee da stvori demokratski organizovane odbone, u kojoj će svaka lokalna grupa imati stupnika. ŽjdovSki gradskl vijećnlc! u Poljskoj. Oijonistička organizacija u Poljskoj usifcanovila je, da je u 97 gradova izabrano 735 Židova u municipalsika vijeća prema 2363 - Poljaka, dakle 23.7 %. Kako Zidovi u većim gradovima čine 40%. a n manjarn 80% pučanstva, ne odgOvara njihovo zastupstvo brojin Žid Ova. UzTok je tomie djelomice, što sn se izboiri u djeloj PoljSkoj održali u subotu, a uz neke izuzetke nijfisu Židovi bili kadri, da Se slože ma kombinovanu listu. koja bi povećafe broj židovskih predstavnika. 30. decembra održala se na poticaj cijoni&tičke Organizacije kdnferencija židovskih gradskih vijećnika iz 87 grad Ova. Pfii toone je izbor značajan fakt, da ee

židovsfcim vijećnicima prijotilo pogromom, kad sn litjeli đa jzaKOvii jiirotimbu svojih židOvSfcih drugova protiv jjrotužidovslfciih mjora. , Konfeffencija se može smatrati važnim naj>redkom u pravcu konsolidovanja židovshili partija u T’oljskoj. IzgOn boljševika iz Amcrikc. Tako zvani >crveni brod« sa 249 RuSa, koji su bili sumnjivi s boljševiznia, pa su' moralii ostaviti Amoriku, vozio je 14 Žid Ova. Iz Egjpta, Uprnvnik grada Aleksandrije, Abdud Eesak, upravio je nakon opljaekanja nckili židOvsfcih r.adnja po rulji ipiismo židovakim novinama, u kome veOmia žali te dogaidjaje. Piše uz ostalo, da g.a na žaiost u omo doba mije bilo u gradu- dTukčije da bi sam došiao n mjesto zlodjela i pozvao mase na mir. Židovska općina potrebna je grtadu, Žid Ovi su nadni i on ih posimpaitiizuje s njdma. Uvjerava, da će s iK>moću uglednih gTadjana uznasto jati oko uSpostave bratsfeih odnosa, koji su do sad pcstojali izmedju Židiova i Muislimama n Aleksandrijii. Sd rc i provadjaiju sad u Egiptu že>stoku agitaoijm pr ot ivc ij on i z ma. U konfenenciji triju sirsbih paoitija, odTžanoj u decembru u Kairu. prihvaćene su žeStoike Tezolucije pTOtiv zakljmčkla komferendije niina o diobi Sinije. Konforencija je još protestovala protiv »cijonističkog zapoisjedamjp.« Palestine, jer da Palestina pripadia Sirijd. ,

Iz cijonističkog svijeta.

Nova vlada u Fra n ces(koj prema cijonizmu. 23. januffira posjetio je Sokolov Leona BioiiTgeoiea. pTedsjednika senata i egzekutivnog odbora Uge miaroda. Sokolov je izrazio naldu. da franceska vlae da. poput engleske i talija'neke, ustHajie u prijateljskom držanju prema cijonizmu. Bourgeoie je izjavio, dia još uije imao prilike da govori a Mi llerand.omo orjjentalnom pitanju, ali da je uvjeren. da nova vlladd zauzima prema cijonizmu jiednako* sitajalište kiao i prijašnja i da će to doći do vidnfa izrajžaja (»La peuple Juif«.) Weizmann o položaju. Pi'cf. W e i z m a n n podaetro je 7. januara akcijonom odboru izvještaj' koji je zapravo bio nami- v jenjen godišnjoj konfeTenciji u Bazelu. Weizmann j« izjavio, da je sad put z a vđliki rad u Palestini o t v o r e n. Upravme oblast} u Palestini sad su mmijenja. da moraju raditi aajed.no s cijoni- ■ stičkom ofganizateijom za budući rafcvitak zomlje. te su spremne, da to čine. ZemJju su istratžlii engleskj etrukovnjaci. koji se saglašavaju s mišljenjem, što ga je Weamann iznio piređ konferenoiju mira. da u Pateitimi ima još prostoTa za nekoliko milijunia stanovnika, a đa Sadašnji stanOvnici ne b’ nimalo bili oštećeni. u koliko se npotrijebe najposljednje znanstvene metode za razvitak zemlje. Židov ee dobro uputio n poljodjelstvo, ai susta,v Tadničkib grupa uveden je u. židovskim kolonijama s velikim uSpjehom. Židovski koloniste izvnsno rade i kolonije su žarišta jevrejskog jezika. Ali još treba zniatnih poboljšica. Predjašnje kolonizkcijone metode su zastarjele. Židovska zemljdšna polStdka mora da se sazda na sustavu n a c i j o u a 1 i z a c i j e. Židovske škole u Palestini posjećuje sad 30.000 židovskdh učenika, koji dobro na- 1

prednju. Pored toga treba još veći broj škola, a budući budžet cijonisiiicike organi-‘ zacije mora da spTemj zri tu svrim obilne svote. Weizm/mnu je poidjedno izvijestio o svojim stud’ijam'as, koje je uspoređio' s rezultatima nezavisnib strukovnjaka, a skorašnji'm pTaktičnim miogućnostima /u Palestimii. Svi su omi uvjeteni, da Se o v e godine može naseliti u Palestinu 0 k o 30.000 Ž i d o v '3. Dok nemia dosta kuoa, ne može ip'aik biti ueeljivanja u maisamia. Valja gradliti bair 5000 kuća. pri čemu bi 5000?? Ijudj našlo zarade. Daijnjih 2000—3000 Taldnika može mačr posla u mainj.im pothvatima, kojii siu odiiniaib potrebnii za razvitak zemlje. I u Taznim indnstrijama može se zaposliti oko 2000 ijmidi. ' Misli, da će za "te pothvate fcrOz 10 godiina treb'ati milajun funtii godišnje. Weizm i ainn jie uvjeren. da su i z g 1 e d i sj a jn i i d a će se i novac namafknuti, Na k<Jncu je Weizm,a'nn izjavio, te su ga njegovi dojmOvi u Palestini nvjerili, <la je engleslka vlada tvrdo odlučiai dn odTži Svoja clbećanja sadiržana u Balfourovoj deklaraoiji i d/a će još sad'cšnjia gencracija ugled'ati Paiestimu fcao cvatuou 78NI cija uglediaitii Palestinu k ia o c v atuću zemlju. Herbert Samucl putuje a Palestinu. Dne 10. jianuara zvanično Se javilo ir Londonu, da Herbert S a m u e 1 na poziv m£iršalla A 11 e u b y a, a uz odoljrenje euigleskog miuisarstva spoljiašnjih posala putuja 11. jamuara u Palestimn. Ovo zvanično putovanje za cijelo će biti od velike važnOsti za budući razvOj Palastine* kao narodne domaje ŽidOvai. »Evemiing Standhrd« primjeeuje k tome putovainju, dia je Samuel za cijelo ne saimo lOdabran za tu zadaću, jer posjednje obilna iakustva u upTavi, već 1 radi svojih velikih simpatija za cijonizam. Američki Židovi za obnovu Palestine. Američki cijonisti emergično se latiše posja dko skupOjanja fomda od 10 milijuna dolara za obncvu Palestine. To jie diruga velika £\kcijS, aineTiekih Židova u korist svoje hraće. Prvi put, kad &e skupljalo za žrtve rata, učestvOvalo je cijelo američko žiđovstvo; Ovfij put samp jedna jedina partija. Potciklo se, da »Jojnt Committiee« i cijonisttdčka oTganizacija zajednički provedu obadvije akcije. U tu svrhu bila je sređinom deeembra konferencjja sazvana po Jak, Sc h i f f u u sporaizumu s Louisom Brandeisom. Cijoniste su podnijeli p4an, po kome bi se ■ rad zajednički proveO, nli su mu se oprli Marshall, Rosenwailđ, Adler, Motgenthau i drugi. Marshaill je rekao, da smatra rad za Palestinu veOma važnim, ali da iz praktićnih razloga ne vjemje u uspjeh o.vakova ujedinjenja. Za zajedmičku provedbu bili su Julian M a c k, rabin Wise, Louis Brandeie. KonfeTencija je ođlnčila pTotiv ujedinjenjai, ali taj zaključaik vrijeđi samo za Newyork, dok se u dirugim gnadovima već i prije sknpljanje pTovadjialo zajednički, pa če se vfeljda taiko i nastaviftj. Osobito toplo zauzeli su se za obnovu Palestine Jakob Sc h i f f i George Irwing L e h im a n n. Schaff je izjavio, da, je Paletina Osnovmi kfetmcn židovskog pitanja, a Lehman, da je stefcao uvjerenje, da rad oko obnOve Palcstjne mora prednjačiti svdm ostaiim židOvskjm javnim akcijama. Carigradski cijonistički ured. (Zvanično). S obzirom na povećanu važnost Czrigrada kao cijonističkog centra odlučiia

BROJ 6. i 7.

»Ž I D 0 V« (HAdTI

STRANA 7.