Židov

umanjeno potraživanje. Tako j© ratom i revolucijom uzdrman dugogodišnji rad oko saniranja gospodarskog života ruskog židovstva. A kiako živi židovsko pučanstvo? Prvi bi odgovor na to bio, da uopće ne živi, već da u neizmjerno velikom siromaštvu i bijedi životari. Mortalitet je znatno pOrasao, ne samo uslijed pogroma, već i uslijed kronično preslabe prehrane. Narodu treba pomoći. A k£iko? Prokušano sredstvo emigracije nuomentano ne dolazi u obzir. Palestina danas ne može odmah dia primi silnu mašu emigranata, a i Amerika, klasična zemllja židovsko emigracije, ne želi novih židovskih useljenika. I tako moramo misliti na druga sredstva da podignemo židovski gospodarski život i da Židove privedemo produktivnome radu. »Društvo za širenje obrta i industrije« izradilo je opširnu osnovu, koju možemo izraziti u dvije rjoči: radna pomoć. Društvo je već u Kijevu i Odesi organiziralo radionice za stolare i postolare, a s mnOgo je uspjeha poduzeta kolonizacija Židova u blizini gradova. Društvo radi u zajednici, s cijonističkom organizacijom. Društvo želi urediti uzorna gospodarstva. gospodarske škole i tečajeve, uzor radionice. te prirediti obrtničke izložbe i muzeje, pa da na tiaj način omogući židovskom pučanstvu povratak k zdravom produktivnom radu. Židovski činovnici u Galiciji. Nakon protjeranja Ukrajinaca ipoljskla je vlada otpustila većinu židovskih državnih činovnika u Galiciji. Pod pritiskom javnog židovskog mnijenja imenovala je centralna vlada u Varšiavi komisiju za uređenje pitanja židovskih činovnika, koja iinia da ispita razloge, zašto se nisu dotični činovnici preuzeli (obično ili se okrivilo, da su radili u sporazumu s Ukrajincima) te da o tome izvijesti vladu. Komisija sastoji iz delegata ministarstva pravde, ministarstva unutrašnjih djela, predstojnika odjela, u ikojemu je radio dotični židovski činovnik i 2 židovska zastupnika, dna. Halperna i dra. Rosmarina. Položaj židovskih zastupnika bio je od početka vrlo težak, a postao je iz (fena u tlom teži. Jedan od židovskih delegata morao je poći u Varšavu, da osobno intervenira za očuvanje svojih prava. Na zadnjoj sjednici položili su židovski zastupnici Svoje mandate. Svoj korak motiviraju time. da većina usljed principijelnog svog stajališta lišava stotinu židovskih činovnika službe, premda su potpuno rehabilitirani. Židovski zastupnici ne mogu s toga nadalje da! nose odgovornost za rad komisije. Položaj u Finlandiji. Nahum Sokolov imao je dogovor g predsjednikom finlandijiske delegacije u Parizu g. Enkelom o položaju Zid Ova u Finlandiji. Broj Židova u Finlandiji nije veći od 2000. Svi su rođeni u Finlandiji, jer već dugi niz godinia nisu niski Židovi imali pravo, da se nasele u Pinlandiju. Pod starim režimom bili su Židovi podvrženi brojnim Stega ma, od kojih mnogi još sjećaju na srednji vijek (tako primjerice nisu imali pravo da se žene bez posebne privole). 12. januara prihvatio je finlandijski panlamenat zakon o naturalizaciji Židova. No ] umjesto dia se zakonom en bjoc svim grada- i

friima podijdljuje gćađ'ansko pravo, određuje zakon, po rumunjskom uzoru, da se građansko pravo podjeljuje samo individualno onima, koji su to zatražili. Premda je finlandi'jakja vlada obećala, da će svim Židovima dati građansko pravo, dodad, dvije godine nakon prihvata zakona, nije ni peti dio Židova dobio građanskih prava, te su u pretežitom broju još uvijek lišeni kao u staro doba najelementarnlijih prava. Razlozi, s kojih se primjena zakona uskraćuje Židovima, su često apsurdni. U najnovije doba finlandijfike oblasti sve više skućujru i Ono malo prava, što su ga Zidovi imali, te im uskraćuju i putnice, napose za inozemstvo. Sve te mjere imaju tek svrhu, ne bi li prisilili Židove, da ostave zemlju. G. Enkel uvjerio je Sokolov®, da će stvar proučiti i da j e samostalna Finlandija voljna ostvariti potpunu emancipaciju svojih Židova. Interpelacija o oslobođenju židovskih učenika od rada subotom. Demokratski kantonalni savjetnik Hohn podnio je vladinom vijeću u Zuriehu mOcijiu slijedećeg sađržaja: Vladino se vijeće pozivlje, da ispita i izvijesti u vijeću, mije li opravdana promjena zaključka o oslobođenju židovskih daikiai od itada na subotu j drugim židovskim blagdanima. U sjednici od 9. marta motivirao je g. Hdhn svoju moci.ju, te među ostalim nas a ada, da broj dispenzi ran i h đaka sve više raste, dla sad već iznosi 80%, a većinom su to djeca inozemaca. To Je na uštrb đacima i poteškoća za učitelje. Ortodoksni ŽidK>vi žele samo d).i demonstriraju svojim židovstvom. Vladin vijećnik dr. Mouss o n izjavio je. da je vlada toleranciju ]jroširila preko strogog slova zakona. Jer Je uvjerena, da to nije nikome na štetu. Nakon raznih govornika pTo i eOntra uzeo je riječ dr. Parfbetein, jedini židovski elHin kantonslnog vijeća. Njemu je vjera stvar osjećaja, za koju interpelant kao račijonalista nema shvaćanja. Vjera ima odgojnu vrijednost. Odlučno traži, da se odbije mocija, jer bi mogla da dovede do osnutka konfesionalnih škola. Priznaje, d a u toj stvari ne može biti sasvim objektivan, no spadao bi među s pravom prezrene kukavne Židove, kad ne bi kao jedini Židov u toj stvari brainiy židovstvo. Ta i protivnici nisu potpuno objektivni, jer i ncSvijesno imaju neku averziju prema ŽidOvirma. Govor Farbsteinov ostario jc dubok dojam. Vladin Se predsjednik dr. ErnSt izrazio se vrlo povoljno o Židovima, te izjavio, da se u kantonske vijeće ne smije uvesti antisemitska nota, koja ne bi bila na čast vijeću. Židovski je narod dao s.vijetn velike duševne borce, filozofo i umjetnike, pa ne bi bilo lijepo- da tako sićušno mislimo i postupamo s narodom druge rase.-

Iz cijonističkog svijeta.

Dozvole za useljjvanje u Palestinu. (Zvanično satopđenje cijonističkog centralnog ureda u Londou od 16. marta o. g.) Vojnička uprava u Palestini izdala je ove instrukcije: a) za slučaj Židova, koji Su prije rata prebivali u Palestini, Oni moraju posjedovati certifikat o predratnom prebivanju od sekretara cijonističke komisije, koji mora u svakom pojedinom slučaju biti vi-

dirfan po štabu glavnoga stana administracije okupiranih neprijateljskih teritorija «• (Headquarters gtaff of the Occupied Enemy Territofry Administration - South); b) u slučaju Onih, koji nisu prije raHa prebivali u Palestini, mora se Svaki pojedini slučaj podastrijeti glavnom štabu egipatske ekspedicione vojske (Generali Staff (Intel hgence), Egiptiian Expeditionary lorce), koja će stvar riješiti s nadležnim oblafetima U vidu velikog navlačenja skopčanog s potrebom, da ee svaki pojedini slučaj podastre egipatskim vlastima u skladu s ovim uputama, cijoniete, koje žele putovati u Palestinu treba da: a) zatraže dozvolu što skorije kod palestinskog ureda dotične zemlje ili kod cionističkog urodh; b) da. ne poduzmu ništa prije ishođenja dozvole ni u pogledu likvidiranja imetka ni u pogledu sklapanja specijalnih angas žmana itd. Weizmann o arapSko-židovskfcn odnošajimai. U zadnjoj plenarnoj sjednici komiteja židovskih delegacija pod predsjedanjem dr. Mofcz'kma, kojoj je pribivalo rnmOgo delegata, dao je W e i z ni a n ,ni pregded o stali ju cionističkog pokreta, a zatim je .razložio svrhu svoga ponovnog polaska u Palehtimi. Poglaviti cilj njegova putovanja je učvršćivanje prijateljskih odnošaja između A fa P a i Židova, koji a u uspostavljeni pred nekoliko nedjelja. Neke činjenice daju nam nade, da će uspjeti riješenje ovog teškog problema j udovoljiti oba narodla;. Tom prilikom izjiavio je Weizmann, da plodonosni rad komiteja židovskih delegacija glede priznanja narodnih prava nije najmanje smetlao djelovanje cijonističkih Organizacija u palestinskom pitanju. Ovi se radovi što više upotpunjuju i jedan jača drugi. Svjetska konferencija mizrahija u Am. sterdamu, U Amsterdamu održala ee svjetska konferencija mizrahija, kojoj je pribivalo 38 delegata iz Amerike, Belgije, Engleske, Francuske, Njemačke, Palestine, Poljske, Švajearske i Južne Afrike. Konferenciju otvorio je gofip. Hormanm S truek, a nakon pozdrava predsjednika židovske bogoštovne općine u Amsterdamu, t e nadrabina Holandije, izabrani su nadrabin L a u da u i habam baši U z i e 1 iz Jdfe začasnim predsjednicima, a rabin Berlin (Amerika) predsjednikom konferencije. U biro su izabrani Stru c k, dr. Se h6n f eld, rabin de Vr i ee, privatni docenat dr. Franke 1 i Brod. Ber-1 i n naglašuje, da je svrha konferencije izgradnja čvrste organizacije. Babin Fischmann držao je. referat o Palestini te veli, da je pozicija Židova jaka, ne samo uslijed Balfourove deklaracija* \ec i radi rada. Ekonomsko je stanje razmjerno stabilizirano. U velike će na emigraciju utjecati nedostatak stanova. U kulturnom pogledu slabo smo napredovali. Turcj su na sve načine nastojali da onemoguće svaki rad. Ortodoksni zavodi nazaduju. Treba prije sveg(? učiteljski se-j ■ minar, koji će Se osnovati potporom amerikanskih mizrahija. U tajnoj sjednici izvjestio je rabin dr. Schonfeld o političkom položaju, a iza toga međutim prispjeli član Užeg Akcijouog Odbora dr. Hantke. Drugi dan konferencije referiralo se o stanju mizrahija u pojedinim zemljama. U

STKANA 10.

-ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 8. i 9.