Židov

kret i bili su vjerne pristaše alijanse a *Franceskom i Engleskom. U žestokoj protivštini k svim tim vrstama židovskog razvitka stoje Osnove internacionalnih Židova. Pristaše ovog opasnog sjedinjenja većinom su ljudi, koji su odrasli medju nesretnim pučanstvom onih zemalja, u kojim Su Židovi radi svoje rase bili gonjeni. Mnogi, ili gotovo svi od njih napustili su vjeru svojih praotaca te iz svojih mislf prognali svaku duševnu ntadu na onkraj svijeta. Ovaj pokret medju Žido vi ma nije notv. Od dana Sp^rtakusa-Weisshaupta do onih Karla Marsa p0 do Trockog, Bele Kuna, Rože Lusemburg i Eme Gdklmiann razvijia se ova svesvjetska urota, koja ide »s uništavanjem civilizacije i uspostavom ljudskoga društva na temelju jednog prekinutog razvitka, a u zavidnoj zloćudnosti i nemogućoj jednakosti. Ona je igrala, kako je to vrlo dobro dokazala moderna' spisateljica W©bsterova, odlučnu ulogu u franceSkoj revoluciji. Ona je bila izvor svih prevrata 19. stoljeća). I sada je ta četa neobičnih ličnosti iz podzemlja l velikih evropskih i američkih grad Ova zavladala ruskim narodom i postala je neosporno gospodaricom toga silnoga carstva. Nepotrebno je pretjerivati ulogu, koju su ovi internacijonalni i većinom ateistički Židovi kod stvaranja boljševizma i kod proklamacije ruske revolucije igrali. Uz časni izuzetak Lenjina većina su odlučnih vodja Židovi, što više glavna Inspiracija i pokretna sila dolazi od židovskih vodja. Pače i Cičerinla pravoga Rusa. potiskuje u pozadinu njegov pomoćnik Litvinov i utjecaj Rusa kao Buharina i Lumačairskoga ne može se prispodobiti sa moči Trockog a ili ZinOvjeva, diktatora crvene tvrdjave petrcgkadske, ili Krasinova ili Radeka sve samih Židova. Nadmašni, možda glavni udjel u terorskom sistemu, koji je upotrijebila izvanredna komisija za suzbijanje pToturevolucije, imali su Židovi u nekim slučajevima Židovke —. Istu zlu premoć stekli su Židovi za kratke vlasti Bele Kuna u Madžarskoj. Ista se pojava pokapala i u Njemaćkbj (naročito u Bavarskoj) doklegod se puštalo, da se ta beznmnost širi medju časovito klonulim njemačkim narodom. I ako n svim tim zemljama imade mnogo isto tako zlih nežiclova, kao što su niajgorji židovska revohieijonari, ipak je bila uloga* koju su ovi igrali, prema ostalom pučanstvu jedna neobično velika. Suvišno je kazati, da u grudima ruskoga naroda plamsa osveta. Dokle je sezao ugled generala Denjikima, dotle se židovsko pučanstvo štitilo i Denjikinovi časnici trudili Su se i naprezali, da ne dodje do provale, koj|a će hleptjeti za osvetom i kaznom krivaca. Denjikinova zaštita bika je tako jaka, da ga je Petljurina propaganda njazvaia štititeljem Židova. Gospodjice Healv, nećakinje Tim H©aly-a, izrazile su se opisivajući svoje doživljaje u Kijevu, da Su njegovi časnici, koji su sudjelovali u zločinstvima protiv Židova, često bili degradovani na obične vojnike, ii da ih se stalo iz grada na frontu. No razbojničke čete, koje sada poplavljuju cijelu ogromnu rusku imperiju, udovdljnju svojoj pohlepi za krvlju i osvetom na trošak nedužnog židovskog pučanstva svagdje, gdje im se za to pruža prilika. Razbojnik Machnov, razbojničke čete Petljurine i Gregorijeve, čiji su uspjesi ožigogani najbrutalnijim pokoljima, naišli su kod poluogl upijelog i

pol »pobjesnjelo"- pučanstva na dobro pripravljeno polje za raspirivanje antisemitizma u njegovoj najgoroj i najbrutalnijoj formi. Činjenica, dh Se boljševici u mnogim slučajevima židovskih poduzeća ni jesu taknuli, pojačalo je u Rusiji sumnju, da su Židovi sa okrutnosti boljševika stajali u vezi. Sve je to krivica učinjena na milijunima / bespomoćnih ljudi, čija većina sama trpi od revOlucijonlarnog režima. Od zamašne je s toga važnosti, da se svaki jako istaknuto-židovski pokret, koji odaleeuje od te kobne veze, jača i razvija, a to bi bio cijoniaam, čijega je značenje u tom času od bako zamašnog značenja za čitav svijet. Cijonizam stvara treću sferu u političkim shvaćanjima židovske rase. U oštroj opreci k i n t e r na c i j o na 1 n o m komunizmu. stvara On Židovima nacijonalnu ideju, imperativneg karaktera. Brdsku je vladu za ftala —• kao rezultat Ohvo jenja Palestine mogućnost i odgovornost da obezbijedi domaju za židovsku rasu čitavog svijeta i da joj gazda središte nacijonailnog života. Državljanska vještina, historijski smisao Balfourov, umio je otimali poslužiti tom povoljnom prilikom. Izdiale Su se deklaracije, koje su za trajno odlučile o politici Velike Britanije. Vatrenu stvaralačku snagu vodje Dra. \Veizmanna u prilog praktičnoj sddrzini cionističkog programa podupiru, najistaknutiji britski Židovi i pod vodstvom čitave moći generala Allenbysa radi se na tome, da se ovom oduševljenom pokretu osjeguna uspjeh. Palestina je naravno mnogo premalena;, a da bi mogla obuhvatiti višo nego jedan dio židovske rase, s druge pako strane većina nacijonal izovani h Zidovja i ne želi onamo poći. Ali »a slučaj što bi se moglo desiti da bi se u naše dote, na obalama Jordana pod zaštitom britske vlade stvorila židovska država, koja bi obuhvaćala 3 do 4 milijuna Židova, bio bi to dogodjaij u Svjetskoj povijesti, koji bi sa svakog gledišta bio koristonosan i u skladu e interesom britskd države. Cijonizam postao je u trzajima ruske politike faktor, jedan moćni protuntjecaj u boljševičkim redovima protiv inteTnacijonalno-kiomnnističkog sistemja. Ništa- nije značajnije od srdžbe, kojom TrOcki papada cijoni-Ste, ia osobito Weizmanna. Njegov surovi pronicavi razum ne da mu, da sumnja u to, te se njegovi planovi tako jedne komunističke države, koja bi Obuhvatala čitavi svijet pod židovskim gospodstvom, sprečavaju i uništavaju tim novim idealom, koji obraća energije i nbde Židova svake zemlje jednom jednostafvnijein, istinškijem i dostiživijem cilju. Borba, koja počinje medju cijonistima i boljševičkim Židovima, nije ino, no borba za dušu židovskoga naroda. U tim je prilikama Osobito važno, da nacijonalizOvani Židovi svagdje, gdje Sn vjerni zemlji, koja ih primila, svakom, prilikom istupaju onako, kako je to mnogo njih već učinilo u Engleskoj, gdje istaknuto učestvuju n svim mjerama, koje služe suzbijanju boljševičkih konspiracija. Tim će Se načinom čast židovskog imena oprati, i razjasnit će se cijelom svijetu, da boljševički pokret nije židovski pokret, već da ga velika masa židovske rase energično odbija. - No nije dostatan negativan otpor protiv bilo to iz kojih god krugova. Nužne su pozitivne i praktične mjere,

moralne i socijalne prirode. Što bržim ostvarivanjem židovskog središta u Palestini, koje nije »amo Utočište potlačenih centralne Evrope, već može da bude i simbolom židovskog jedinstva i hram židovske slave, opredijeljena je zadaća, na kojoj počiva mnogo blagoslova,.

Sjednica Velikog Akcijonog Odbora cijonističke organizacije.

(Svršetak.) U nastavku palestinske debate (četvrtak, 19. februara) govori G o 1 d b e r g ponovno o privatnoj inicijativi kod gospodarske izgradnje Palestine. Dr. Ruppin obrazlaže zahtjeve za sistematski rad' izgradnje Palestine i bavi se pitanjem nacijo ualizi ran j a zemljišta. Drži, da Se zgodnom poroznom politikom može isključiti privatna spekulacija i da se narodna sredstva no smiju upotrebiti za podupiranje spekulacijo. Glede privatne. inicijative treba dia se organizacija pobrine, da u lancu uredaba i društava, koja će provesti kolonizaciju, ne manjka nijedna karika i da Sve funkcijohira onlaiko, kako je to u općem interesu nužno. Temeljni iradovi ne smiju da se prepuste privatnoj inicijativi. Tu je jedino narodno stajalište mjerodavno. Konačno govori o razvitku industrije i prometla i o kontroli »a strane organizacije. Veseli ga, da je organizacija složna u politici prema Arapima, s kojima moramo da živimo u prijateljskim odnošajimfc. Juliue Simon motivira predloženi financijaflni plan, koji pruža mogućnost* cftx se osnivanjem ili razvitkom naših financijailnih institucija namaknu sredstva za kolonizaciju i to na zdmvoj podlozi kao .rentabilni ulozi. S druge strane morati će se namaknuti drugim putem isto tako velika svota za izvedbu radova, koji nisu produktivni s glćdišta privatnogospodarskog. ali sn produktivni u nar odn ©gospodarskom Smislu. Zatim razlaže poteškoće osnivanja likvidacionih banaka. Nakon debate, primljen je predlog Bohma: Akcijoni Odbor obećaj« potporu iz sredstava cijonističke- organizacije za poIjpprivTedniu kolonizaciju samo onim kolonistima, koji se podvrgavaju načelima zemljišne politike narodnog fonda. Zatim predloži SprisnZaka; Veliki Akcijoni Odbor naglašava, da Osnivanje naseobina za mašavot avodim (samostalni radnici) spada među prve zadaće nada u Palestini; Veliki Akcijoni Odbor priznaje potrebu osnutka posebnog odjela za prilike židovskih radnika i židovskog rada koji se ima priključiti cijonističkoj komisiji; Akcijoni OdboT odobrava principijelno osnutak instituta za kooperativni radnički kredit u Palestini. Nalaže se Užem Akcijonom Odboru da ispita protokol cfljonističke komisije i zastupnika radnika od oktobra 1919. te da u roku od 4 mjeseca donese odluku. Svi drugi predloži predaju se posebnog komisiji. Simon javlja, da je bugarski delegat Jakob Avra mo f stavio Akcijonom Odboru na raspolaganje 500.000 leva za palestinske svrhe. U petak, 20. februara, izvjesilo je dr. Bodenheimer, kao referent političke komisije. Odlučeno je, da se svi predloži

BROJ 8. i 9.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 5