Židov

ŽIDOV

Gifsus-z'v pnwvzi Dovsmi

Savezno vijeće, Svim mjesnim cijonističkim organizacijama daje se na znanje, da će se Savezno vijeće, koje je sazvano za 25., 26. i 27. aprila o. g., obdržavati u Zagrebu. Savezno vijeće ima da raspravi u razmjerno kratko vrijeme mnoga i raznolika važna pitanja, pa se stoga pozivlju delegati, da u interesu nesmetanog toka raspravljanja podnesu svoje evenlualne predloge i interpelacije p i sm e n o tajništvu S. C. J. najkasnije do 22, aprila o. g. jer će se raspravljati samo o pismeno i pravodobno podnešenim predlozima, odnosno interpelacijama. Savez Cijonista Jugoslavije. Zemaljski odbor Dr. Hugo Spitzer, predsjednik. R. Herzer, tajnik.

Poslije sastanka velikog akcijonog odbora.

Zadatak ovog- članka ne može da bude, da izne&e svu sadižinu, ni cEa raepravi sva pitanja i probleme, koje je izmijelo vijećanje svib pfedstavnika cijonističke orgjarnizacije, što no je trajalo u Londonu 14 dana. Sjednice velikog akcijonOg odbdra, koji se pTvi put sastao nalkon pet godina, koliko Su pretrosale pfeobilje materijala, mijesu mogle nikako dta rješavaju sva pitanja, koja su se u tom razdoblju porođiLa i čekaju na svoje riješenje; nijesu mogle dati pajne forino evojim zaključcima ne samo zbog loga, što mnogi prcblemi tek vriju, a da se nije.su krisMizovali, veo i zbog toga, što spoljašnji momenti, koji ne zavise samo o uama, ali o kojima to jače zavLsi naše političko orijentiranje: pitanje mandata, granica itd., čekaju tek na riješenje. Prjdolaai i to, da po praktičnom stvaianju najsnažniji dio organizjaeije američki cijoniste nijesn još toliko u idejnOm savezu s ostalim dijelovima cijonističke organizacije, nijasu se još toliko uživjeli u tradiciju cijoniznaia, te ne (bismo Spoznali, da n tu njibovu praktičnu aktivnost treba unijeti duševnu jednovitost, koja s e, u glavnome, razvila u cijonizmu Onamo od prvog bazelskog kongresa. Zato su zakljnčci vijećanjia velikog ia|kcijonog odbora ispali elastični; zato ne daju konačnog odgovora na pitanja, u kojima čekamo nestrpljivo na to, đa se organizacija odluči. II prvom redu to su pitanja etsko-socijalue orijentaicije naše organizaeije. Za cijelo: mi Židovi osjeeamo, jače no drugi. Sve neizvjesnosti, traaivioe, borbu i sukobe borbu o prevlast eocijalnih principa. I sve je to drhtalo u vijećanjima. P a ipaik; vijećanja su donijela veliku olaJkšicu našem napetom očekivanju. Ovaj zbor predstaivnika jednOgta nairoda. u kome malne svaki član mieli svojom glavom i koji je niajmanje podesan, da bude palrtijskim krdom, ispao je dostojan velikoga dolba, velikoga po fiome, jer se u njemu imia tla ođluči naša istorijeka sudbina. Iz suhih, njkako iscrpivih izvještaja, koji su mnogo zamučali, što smo žudjom čekali da saznamo, govori zanos svijesti velikoga bivanja; govori svečani patOs Ijudi, koje gonj gvozdcna prisila jednog čistog osjeća;nja dužnOSti, d a ne kažu nijedne riječi, koja ne bi zajedno bila jedno djelo u velikom zidanjn. Tako je velik bio taj osjećaj, tako neodoljiv, te su } oni, koji su došli na vijećanja kao opozicija, podlegli tome dojmu. I ovo je vijećanje prema tomu postafla sinteza svih pozitivnih energija n cijonizmn. To se ooitOvalo i u tome, da su svi učesnici vijećanja, od Nordaua đo Marmoreka, u rijećimja duboke zabvjattnosti i zanosnog priznanja. dali tribut neprolaznim zaslugaima one dvojice muževa, koji eu na Svojim leđima nosili sudbinu cijeloga narodla u ćasOvim'a, kad m u je prijetio rasap njegov i rasap njegOve predstavnice, cijonističke organizacije: Weizmanna i Sokolova. Nije još doba, da se ocijeni djelo tib mnževa, koji su nas, kako je jed'Hn govornik istakaio, nadmašili svojim Osjećajem odgovoTnosti i koji fcane da opravdavaju tvrdnju, đa povijest prave pojedini muževi i da

je mo'žda nijesu nikad pravili više ino u ovo doba, koje Se naziva dcmokratskim. * Vijedanja velikog akcijonOg CKllbora cijOnistioke org'anizacije pružMai sm najboljj dokaz ako je toga dokaza još trebalo —■ da ona u istimi predsitavSja cijeli židovski narod. Bilo bi svjedooanstvo nezirelosti, kad bi se nafkou toga nasao još tko, koji bi cijonizalm nazvao pairtijom u židovstvu. Nema ni jednog pitauja života i sudbine naxiodo u Ralestini i galutu, koje se u tim vijećanjima ne bi bjlo r.aspr’atvljalo i kome bi se dala podređeno važnost prcmas dmgim pitanjima. Tu je u prvOm redu pitanje soeajalne strukture židovske miarodine domaje. Neprolazna je čaet TeodOra Herzla, da jo već u počecima političkog cijonizma dao njegovim institucijama. najpače židovskom Narodnom Fondu, ouaj etsko-eocijalni karakter, koji če za cijelo da pol)ijedi u cijonističkom shviaitauju. Mnogo sc u sjcdnici velikog akcijonog odibora, najpače u palestinskoj debati, pretresalo pitanje privatne ili opče viasnosti, privatne imcijative n vezl e privatnom vlaenosti ili kolektivue inicijative zia kolektivnu dobrobit. Bilo je raznih nazora, no i oni, koji su bili za privatnu iinicijativu uz privatnu Vlasnost, nastojali su stvarati zia nj sve spone, koje bi sprečavale raizmaha'nje loših strana privatne svojine. U glavnome je pobijedio neiskvareni duh socijalne pravde. Kaplan je naglasio, da se politički rad mora da oevrće na sfle buđučnosti, a Weizmann se izjarvio za nacijonalizovanje tla, to će reći zato, da tlo me bnde svojiua pOjedinčeva već narodne cjeline. U središte budnče Palestfine stavio je židovskoga radnika. Nedo Staje li reče —• židovskome radniku u Palestini sad još tradicija i zapt, toliko stoji, da u njemu živi maksimum komstruktivmog idealizraas. bez kojega je nemoguča izgnaidnja židovske Palestine. Ovnj idealizam vaIja j>otpuno iskoristiti, a može da sc potpuno aktivira sfl(mo ondia. ako židovski radmik bnde znao da radi za svoj narod, a ne za bilo kakve privatne interese. Istaka'o je zniačenje radnib ndruga kvuzot koje reprezentiraju početak jevfTejskog sela. U ovaj čas, kad oplakujemO žrtve židovskOga pijonirstva u Palestini, koje su pale u boju, doista na polju časti } kad Smo podjedno ponosni na ovu plemenitu krv židovskib ževa i djevojaka, dobra je i radOsna činjeniea, te znamo. da u vodstvu živi osjećanje

GOD. IV.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAOREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. 0..«...........™..«..

13. apriia 1920. ZAGREB 25. nisana 5680.

, PRETPLATA : OODIŠNIE K6O POLUOOD. K 30-—, ČETVRTOO 1 coooo.o K 15 ._ POJEDINI 8R.2 K.»~* IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.«-*—*

BROJ 10.