Židov

stavnike, u kojemu ih upozorava, da su efendije uvijek narod izrabljivali. Ovi isti sad izazivaju nemira, da na taj način dođu do moći i vlasti. Narod se ali ne smije dati zavesti! Engleska vlada je iskreni prijatelj Felaha, a c i j o n i za m, |e dobra škola za Arape, po kojoj upoznavaju nove produkcijone uvjete i •po kojoj će ojačati njihova ekonomska pozicija. S toga je dužnost Arapa, da dočekaju dolično cijoniste, jer oni polažu temeljni kamen za blagostanje zemlje. Na koncu poziva šeik sve, da ne potpisuju nikakvih antisemitskih peticija, Jer svagdje donose samo loše posljedice. (Žid. dop.'ur.) Protest protiv zabrane palestinske konstltuante. U jedanaestoj sjednici v a a d hazmanija u Jafi zaključeno je između ostaloga, da se kod engleske vlade uloži oštri protest protiv zabrane konstituante i da se zamoli za dozvolu bezodvlačnog saziva iste. Vaad hazmani ima da upotrijebi sva sredstva, da židovska legija i dalje opstoji i da naredi novu mobilizaciju. U tu svrhu izabrana je komisija, koja sastoji od Jabotinskoga, Joffea i Be n-Q o r i on a, koji će se zaputiti u London, da kod engleske vlade interveniraju. General Bois ostavio je Palestinu. Žid. đop. ur. javlja iz Jeruzalima: General B o 1 s glava vojne uprave u Palestini, primio je na Maslinovom brdu predstojnike židovske, kršćanske i muhamedanske općine, te se od njih oprostio. On je već ostavio Palestinu, te se povratio u Englesku. General Bo 1 s, koji je arapskog porijetla, kompromitovao se. kako je naknadno ustanovljeno, kod pogroma u Jeruzalimu, te je s toga iz Palestine opozvan. Predavanje prof. Gcddesa. Žid. dop. ur. javlja iz Jeruzalima; Prof. Geddes održao je 12. juna u Jeruzalimu predavanje o prirodnom uzgoju i o boy scouts. Zauzeo je stajalište protiv reglemantovanja uzgoja po školi. Problem boy scoutova (cofim) živahno se u Jeruzalimu diskutira. Jedna grupa amerikanskih cijonista, među njima Miss S a m t e r i dr. D u s c h k i n predlažu, da se u Palestini uvedu ideje amerikanskog wooderaft pokreta. Pučko-znanstveni tečaji u Jafi i JeTusalimu. Žid. dop. ur. javlja iz Jafe: Kulturni odbor Hapoel Hacajira otvorio je u Jafi pučke tečajeve u\ojima se podučavaju bakteriologija, psihologija, botanika, gospodarstvo, kozmografija, gradnja gradova i sela, zdravstvo, geografija Palestine, kemija, i fizika. Učitelji su: Jicšak, Epstein, Tomaš, Singalovsk i, Fe 1 d m a n, Amira, T i š 1 e r Feigelsohn, Bogratčov, Vinik ,i Orossmann. U Jerusalimu opet su otvoreni viši znanstveni tečaji, na kojima podučavaju K 1 a u s n e r, M i r k i n, Slouš, Lipšic, Šiler i Mohile,v e r. Škola za veterinu u Jafi. U Jafi postoji već dvije godine škola za veterinu, koju je po vlastitoj inicijativi osnovao dr. K a s p i. Ovih dana položio je prvi turnus djaka zaključni ispit. Ispit preduzeli su engleski vladini činovnici. Dolazak halucima. Početkom juna stiglo je u Jafu 40 haluca većim djelom iz

Galicije. Svi su dobili zarade u Dolnjoj Galileji. Pojačanje tamošnjeg Jišuva je obzirom na jtoložaj vrlo nužno. Novi gospodarski list. Gospodarski odbor Hapoel Hacajira izdaje mjesečnik za širenje mješovitog Mjesečnik zove se »Hasade« (njiva), a uredjuje ga Elieser Johe.

Iz Jugoslavije

O Izbornom pravu za konstituantu. Izvještaji novina o raspravi osnove za kohstituantu, koja se sad pretresa u Narodnom Predstavništvu, odviše su fragmentarni, a da bi čitalac mogao da sebi stvori jasnu sliku. A ipak se radi o jednome od najosudnijih pitanja, o saradnji gradjana u stvaranju državnog ustava. Gosp. poslanik dur. P o 1 i ć, rektor zagrebačkog univerziteta, uzeo je u debati riječ, da s pravne, strane osvijetli pitanje iziKOTDOg prava onih stanovnika, koji po medjđtlla rodnim ugovorima imaju pravo opcije za svoje nacijonalne držEjve. Obazro se na razlaganje g. dr. P u 1 e č e k a, koji je zastupao nazor, da se tim stanovnicima ne može dopustiti, da glasaju, a onda da vrše opciju za svoju nucijonalnu državu te izostanu tudji državljani- S tim se nazorom g. dr- Poi’lć rie slaže. Po članu 70. Sen 2ermenskog ugovora, kaže đr. Polić, postaju eo i pso našim državljafninia svi zavičajnim u 'teritorijalna bivše aarStrO-ugarske monarhije, koje su priizale nama. Kako međjunarodni ugovoeri vežu samo države, koje su ili sklopile, kao talkove, a njihovo državljane istom od kad medjunatrodni ugovor postane državni zakon, morat će naša državna vlakta bilo zakonom bilo naredbom izdinti potanje propise za izvršenje ugovora. II tim propisima valjat će upozoriti na vršenje opcije i naznačiti rok za njezino vršenje. Jedina od odredaba može biti i ta, da se napomenutim stanovnicima slfcivd na volju- hoće II zadržati svoj© državljanstvo (t. j. držatvljainstvo krar Ijevstva Srba, Hrvata i Slovenaca) i preuzeti državljanske dužnosti jli hoće li primiti strano državljanstvo. Takovom se izjavom ti inorodini državljani ne odriču prava opcije nego ga upravo vrše, jer opcija znači biranje izmedju dosadašnjeg i novog držaivljanstva. Država hi s time izdala po 'kojoj se Ovakova izjava našeg državljanina smatra konačnom i da se ne može opozvati. Na takovu odredbu naša je država ovlaštena po svome Savereostvu- Ako li ko,. pod svaku silu, hoće da izjavu o zadržavanju našeg državljanstva smatra za odricanje od prava opcije, kako to g. dr- Palećek čini, to ništa ne suneta, kad imamo jedan zakon, koji to ođrećenje dopušta. O Jevfejima rekao je dr. Polić ovo: »Ima još nešto, gospodo. Oni, koji državljanima s pravom opcije ne će da dadu izborno pravo, ti mOrajra da riješe još jedan dosta težak slučaj, a to je pitanje o izbornom pravu Jevreja. Gospodo, svakako će trebati, da se ,i g. izvjestilac i g. ministar za konstituantu o tome izjave, jer sa ovog gledišta odborskog teksta oni Jevreji, kojima nije materinji jezik srpsko-hrvatskoslovenački, oni ne mogu imati izborno pravo, nego se sa njima ima postupati kao sa alogenim (inorodnim op. ur.) licima, a po gotovu, ako oni padaju pod udar čl. 76. i 78. ugovora. »Još je komplikovandja stvar za cioniste, koji hoće da budu poseton jevrejske narod. Ni njima se po predloženom tekstu ne može dati pravo opcije za njihovu nacionalnu državu, jer iz raspada bfvše AuctrO-Ugarske nije nastala nikakva nova jevrejska država. S toga ima se s ujima potapati analogno kao 1 sa i ta mora biti odlučan njihov materinji jezik prema njihovoj izjavi, naročito kod poslednjeg popisa.« G. ministar Stojafl Protić odgovorio je na razlaganje g. dra. Protiea ovo: Gospodin Polić izvedeo je pOmčnuti u

Svome govoru da bi trebao Ministar a; ; konstituantu da se izrazi šta će biti sa vTejima, kako ćemo s njima, kad and po ugovoru s Austrijom ne mogu optirati ** nacionalnu državu, je! oni lUuajontaln* države nemaju. Ja ću o tome da kažem svoje mišljenje oe pretendujuoi naravno da je ono taono- Ja mislim, gospodo, pre svega, đko hoćemo baš da ®e držimo i te reći nacionalna država, onda se može. rezonirati i ovako: Jevreji mogu revinddeirati za sebe dve niadOnaSne države. Prvo opu u kojoj su dotle bili, a ona je još tu živa, ako nije Ugarska to je Austrija, 2&o nlj® Austrougarska to je Magjareka. DrugO, omj »u dobili baš slomom Autstro-Ugarske i ovim velikim ratom i svoju specijalnu nacionalnu državu- Može se Teći da im je to donela baš Aust ro- Ugarska. Ali ima jedan drugi razlog koji ukazuje na to, da to pitanje ne treba pokretati i da njih ne treba izdvajati pd drugih eldtnenata koji su unešeni u onaj senžemifinski ugovor. a kojih se dotiče naš § 9. Gospodin je Polje kao bafcu za rešenje ovoga pitanja uzeo da bude jezik. Ali gospodo, ja moram reći da jezik nije osnova za narodnost. On može biti osnova za narodnost, ali može isto tako i ne biti. Vi .znate francesku teoriju; ona ne priznaje t. zv. antropološku ili etnografsku osnovu za rešanje pitanja nacionalnosti. I ako se muže reći i misliti da su Francuzi ovu teoriju napravili zbog Elzasa i Lorena, mOra se s drugo strane, priznati da je točna i istinita. Vi ima€ dosta pnimena i slučajeva da je jezik izvesnih jedinica, izvesnih dola naroda ili izvesnih naroda dolbio promene, ali time nisu promenjene i antropološke osobine, nije promenjen antropološki tip- EvO, n. pT-, uzmite za pTimer BugsueVi nemOžete njihovu istosrijiu i Sadašnje njihovo držanje apsolutno objasniti, ako uzmete samo jezik kao obeležje narodnostiOni su po jeziku Slaveni, ali oni sami uporno tvrde da nisu Slaveni, Šta može biti tu istina! Prava je istina u Ovome. Sav gornji sloj tfliko je pomešan sa tatarskom i turskom krvi, da oni zbilja nisu Slaveni. Slaveran je oetao samo onaj niži sloj, nad kojim su oni vladali. Isti je taj slučaj sa Elzašanima: oni govore neraački naravno žairgonom momačkim, ali ipak nemečkim. Međjutim, kad vidite, kako se slagao taj tip, vi moTlate priznati da to nisu Nemci: tu ima toliko rimske i keltske krvi da nemaćka dolazi Sasvim u pozadinu. Prema tome ne može se poći u ovom pitanju, pauze ti jezik kao obeležje narodnosti. G.* ministar Protić upuštao se u svom odgovoru u rasno-antropološka razmatranja. Koliko gosp. Protić ne treba.da bude rač»ui antropolog, toliko mu je kao državniku dužnost, da bude tačno informiran - i da n« dodje u protimbu s državnorpravnim činjenicama i fiksiranim medjunarodno■ptravnim traktatima, kod kojih je i vftada naše kraßjevine diplomatski učestvovala, i uzela ih na znanje. Čudno zvuči iz ustiju jednoga odgovornoga državnika, kad izriče dvije objektivno neispravne tvrdnje o stvarima, za koje svako zna kako stoje. Jevreji prije svega najesu dobili svoju nacijonalnu državu. Državi je obilježje suverenitet, a Palestina će stajati pod suverenietom Saveza Naroda, koji je maflidlat za upravu podijelio Velikoj Britaniji. Palestina ima da bude jevrejskom n;3trodnopu tlpmajom (»national bome for the Jevvish people*), a jevrejsko državljanstvo u njoj nije ugovorom u San Remu statui rano. Drugo, Jevreji nijosu uikako slomom Austrougarske dobili Palestine, i nikako im to nije »donijela Austro-Ugarska«. Ova tvrdnja odaje nepojmljivo nepoznavanje fakata. Q. Protić trebao je da se informira u gg. Vesnića, dra. Trumbića i Pašića. Palestinu kao jevrejsku nar. domovinu ne državu! donijela nam je odluka aliiranšh i asooii ranih država, bez obzira na slom Austrougarske i davno prije njega. Q. Protić ima pravo jedino ako je htio reći, đki Jevreji ne bi dobili Palestine kao jevrejske narodne domaje, da su pobijedile Njemačka, Austro-Ugarska i Turska.

6

»2 IDO V. (HAJ HUDU

BROJ 18.