Židov

ŽIDOV

IGI'mZA-PITWVZIDOUSTVM

Cijonistička godišnja konferencija

(Svršetak.) Vrijeme od 10. —18. jula ispunjeno je sjednicama u konferencijama. Sjednica od 19. jula 1920. Plenarnu skupštinu od 19. jula otvara predsjednik B r a n d e i s. koji iznaša plan rada za daljnje sjednice. Po tome bi se imala godišnja konferencija u srijedu zaključiti. Predsjedništvo preuzima zatim Lord R o t h s c h i 1 d. koji proglasuje, da će se najprije raspravljati o prijedlozima palestinske komisije. Prema zaključku konventa seniora dobit će za svaki prijedlog palestinske komisije po dva govornika riječ, za i protiv; za svaki prijedlog ostalih komisija po jedan govornik za i protiv. a za svaki prijedlog manjine samo jedan govornik. Vrijeme govora imade se općenito ograničiti na najviše 10 minuta. Delegat Adolf B 6 h m (Austrija! izvješćuje u ime palestinske komisije o prvoj grupi njenih prijedloga. Palestinska komisija razdijelila se odmah u početku vijećanja u 5 potkomisija, koje su raspravljale o ovim područjima: 1. Agrarna politika; 2. Kolonizacija; 3. Emigracija; 4. Medicinska pitanja; 5. Tehnička pitanja. K agrarnoj politici zahtijevali su zastupnici najradikalnije grupe zaključak, koji bi isključio svako privatno kupovanje zemljišta. Za to da govori bojazan, da bi privatni vlasnici pravili spekulacije. Oni bi nadalje, i uz najbolju volju, prisiljeni prilikama, morali zaposliti nežidovske radnike i tako bi zemljište tek juristički, ali ne u istinu, bilo židovsko. Zastupnici drugih smjerova argumentirali su ovako; Z. N. F. posjeduje momentano tek vrlo neznatna novčana sredstva, i ne može se pretpostavljati, da će u kratko vrijem« steći takova sredstva, te bi mogao kupili svako zemljište, koje se nuđa na prodaju. Tako bi došlo do toga, da bi nežidovi kupovali žemljišta, koja su slobodna i kojima je cijena još razmjerno niska. Protiv zloupotrebi sa zemljištem, koje se nalazi u privatnim rukama, mogu se naći izvjesne sigurnosne mjere. Ne može se ni

pomisliti, da mi stavimo Zidove u Palestini pod pravo manjine, po kome bi kršćani i Arapi bili u stanju, da kupuju zemljište, a Židovi ne. Čita onih 6 teza k agrarnoj politici, koje predlaže palestinska komisija: 1. Temeljni princip cijonističke zemljišne politike jest, da se zemljište, na kojemu se obavlja židovska kolonizacija, privede u zajedničko vlasništvo židovskog naroda. Egzekutiva se poziva, da se lati svih sredstava, e da se ovaj princip potpuno provede. 2. Nosilac židovske zemljišne politike u gradu i na selu jest Ž. N. F. Njegovi su ciljevi: da se s pomoću dobrovoljnih prinosa palestinsko zemljište privede u skupni židovski posjed; da se zemljište izdaje isključivo u nasljedni zakup i nasljedno gradjevno pravo; da se omogući naseljivanje siromašnih židovskih elemenata, koji sami rade; da se obezbijedi židovski rad; da se nadzire iskorišćivanje tla, te da se predusretne špekulaciju 3. Kreditna sredstva cijonističke organizacije moraju u prvom redu služiti takovim naseljenicima, koji se pokoravaju principijama Ž. N. F.-a. 4. Kako bi se kod nabave zemljišta Ž. N. F. učinio odlučnim faktorom, treba da mu se uvijek stave na raspolaganje dovoljna sredstva. U svrhu proširenja svoje akcijone sposobnosti neka Ž. N. F. uzme zajmove, koji će se njegovim dohocima od zakupnine ukamaćivati i amortizirati. Z. N. F. neka ie ovlašten investirati u Palestini sva svoja sredstva, bez ikakvog ograničenja uz dokidanje dosadašnje obveze u pogledu rezerve. Agrarna politika Ž. N. F.-a mora se promicati po kreditnim institutima za gospodarski i gradski posjed. 5. Kupovanje zemljišta u Palestini po Židovima ima se centralizirati kod jednog instituta, koji je zvanično priznat i koji stoji pod kontrolom cijonističke organizacije. 6. U interesu što bržeg sticanja najvećih dijelova palestinskog zemljišta, treba

da 2. N. F. nađe oblike, u kojima može i privatni kapital, pored vlastitog kapitala 2. N. F-a da kupuje zemljišta na način, koji zajamčuje kasniji prelaz tako kupljenih zemljišta u nacionalni posjed. Predsjednik stavlja do znanja, da je podnešen ovaj prijedlog manjine; Kupovanje tla u Palestini neka prinadleži jedino 2. N. F.-u, tako da sveukupno tlo postane neotuđivim vlasništvom židovskog naroda. Delegat P i'n e s" (Franceska) govori za apsolutnu nacionalizaciju i protiv svake privatne inicijative. Samo nacionalno zemljište može zajamčiti iskorišćiv;inj<i tla za naseobu 2idova, koji sami rade. Ciionizam treba da daje odgovor na ekonomsko židovsko pitanje, drukčije da proglasuje bankrot. Ako je palestinsko tlo u rukama nekojih privatnih posjednika, može se većina naroda isključiti od zemljišta. U palestinskoj komisiji nitko nije govorio protiv nacionalizacije, nego se radilo o namaknuću sredstava. Ali kad ne bi bilo sredstava za nacionalnu kolonizaciju, ne bi ih bilo ni za privatnu kolonizaciju. On ne smatra cijonizam »duševnim riješenjem«, kako je to činio Ahad Haam. (Ahad Haam: »Ja sveudilj tako mislim*). Delegat Dr. Hausmann (Istočna Galicija) govori za prijedlog komisije. Pitanje nije: nacionalno vlasništvo ili privatno vlastništvo, nego je pitanje o metodi. kako da se već sad stvori n Palestini aktivan život, da se zemljište dobije u židovske ruke, i da se Palestina pripravi za to, da uzmogne tamo nastati židovska većina- U tom smislu da znači nacijonalizacija zemljišta samo teoretski postulat. Ako nijedan 2idov ne bude mogao steći privatnog vlasništva na zemljištu. onda ne će mu nikako poslužiti porast vrijednosti, ali svatko ćs imati koristi. tko će kupiti zemlju, a to će biti nežidovi. Privatno vlasništvo da pruža povoljniji temelj za hipotekarni kredit, nego nasljedni zakup. Mi želimo, đa se tjera agrarna politika u nacijonalnom i socijalnom smislu; ne budemo li imali sredstava za socijalnu politiku, mi ćemo da radimo bar u nacijonalnom smislu. Protiv zloupo-

GOD. IV.

OPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. ...... m««.. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB 19. augusta 1920. 5. elula 5680

5 PRETPLATA : GODIŠNJE K W—, POLUOOD. K 30--, ČETVRTO« | ........ kl5 —POJEDINI 8R.2 K.*— IZLAZI TRI PUT MJESEČNO. •—••••

8R0J.22. i 23.