Židov

ŽIDOV

GIA9IS-2A- PITANJA *ZID Q VSTVA

Osvrt na godinu 5680.

Židovski život galuta stoji u znaku nacionalizacije i organizovćpija. Konačni uspjeh cionističke ideje iznova je oživio organizacije, obamrle za vrijeme rata, ojačao ih je, povećao im je broj i priveo ini je novih prijatelja. Došlo je vrijeme opredjeljenja, čas, u kome je svaki Židov morao da zauzme jasno stajalište prema židovskom pitanju. No sav rad, koji je u prvome redu udešen za pripremu židovske domaje u Palestini i za stvaranje preduvjeta za to u galutu namaknućem velikih sredstava, izobrazbom i izborom ljudskog materijala, prečesto se prekida neodgodivim zahtjevima galutske sadašnjosti. Veliki pogromi, koji neprekidno traju u istočnoj Evropi, zahvatili su i Zapadnu Evropu, te su nemilosrdno uništavali stotinu hiljada života i egzistencija. Grozna nam se slika ukazuje, kad danas u osvrtu na prošlu godinu ponovno listamo po krvavim stranicama naše najnovije istorije. Svijet je otupio u svojini osjećajima, pa gdje bismo očekivali ogorčeni krik ranjene ćudorednosti, ondje ne čujemo ni formalnog protesta u-ime lozinka, kojima se inače maskira nestašica čovječnosti. Tek tu i tamo javljaju se glasovi najprosvijećenijega dijela čovječanstva. da bar protestom ustaje protiv ovih nečuvenih zvijerstva, koja se dnevno odigravaju pred očima cijeloga svijeta. Pored svih jasnih ustanova mirovnog ugovora o zaštiti manjina Poljska i dalje postupa sa svojim Židovima kao s bespravnim robljem: oduzima im svaku mogućnost opstanka, a traži od njih naisavjesnije ispunjenje građanskih dužnosti. U Poljskoj pored svih uvjeravanja vlade, da najodlučnije osuđuje svaki protužidovski pokret, u prvom je redu bila vojska, koja je udešavala pogrome. Pod okriljem i zaštitom vlasti, kako je u mnogo slučajeva konstatirano, vrše se pljačkanja i übijanja. Kraj toga poljsko novinstvo od najkonzervativnijeg krila do gotovo krajnjih ljevičara dnevno haranguira protiv židovskog pučanstva, u da nijedna oblast ne ustaje protiv toga, dok se židovske novine radi najnedužnijih vijesti i bilježaka ne samo konfisciraju, već kao »protudržavne i opasne za

javni red i mir« obustavljaju. Kraj toga vodi se sistematska akcija za provođenje gospodarskog bojkota protiv Židova. Svećenstvo propovijeda u crkvama bojkot, aristokracija i državno činovničtvo pogoduje raspirivanju mržnje, koje mora da vodi neminovnoj ekonomskoj propasti židovskog pučanstva. S ciniznom, kome nema primjera, demantirala je i danas demantuje zvanična Poljska sve vijesti o stanju židovskog pučanstva svojim dobro uređenim dopisnim uredima. Stroga cenzura onemogućuje, da dolaze vijesti s druge koje strane u svijet. Istinu su javljali tek oni, kojima je pošlo za rukom, pobjeći iz pakla i da u svijet pošalju potresni krik izmučena naroda. Neodrživo stanje potaklo je Ameriku i Englesku, da pošalju dvije komisije za objektivno isljeđivanje položaja židovskoga pučanstva. Na protest Evrope, kad se stanje stvari nije moglo više skrivati, pozvala je i poljska vlada pod Paderevvskijem Ameriku, da dođe u zemlju i da se uvjeri >o objedama nesavjesne i protupoljske štampe«. .Materijal ovih komisija objelodanjen je i upotpunjen izdanjima židovske delegacije na mirovnome zboru u Parizu. Poljsko novinstvo pisalo je doduše neprestano o »židovskim« komisijama. koje ne mogu da vode nepristranu istragu i uzelo to za povod, da još ogavnije napada židovsko pučanstvo. Teški položaj zadnjeg vremena doveo je ipak ozbiljnije elemente do spoznaje, da moraju doći do nekog sporazuma sa Ži dovima, pa se pod kontrolom vlade drži anketa o uzajamnom riješenju svih prepornih pitanja. Do danas nam nisu poznati rezultati pregovora i mi sumnjamo u uspjeh ove akcije, jer nam zadnjih dana i opet dolaze vijesti o novim pogromima u Poljskoj. Još su užasnije prilike u Ukrajini. Cijele su općine poništene, kao da ih nikad nije bilo Ovdje nam se ukazuje najgrozovitija slika sistematskog razaranja i uništavanja. Ukrajinsko židovstvo ne samo da je uslijed velikih i neprestanih pogroma pretrpjelo velikih gubitaka (prema tačno sabranim podacima übijeno je preko 250.000 Židova), već je i gospodarski došlo na rub propasti. Neprestane mijene

u vladi ne samo da su imale za posljedicu opću nesigurnost, već su svagda bile spojene novim izgredima protiv Židova. Svaka stranka, koja je došla na vlast »osvećivala« se Židovima, jer da su bili potpora i oslon prošle, a moh je upotrijebio opću uzbunu i nesređenost, da pljačka i pali. Na hiljade je židovskih domova razoreno, na stotine hiljada djece ostalo je bez roditelja, a preko milijun ima ranjenih i nastradalih. Ovu groznu bijedu povećaše još epidemijske bolesti, koje kraj nestašice liječnika i svakog medikamenta haraju u židovskim četvrtima. Sva golema nastojanja velikih židovskih humanitarnih institucija, ogromne materijalne žrtve, koje doprinašaju američki Židovi i blagotvorni rad »Jointa« nisu u stanju, da bar donekle üblaže silnu nevolju ukrajinskog židovstva. Za gospodarsko pridizanje tog velikog dijela židovstva trebat će znatnog kontruktivnog rađa i velikih materijalnih žrtava. Iz boljševičke Rusije i boljševičkog dijela Ukrajine ne saznajemo mnogo o udesu Židova. U koliko ondje židovstvo pro • življava tragediju, ona je duševne i ekonomske naravi. Zasebnih židovskih ograničenja iz carske Rusije nestalo je. Ali boljševizam čini se, da pod uticajem židovskog dijela boljševika provađa baš kod Židova ono, što im ne može da uspije kod Rusa: internacijonalizaciju u formi anacijonalizacije. Židovskim članovima sovjeta mjesnih i pokrajinskih sve je buržujsko, što čini zaseban život Židova: jevrejski jezik, jevrejska nakladna poduzeća, jevrejske škole, pa i jevrejske auto nomne općine, koje su zamjeniene jevrejskim sovjetima bez jevrejskog obilježja. U tome vrši »bund« svoju asimilatomu akciju, koju obilježuje slijepa mržnja protiv cijonizma kao nosioca židovske narodne misli. Cijonističke se vođe zatvaraju pod objedom antantofilije. Ekonomski sastoji tragedija židovstva u tome, što se ono po dojakošnjoj gospodarskoj strukturi najteže moglo da preudesi prema zahtjevima boljševizma, koji je rušio sitne egzistencije židovskih maloobrtnika i kramarčića, dok je industrijskog proletarijata i zemljoradnika boljševizam zatekao u Židova u neznatnom broju. Za

GOD. IV.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. H.ICA BROJ 31 111. KAT. ........ ........ RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB 12. rujna IS2O. 29. elfila 5680

PRETPLATA i GODIŠNJE K 60-—, POLUOOD. K 30-—, ČETVRTCKJ •••*—• Kl5 —POJEDINI 8R.2 K.“" IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.**—- °

BROJE2S.