Židov
ako ne posjeduje pasporta ili slične dozvole, koja je vidirana po britanskom konzulu mjesta iseljivanja. Osim pasporta svaka osoba, koja dolazi, treba da ima ili da je u stanju dobiti sredstva, da sebe i svojtu, koja zajedno s njime dolazi, sama uzdržaje. Zatim će se podvrći liječničkom nadzoru. da ne bi pustila u zemlju nesposobne (unfitJ osobe; razlog isključenju bit će, ako boluje od bolesti, koje liječnička oblast bude navela, da ga čini nepoželjnim, ili ako je duševno zaostao. Ustanovit će se uredbe, da se pretraže sve osobe u lukama i na granicama i u svakom sumnjivom slučaju one će se zaustaviti. Kad se konačno odbije dozvola za ulazak, može useljenik biti vraćen po odredbi direktora useljivanja u zemlju, iz koje je došao. Svaka osoba, kojoj se bude dozvolilo da'uđe, a koja se kani stalno nastaniti u Palestini, imat će da naznači kod političkog ureda okružja, u kome hoće da obitava. sve podatke o svojoj zavičajnosti, porodici, boravku u zemlji i t. d. Registrovanje ima se obaviti za 15 dana od stignuća u zemlju, a propust registrovanja u određeno vrijeme jest povreda protiv odredbe, koja se kažnjava deportacijom i drugim kaznama. Osobe, koje konzularni vizum bude označio kao putnike ili kao ‘prolaznike u drugu zemlju, na pr. u Damask, izuzete su od obveze registrovanja, ako njihov boravak u Palestini ne prekoračuje 3 mjeseca. Prekorače, li ta] rok, moraju se registrovati i dobiti od direktora useljivanja dozvolu, da ostanu u zemlji. Vrhovni komesar ima vlast, da izda odredbu za izopćenje svake osobe unutar 5 godina od njezina dolaska, koja u to vrijeme nije postala građaninom Palestine, ako je osuđena na zatvor od preko 1 mjeseca za povredu odredbe o useljivanju ili za koji drugi prestupak, ili ako je u javnom interesu, da ostavi zemlju. Vrhovnome komesaru dana je vlast, da izuzme svaku pojedinu ili svaku klasu osoba, bilo svu bilo djelomično, od ustanova ove odredbe. Izuzete su diplomatske osobe i konzuli i članovi britanskih vojničkih, pomorskih i vazdušnih sila ili palestinske građanske službe, koje dolaze u zemlju u službi, kao i svaki pomorac. koji se iskrcava u Palestini u tečaju svoga putovanja. Naročite će se odredboizdavati u pogledu hodočasničkih skupina, Ovi se zahtjevi, izuzev posjeda pasporta, ne će stavljati na osobe, koje stalno prebivaju u Palestini od časa britanske okupacije te se vraćaju u zemlju, a ostavili su je radi posla ili zabave, kao ni na osobe, koje su bile stalno naseljene u njoj barem godinu dana prije no je rat buknuo. .tustice Brandeis o konferenciji. U sjednici egzekutive američke cijonističke organizacije od 29. augusta izvjestio je Brandeis o godišnjoj konferenciji u Londonu. Naglasio je prije svega, da je potrebno. da obnova Palestine dođe u ruke iskusnih praktičnih ljudi, e da se s uspjehom provede i da zadobije povjerenje židovske javnosti, koja ima da namakne zahtijevani kapital. U tome se pogledu evropske cijonističke vođe potpuno slažu s njime. Ispitavši savjesno metode i mogućnosti, da se organizacija prilagodi no-
vim prilikama, odlučilo se za plan, koji se kašnje nazvao »Brandeisov plan«: konferencija da izabere egzekutivu od tri osobe, a ona će imenovati niz osoba, ne isključivo iz kola starih cijonista, u cilju, da ostvaruju plan obnove Palestine. Iza diskusija postalo je očito, da se ne može ostvariti misao, da se u egzekutivu pozovu osobe, na koje će se prenijeti djelo obnova i kojima će se nametnuti sva odgovornost. Umjesto toga obrazovalo se ekonomsko vijeće, koje ne posjeduje ni vlasti ni odgovornosti egzekutivnog odbora. Izrazuje nadu, da će nova egzekutiva izvršiti znatan obnovni rad u vezi s ekonomskim vijećem. Naglašava, da ne postoje nikakvi separatni interesi američkih cijonista. Interesi američkog cijonizma saglasni su s interesima cijonista cijeloga svijeta. Zadaća Je židovskog naroda sad. da namakne sredstvo za veliko djelo. Amerika će imati da namakne najveći dio zahtijevanih svota. Završuje s apelom na američke cijoniste, da podvostruče svoje napore i da sve svoje energije stave u službu rada za obnovu narodne domaje židovskoga naroda u Palestini. Keren Hajasod u Njemačkoj. Vijeće cijonističke federacije u Njemačkoj stvorilo je u skupštini od 5. septembra rezoluciju. u kojoj se kaže: Vijeće pozdravlja odluku godišnje konferencije u Londonu, da se osnuje Koren Hajasod. Stavlja dužnost svim njemačkim cijonistama obvezu, da doprinesu u taj fond svojega vlasništva, koji se mogu uplatiti u 5 godišnjih obroka. Skupljanje za Keren Hajasod ima da započne bez odlaganja. Egzekutivu! se odbor ovlašćuje, da poduzme potrebne korake, e da privede necijonističke židovske krugove suradnji za Keren Hajasod. Valja stvoriti centralni odbor za Keren Hajasod, koji sastoji od cijonista i necijonista, kao i lokalne odbore. Skupljanje ima se poglavito izvršiti osobnim djelovanjem na Što veći broj njemačkih Židova. Vijeće poziva sve njemačke cijoniste, koji su u stanju obavljati sabirni rad, da mu stave svoju službu potpuno na raspolaganje kroz izvjesno vrijeme za svrhe skupljanja«. Iza skupštine subskribiralo je 18 osoba oko 750.000 maraka. Uspjeh agitacije za obnovu Palestine u Australiji, Velik uspjeh postigao je Israel Cohen svojom agitacijom u Australiji. Siromašni ljudi davali su po 10 do 15 guineja. L. Seeligson u Perthu darovao je 1.000 funti sterlinga.
Iz Palestine
Sjednica Vaad ha/.manija u Jati. Iza povratka palestinskih delegata iz Londona održala se sjednica Vaad hazraanija, kojoj su pribivali zastupnici gradova i kolonija, Dr. Thon otvorio je sjednicu kratkim pozdravnim govorom. Zaključen je saziv skupštine delegata (koja je po vojnoj upravi bila zabranjena. Op. ur.) za 7. oktobra u Jeruzalim. Za skupštinu vrijediti će uz male promjene poslovnik za crjonistički kongres. Na slijedećoj sjednicf izvjestit će se o djelovanju vaad hazmanija. Delegati dobivat će dnevnicu od 5 šilinga. Inventar , i arhiv vaad hazmanija
predat će se skupštini delegata. Za pripravu skupštine preseliti će se uredi vaađ hazmanija u Jeruzalim. U večernjoj sjednici izvijestio je inžinir Usiškin o Londonskoj konferenciji, te je medju ostalim rekao: Ne donosim dobrih vijesti. Konferencija nije ispunila naših nada. Svi, koji su iza San Rema iz istočne Evrope i Palestine došli u London, bili su oduševljeni, Mislili smo, da će se sve naše misli koncentrirati samo na jedino pitanje, kako ćemo odmah moći da u Palestini počnemo s velikim radom. U Londonu smo našli sasvim drukčije raspoloženje. Pitanju sredstava i radnog plana nije posvećena velika pažnja. Misli konferencije bile su zaokupljene s početka pitanjem vodstva, ličnim pitanjem. Mislili smo, da su nakon oduševljenja cijeloga židovstva iza San Roma financijalni krugovi preko oceana već vijećali o nabavi sredstava i spremili radni plan. Delegati s Istoka, svi skršeni, utekavšl paklu. došli su s nadom, da će braća iz Amc rike i Engleske pružati pomoć. A što su našli? Amerikanski delegati donijeli su tek novi sistem: najprije valja sve razoriti. a onda ćemo vidjeti, što će da bude. Delegati Palestine ne sačinjavahu jedinstven front. Bili su zastupnici raznih stranaka i struja. Amerikanci su na konferenciji najviše govorili, no nijesu iznijeli nikakovih konkretnih predloga. A palestinski zastupnici? Oni su se prepirali o pitanju nacionalizacije, gdje još nemamo ni nacionalnih ni privatnih novčanih sredstava. 1 oni nisu imali gotov izradjen plan. 1 kod njih bilo jc prvo pitanje, tko će biti na čelu? Amerikanci nastupili su prema vani složno pored svih nutarnjih različitosti u mišljenju. Izjavili su, da se cijonistička organizacija ima baviti samo j c d n i m pitanjem, kolonizacijom Palestine. Pitanja galuta, odgoj u galutu, jačanje naših sila u galutu, za koje smo se 23 godine borili, ne tiču se cijonističke organizacije. Mi smo bili nazora, da se galut ne može odijeliti od Ereo Jisraela. Nemoguće je zamisliti, da bi 80.000 palestinskih Židova mogli zaboraviti milijune u galutu. I radi Palestine moramo da jačamo sile u galutu, izvor, iz kojega crpemo. Amerikanci drže, da je pobjeda cijonizma i San Rcmo posljednji korak. Mi naprotiv smatramo San Remo kao početak. Još mnogo valja uraditi. I paragrafima o mandatu valja dati života, da ne ostanu tek slova na papiru. Trebamo još mnogo agitatornog rada. Amerikanci tvrde. da se u Palestini sve ima urediti samo po hladnom razboru i bez sentimentalnosti. Trebali smo samo businessljudi, jer samo sa finacijalnim potporama ne ćemo moći da izgradimo zemlju. Priznajemo, da u nas nije sve uvijek najbolje uredjeno. No treba shvatiti genezis jišuba, veliki prevrat, koji smo morali proći, dok smo doveli nove sile u zemlju. Mi ne možemo poput drugih naroda da gradimo bez idealizma. Predbacuju istočnim Židovima, da su preveliki idealiste, a i palestinski radnici su samo ljudi duha. Priznajemo da smo idealiste, ali ne u negativnom. već u pozitivnom smislu. Od prvog seljaka u Petah Tikvi do zadnjeg imigranta, sve njih doveo je duh idealizma u Palestinu. Židov može za Palestinu da žrtvuje sve i svoju dušu, tek na jedno ne će nikad pristati, da njegov sin
BROJ 26.
>ŽIDQV« (HAJHUDI).
5