Židov
Prije svega radilo se o oficijelnome priznanju palestinskih institucija, koje postoje u Jugoslaviji, a treba da posreduju saobraćaj s oblastima. Kao opunomoćen faktor priznaje se Palestinski ured i njegov povjerenik u Beogradu g. Kalman B. Lebl. Drugo je pitanje bilo uredjenje podiIjenja vizuma emigrantima iz predjela židovske emigracijone mase, koja će proći kroz Jugoslavensko državno područje. G. Landmann molio je, da se pri podjeljlvajdJu potrebitih viza ne prave emigrantima poteškoće sa strane konzulata i da se pristojbe odrode Što minimalnije, at u osobitim slučajevima i oprosti od njih, fer se tu radi o sasvim siromašnim elementima, koji većim dijelom ne mogu da nasmognu putnih troškova. Nadalje zamolio je, da se ne pravi emigrantima pri prolazu kroz Jugoslavensko područje poteškoća i da ih se po mogućnosti podupire. Q. ministar dr. Trumbić primio je g. Landrnanna vrlo srdačno i obećao mu najveću susretljivost te Je zamolio gosp. Landrnanna, da u memorandumu iznese Želje cijonističke organizacije, što je i učinjenoO. ministar obećao je, da će uputiti u najkraće vrijeme cirkularnu notu na jugoslavenske konzulate u Wlen, Varšavu, Prag, Bukarešt i Budimpeštu radi podjeljivanja viza. Ova će viza dobiti samo one osobe, koje će imati preporuku palestinskog ureda dotične zemlje. Q. ministar dr. Trumbić pitao je dalje za opće stanje cijonističke stvari i pokazao ie u svemu informiranost u stvari pokreta. Interesirao se i za kategoriju iseljenika, koji će sada da emigriraju, kao i za broj onih, koje će prolaziti jugoslavenskim područjem. G. je Landmann razjasnio g. ministru, da se sada radi tek o manjim grupama mladih radnika, no da će njihov broj poslije rasti, jer se s jedne strane mora sukcesivno da odtereti trššćanska linija te zapriječi monopolni položaj ove linije, a s druge će strane biti jeftinije i sigurnije će vodit do željenoga cilja, da iseljenici iz istočne Galicije, Bukovine. Ugarske, Rumunjske putuju prugom Beograd—Salonikj ili BeogradSofija—Vama ili Carigrad. Dr. Trumbić izjavio je, da će ovi mladi ljudi pretrpjeti mnogo patnja i poteškoća, dok će doći u zemlju, a i kasnije u samoj Palestini, na što mu je odgovorio g. Landmann, da će Židovi, koji sn kroz 3000 godina navikli galutskome jadu i nevolji i ovu svoju tešku periodu moći uspješno da prebrode i da idealizam ovih mladih produktivnih elemenata, oćelićenih patnjama. uklanja s puta sve poteškoće. Dr. Ante Trumlrć upozorio je nadalje i na položaj Židova u Jugoslaviji, koji da Je povoljan, jer u toj državi gotovo i nema antisemitizma, barem ne takovoga, koji bi prodro oo površine, na što je Landmann odvratio ruećima Beaconsfielda (Disraelia): »Svaka zemlja ima onakove Židove, kakve zaslužuje.« Ministar Dr. Trumbić, koji je sa g. Landmannom razgovarao još o mnogim potankostima i pojedinostima, najprijazrifje se oprostio od njega, obećavši mu nat koncu Još jednom, da će najvećom pripravnošću pomoći londonskom« cen
tralnome vodstvu pri ostvarenju njegovih želja, O. Landmann održao je poslije toga na preporuku g. ministra Dr. Trumbića konferenciju i sa gospodinom ministrom za agrarnu reformu Krizmanom, te je sa istim raspravljao glede nekjih problema kolonizacije, pri čemu je dobio od gospodina ministra više dobrih i korisnih uputa. O audijenciji g. Landmanna kod dra. Trumbića izvijestile su beogradske novine. Tako piše »Beogradski Dnevnik« od 8. oktobra: »Prolaz J e v r ej a. Ministar Inostranih dela dr. Trumbić primio je juče g, Landmanna, generalnog sekretara Cijonističke organizacije u Londonu, koji putuje u naročitoj misiji sa ciljem, da olakša prolaz jevrejskih emigranata, koji idu za Palestinu, u kojoj je engleska uprava sa na čelu visokim komesarom Ser Herbert Samuelom, engleskim Jevrejom, bivšim ministrom unutrašnjih dela Velike Britanije. Najveći dio tih emigranata dolazi iz Poljske, Istočne Galicije, Magjarske itd. i u izvjesnim slučajevima put ih vodi preko kraljevine Srba. Hrvata i Slovenaca. Gosp. Landmann već Je došao do izvesnih aranžmana sa vladom Cehoslovačke i Austrije u tome cilju. Q. Trumbić je obećao, da će potrebne mjere u cilju otklanjanja prestojećih teškoća preuzeti.« Q. Landmann, koji polazi u Moravsku Ostravu na konferenciju palestinskih ureda. koju je onamo sazvao, raspravio je sa šefom našeg palestinskog ureda o mnogim prešnim pitanjima, koja se poglavito odnose na opću organizaciju palestinskih ureda i emigracijonoga pokreta kao i o specijalnim zadaćama, koje čekaju jugoslavenski palestinski ured u pogledu predstojeće akcije i emigracije u proljeće buduće godine, te je došlo tijekom ovih rasprava do potpunog medjusobnog sporazuma obzirom na pripreme i rad oko emigracije. Znatna uloga zapasti će pri toj akciji jugoslavenski palestinski ured. Na naš upit, kako stoji pitanje iseljenja, odvratio je g. Landmann, da treba zasada emigracijom pokret podvezati svim mogućim sredstvima, budući da je stajalište cijonističke organizacije, da pušta samo onakove useljenike u zemlju, za koje se mogu naći trajni i valjani uvjeti za njihovu buduću egzistenciju, a ne samo privremena mogućnost zaposlenja i zarade. Poteškoće pak, koje zasada postoje u toj stvari jesu slijedeće; 1. Pitanje zemljišta. Najvrednije se zemljište nalazi u rukama Arapa. Velike su svote potrebite za kupnju zemlišta. Slabije se zemljište dobiva i u znatnijoj mjeri, ali su potrebita velika sredstva, da se ovakova zemlja dovede u bolje stanje. Tu je dakle zapreka nedostatak novčanih sredstava. Jedini sigurniji izgled na jeftino zemljište jest podjeljivanje zemljišta sa strane vlade upravi židovske kolonizacije. Ovakovo bi se zemljište prepustilo zakup na dulje vrijeme (90 godina), samo postoje na nj stanoviti zahtjevi, koji treba da se još ispituju i pročiste, a u tu je svrhu stvorena Konfesija zk zemljište. HDvdje ''(JaKle igrat ulogu vrijeme.
2. Pitanje industrije. Industrija traži energije (ugljena, ulja 1 vode). Ugljen stoji u Palestini 10 L tona, a industrije, koje će na ovakim temeljima da se podižu, unapred se ne rentiraju. Ulje nije skuplje nego drugdje. Industrije koje se n« tome temelje, mogu se odmah podići. AH i to iziskuje vremena. Najbolji će izgledi za industriju u zemlji nastupiti tek nako« izgradnje i upotrebe vodenih snaga. P« projektu inž. Ruttenberg'a moći će se na Jordanu dobiti jedno 500.000 HP-a. 5f hiljada moći će se upotrebiti već nakon jedne godine. Ali do toga je vremena oiešćano dizanje tvorničkih poduzeća, te ie stoga nemoguća nagla i brza emigracija. Cijonistička je organizacija postavila kao temeljni princip, da svakako onemogući postanak radničkog problema u državi. Cijonistička Je organizacija ipak voljna, da pospješi po mogućnosti temp# emigracije time, da započne javnim po slovima i dizanjem industrijskih poduzeća. koja ne zahtijevaju mnogih sila. Zato potrebna su velika sredstva. Za najpotrebnije će se poslove podići zajam od 2Vi milijuna f. št. kod palestinske vlade, koji je već sada gotovo pokri ven s prinosima bogatih londonskih i američkih Židova. Najveća Je nada medjutim »Koren Hajesod«. Po izvješću g. Landmauna biti će certifikati za »Keren Hajesod« izdani u obliku jednog za j m a. od prvih financijskih sila svijeta potpisanog. Glede pitanja, kako treba tumačiti zadnju odredbu palestinske adrninistracf* je o odredjenflma za useljivanje, drža» je g. Lanđmann. da se ova odredba « ničem ne razlikuje od sličnih naredjenja. koja su izdana i koja postoje i u drugim zemljama. l> njoj nema ništa, što bi mogl* da zastraši kojeg haluca ili emigranta, koji je potreban zemlji. Dakako da se preporuča. da i oni Židovi putuju jedina preporukom palestinskih ureda, koji žele da putuju na svoju vlastitu odgovornost te za to posjeduju sredstva, koji bi dakle bili ovlašteni, da putuju i bez svake preporuke. jer je jedino ovim putem i načinom moguće, da se unapred već uklone sve eventualne poteškoće. Treba naglasiti i to, da postoji namjera, da se z« upravitelja emigracije u Palestini imenuje Židova. Kod izbora v mtingenta od 16.500 radnika (sa obiteljima razmjerno više), koji ie odobren cijon. organizaciji imaju palestinski uredi Jedini da nose potpunu odgovornost, a to iziskuje od njih veliku opreznost. O. Lanđmann doneo je lično instrukoiie britanske vlade glede palestinskih iseljenika engleskom konsulatu u Beograd te ie uooznao jugoslavenski palestinsH ured kao i beogradskog njegovog zastupnika sa engleskim vicekonzulom Mr. Blakeney-om. Zanimat će konačno, aka upozorimo, da je g .Lanđmann za vrijeme rata bio u službi engleskog vojno* ureda, odakle je onda na molbu Clon. Organizacije ovoj pridijeljen i u toj Je svojd službi imao već mnogo važnih misija d* obavi u ime vodstva organizacije. A. W.
2
»ŽIDOV« (HAJHUDIV
BROJ 28.