Židov
stavio u zadatak promicanje učenja jevreiskog jezika. O lijepim uspjesima jevr. tečaia Safa berura u Sarajevu izvijestit će g. referent za Bosnu. Radni odbor sa simpatijom prati omladinski pokret, te je već u prvim počecima organizovanja jevrejskih omladinskih u* druženja moralno i materijalno podupirao svaki njegov pothvat, koji je smjerao na duševno i fizičko usavršivanje naše omladine. Na lanjskoj konferenciji jevr. omi. udruženja u Brodu na Savi i na ovogodišnjem omladinskom sletu u Osijeku bio je R. O. zastupan po svom Izaslaniku g. dru Singeru. U pogledu propagande razvio je R. O. dteflatnost prema raspoloživim 'iilama; kod česa smo namijenili našim omladincima znatan udio. Održana su propagandistička predavanja u Sisku, Karlovcu, Bjelovaru. Varaždinu. Zemunu Beogradu Daruvaru i Pečuhu, sa lijepim uspjehom ne samo u Jevreja, već i u većini spomenutih mjesta i lijepi broj nejevrejskih inteligenata upoznao i s mnogo razumijevanja izjavio svoju suglasnost sa ciljevima cijon. pokreta, što je I u simpatičnim izvieštajima lokalnih listova u nekim od tih miesta došlo do Izražaja. U propagandističke svrhe izdao je S. C. J. u hrv. i srpskom prijevodu Bernsteinovu brošuru »Cijonizam« koja u priznato! formi prikazuje biće i povijest cijonizma. Izdao je nadalje u formi brošure Radni program, referat dra. A. Lichta na prošlom saveznom vijeću, te finansirao izdanje »Sabatskih priča'- od dra I. Altarca. 0 Izdanjima 2. N. Pa. izvijestit će g. referent o radu 2. N. Fa. S. C. J, omogućio je takodjer izdavanje omladinskog lista »Oideona«, a prije njegova izlaženja stavio Je omladincima na raspolaganje oveći prostor u »Židovu«. Zvanični organ S. C. J. »Židov« potpuno ie ispunjao svoje zadatke. Uz izvorne član ke. zvanične objave te iskaz o darovima za 2. N. F. objelodanjivao Je Izvještaj o stanju cijon. pokreta, o položaju Jevreja u svim zemljama, osvrćući se kritički na aktuelna pitanja, koja se u polit, socij. kuhur. pogledu tiču Jevreja u našem kraljevstva Time bi u širokim potezima bio ocrtan rad u prošlom razdroblju. pak hoću da na koncu još istaknem radosnu činjenica da se probudjenjem živog židovskog duha 1 u nas posvećuje sve to veća pažnja I fizičkoj regeneracijf našeg naraštaja. Lijepi početni uspjesi mladih jevrejskih športskih i gimnastičkih društava tomu su najljepši dokaz. (Burni pljesak. Živio!) Iza toga referirao Je o stanja i radu Jevreja u Srbiji. Dr. Fridrih Pops (Beograd). Pozdravlja najprije konferenciju ispred Jevreja u Srbiji, te Saveza Jevrejskih Bogoštovnih Općina i obih beogradskih jevrejskih ooćina. a zatim prelazi na prikaz stanja Jevreja u Srbiji prije rata. U Srbiji. ČIJf Ie narod liberalna duha, bila su sva zvanja otvorena j Jevrejima. Jevrejl znali su to dienlti i dijeliti su sa srpskim narodom I dobro i zla Jednakost i potpuna ravnopravnost karakteristika Je položaja Jevreja a Srbiji. Govornik želio bi, da položaj Jevreja u novoj proširenoj kraljevini bode onakav, kakav je bio u predratnoj Srbiji I da Jevrejl uživaju sva ona
Drava i sloboštine, koje su imali Jevreji u Srbiji. Medjutim je ratom stvorena nova situacija. Izbilo je sve više neko neraspoloženje Drama Jevrejima. Oni Je* vreli. koji nisu za vrijeme okupacije bili u Srbiji, već u izagnanstvu. počeli su da pripremaju teren, da po svom povratku pristupe radu. kako bi došlo do Saveza Jevreja proširene kraljevine. Broj Jevre ja u Srbiji bio je relativno malen i uvećao se proširenjem kraljevine Srbije pripajanjem Stare Srbije i Makedonije. Htjeli smo, da najprije njih zbližimo s nama i da započnemo zajednički rad, ali nas ie rat u tom poslu priječio. Potreba zbliženia Jevreja spoznali su svi mjerodavni faktori. Ideja o savezu Jevreja svili krajeva učinila je, da smo počeli izmjenjivati misli o stvaranju Saveza svih Jevreia. Održano je više sastanaka i dogovora izmedju beogradskih, zagrebačkih i sarajevskih Jevreja, te cijonističke organizacije. Sama cijonistička organizacija nije mogla da izvrši taj zadatak, jer ne obuhvaća cjelokupno jevrejstvo, premda mora svaki priznati, da je to najenergičniji, najbolji i najagilniji elemenat u jevrejstvu. U savezu valja združiti i one Židove, koji nemaju drugih pretenzija no da idu u sinagogu i da plaćaju članarinu svojoj općini. Vidjeli smo, da je naš položaj nov i traži od nas. da se svi združimo, kako bi udruženim silama poradili cko toga, da budemo ravnopravni i da nas ne snadje nlkakovo zlo. Ideja Saveza jevrejskih općina brzo Je prihvaćena od svih mjerodavnih faktora i dovela je do sporazuma o radu. Na kongresu u mjesecu julu izradjen je nacrt pravila, koji je trebao da se preda ministarstvu vera na odobrenje. što Je sad I učinjeno. Nakon raznih poteškoća, što smo ih morali svladati, stoiimo danas pred ostvarenjem Saveza. Prije mog polaska u Zagreb, rekao mi ie ministar vera, da su pravila Saveza po vladi potvrdjena. Pored rada oko Saveza morali su beogradski Jevreji da učestvuju i u radu za obranu onih, koji su nedužno bili izgonjeni. Iz referata tajnika naše organizacije mogli ste vidjeti, da su intervencije često bile potrebne. Dvije su markantne pojave te vrsti progona: izgoni iz Bosne 1 Hercegovine a dijelom i iz ostale kraljevine. a druga rad na izbornom zakonu za konstltuantu. Izgoni iz Bosne i Hercegovine provodili su se pod vidom »Izgon nepoćudnih stranaca«. Taj izgon obuhvatio ie oko dvljesto porodica. Intervencijom izgoni su anulirani, no one prve porodice. koje su dobile izgon, nastradale su. Drugi izgon bio je radi nestašice stanova. koji se proširio i na Imovinu. I u tom pogledu bila je intervencija Saveza od uspjeha . Naš rad je kako se vidi nosio karakter. koji daleko nadmašuje lokalni. To je bio povod, da smo stvorili Jevrejsko naciionalno društvo, koje je sebi stavilo u zadatak zbliženje svih Jevreja kraljevine, a ooređ toga izvodjenje svih kulturnih i nadfonalnih zadataka. Zbliženje Jevreja s iedne strane, a Srba. Hrvata 1 Slovenaca s druge strane to je ideja, o kojoj bi trebali ozbiljnije da govorimo. Ne želim ovom prilikom, da se upuštam u razglabanje pitanja, no uvjeren sam, da kao dobri Jevreji možemo da budemo i najbo-
Hi državljani, jer se naši interesi poklapaju u svemu sa interesima ove države. U zadnje vrijeme učestali su napadaji nairaznijih listova na Jevreje i mi bi mo rali naći načina, da ih odbijamo. U tom sam smjeru vodio pregovore s pojedinim ličnostima. Naše nadjonalno društvo imalo je vezu sa svim djonističkim i nacijonalnim krugovima. Opažam radosnu pojavu, da jedan dio Jevreja uvidja, da je do sad bio na krivom putu i da želi naći s nama zajedničku dodirnu tačku za rad. Mi svi osjećamo jednako prema Palestini a to ie ujedno baza, na kojoj se možemo sastati na zajednički rad. Smatrali smo svoiom dužnošću da pomognemo pri skupljanju svih priloga za opšte jevrejske nadionalne svrhe. Držim, da je porez za nas nepravilno razdijeljen, jer je razredlivan prema broju pučanstva a ne prema bogatstvu. Drugi markantni momenat je Izborni zakon, o kome sam htio da govorim u posebnom dijelu moga govora, Oradjcnje izbornog zakona išlo je brzim tempom i dešavalo se baš u času. kad je bio u Beogradu štiampiarska štrajk, tako da smo mogli o tom povesti riječ. Na brzojav Iz Zagreba i raznih strana intervenirali smo u toj stvari, da obranimo zakonsko pravo Jevreja. Stilizacija člana 9. izbornog zakona je takova, da je bila dvolična. Ona je ostavila vlast lokalnim oblastima. da rošavaju to pitanje kako nadfu za shodno, a mi vidimo, da su oblasti Jevreje übrajale u kategoriju anacionalnih elemenata. Odlućn' Islup Jevreja imao Je uspjeha, jer je ministar Izdao novo naredienje, kojim se mislilo bar djelomično nepravda protiv levreja Ispraviti. Sve to moglo se dogodit; samo radi toga. što u narodnom predstavništvu nema nijednog zastupnika Židovstva. Vaše bi nastojanje moralo biti, da u Konstituantu dodie burem jedan predstavnik levreja. 0 držanju Jevreja zavisit će, da li će izrabiti mogućnosti, koje im se pružaju, te omogućiti jednome čovjeku svoga povjerenja ulazak u konstituantu. (Živo odobravanje.) Bar Oiora Brandeis (Novi Sad) Izvjećuie o prilikama u Vojvodini te ističe poteškoće rada male grupe, kola se dala na posao organlzovanja i osvještavania Židova u Vojvodini. Mase židovstva priključile su se narodnom pokretu. a tek malen broj bogatih Židova drži se postrance. Nismo se obazirali na to. što su pojedinci govorili, napadaja bilo te sa svih strana. «vć smo kroz mjeseci intenzivnog rada organizovali gotovo cijelu Vojvodinu. Danas broji Vojvodina 2800 organlzovanih cijonista. Osnovali smo u 2 grada jevrejske kurzove i to u Zentl i Somboru. a nastojat ćemo da Ih 1 drugdje osnujemo. Pošli smo i đaJje te pripravljamo otvorenje žfdovsko-nacljonalnih škola 1 izlaženje žldovsko-nacijonalnog lista. To ie u kratkim potezima stanje, neupuštajuči se u politički položaj Židova o Vojvodini. Naši Židovi danas ne samo đa poznam cljonizam već mnogi nestrpljivo čekaju čas, da mogu emigrirati u Palestinu. Ml smo loš uvijek na početku rada, ali srao stvorili zdravu podlogu za đap ali rad, (Svestrano povlađivanje,)
BROJ 29. j 30.
»aroov« tiAJHUDI
5