Židov

laz i to odatle, što su neka mjesta f neki Kudi doista mnogo radili i dali. No ako uzmete, da je naše područje znatno prošireno. vidjet ćete, da otuda naši prihodi nitesu stekli pojačanja* Tako će i svi naši prijatelji podjednako srazmjemo doprinašati. Znači, da sabiranje ne valja prepustiti slučaju, nego ga treba provadjati po stalnoj dobro smišljenoj osnovi. Cuiemo često prigovor, da se od nas previše traži. Ne stoji. Nitko ne daje previše. Niti svi zajedno ne dajemo previše. Ne smijemo nikada zaboraviti, da živimo u dosta povoljnim i sređjenim političkim i materijalnim prilikama. Moglo se lako dogoditi, da bude drugačije. Bilo je vi se sjećate i ovdje poslije revolucije vrlo opasnih tendenca nastojanja i pokreta. Bio je puki sretni slučaj, da kod nas nije došlo kao u tolikim drugim zemljama. Mi bi u tom slučaju danas bili prosjaci. Ako je došlo drugačije i bolje, to nara nameće naročitih dužnosti, pa ako hoćete i žrtava. U istinu se ne traže žrtve. Nije žrtva davati od onoga, što sc ima. Nu sve da se koji put traži i žrtva, ne smijemo ni onda uzmaknuti. Požrtvovnost je stara židovska odlika, doprinošenje žrtava leži upravo u pravcu židovskog naziranja. Tko na drugi način ne može da daje, neka se odrekne gdjekojega užitka, kako bi bio u stanju dati. Da se postignu bolji rezultati, čini nam se potrebnim veća suradnja samostalnih muškaraca. Žene. djevojke i mladež mogu agitirati i propagovati. Sabiranje neka se što više provodi po samostalnim muškarcima. Imajući sami lakšu ruku i sa svojom većom organizacionom sposobnosti. oni će uvijek moći više sakupiti, nego žene, djevojke I omladina. Ovo je godina kušnje. San Remo je Magna-Carta. Sada steji do nas, da odatle sastane židovska narodna domaja u Erec Jisraelu. Svaki pojedinac treba da si je sviiestan svoje vlastite, osobne odgovor nosti i treba da učini najveće napore. Ovo nije izvješće o radu Povjereništva, nego ie izvješće o radu naših povjerenika, o radu svih nas ovdje, kao i o radu ili neradu svih Židova Jugoslavije. Nije govor samo o tome, što je učinjeno, nego i o tome, što nije učinjeno. Vidimo iz ovoga izvješća mnogo ljudi i mjesta i ako ih izričito ne spomenusmo koji fale. Neka bi budući izvještaj Povjereništva Ž. n. f. mogao ustvrditi, da je naša organizacija savršeno ispunila svoje dužnosti prema židovskom narodu i Erec Jisraelu. Predlažem Saveznome Vijeću, da prrbvati slijedeće rezolucije; 1. S. V. konstatuje, da su prinosi naše organizacije za Z. n. f. u ovoj godini zaostali daleko od svote, što ju je Uprava Z. n. 4. u Haagu u sporazumu sa A. C. Dreiiminiraia. U ovo 10 mjeseci unišio je ua orelinHßiranih K 3*500.000 tek 1*312.000 t. i. 37%%, mjesto 83.3% tako da bismo u ovo 2 mjeseca do konca ove godine imah sakupiti još K 1,188.000. Razlog je neuspjehu u tome, Što najveći broj mjesnih organizacija nije sabrao onih svota, što su 'im bile propisane po ključu. Savezno viječe očekuje od mjesnih organizacija, koje su u zaostatku sa svojim doprinosima, da će svoju dužnost učiniti i do konca eve godine, pa ih poziva, da u i tome pravcu odmah poduzmu korake, a i

naročito da provede sainooporezivanje > prema okružnici Povj, Ž. n. I. za Jugoslaviju od 10. 111, 1920. 11. S. V. konstatuje, da je vrlo malo mjesnih organizacija izabralo lokalna povjerenstva za poslove u korist Ž. n. f., pa poziva sve te mjesne organizacije, da ta lokalna povjerenstva bez odvlake Izaberu. kako bi se ispunio prvi preduvjet za sistematičan rad u pojedinim mjestima u korist Ž. n. f-a. 111. S. V. konstatuje, da se osnivanjem Keren Hajasoda ne dira u zadatke Z. n. f., što više, da je važnost Z. n. f. kao Jednog financijskog instrumenta u cilju ostvarenja židovske narodne domaje u Erec Jisraelu veća i aktuelnija no ikada. A Jer će u času. kad kod nas započne akcija u korist Keren Hajasoda kao posvuda _. morati prestati neke sabirne akcije 2. n. f~ što su dosele davale velik dio prihoda. dužnost je svih povjerenika Z. n. f. 1 Ciionista uopće, da toliko više podupiru preostale sabirne akcije Ž. n. f-a, kako prihodi Ž. n. f. ne samo ne bi pali, nego da bi progresivno porasli u skladu sa velikim l neodgodivim potrebama Ž. n. f-a u cilju osiguranja zemljišta u Palestini za židovske useljenike. IV. S. V. izriče svoje priznanje onom dosta malom broju povjerenika i mjesnih organizacija. Koji marljivim radom dostigoše ili čak prestigoše preliminlrani im iznos sabiranja u korist Ž. n. f. i time dokazaše. da se uz dobru volju i organizaciju može lako polučiti znatnih uspjeha. S. V. očekuje od zaostalih mjesnih organizacija i povjerenika, da će slijediti primjer istaknutih povjerenika i mjes. organizacija, a ove poziva, da se ne zadovolje sa postignutim rezultatima, već da ulože sve svoje sile. da iskoriste svaku radnu i sabirnu mogućnost, kako bi se što prije Ž. n. f-u privela na našoj teritoriji maksimalna svota, koja se uopće dade postići valianom organizacijom rada. Iza toga govorio je tajnik Z. N. E. g. Adolf Po 11 a k tHaag). Isporučuje Saveznom Vijeću jugoslavenskih cijonista najsrdačnije čestitke u ?me direktorija l glavnog ureda Židovskog Narodnog Fonda u Haagu. zatim izvješćuje o dosadašnjem radu Ž. N. F. u Palstinl i o velikim zadaćama, koje ga čekaju hod izgradnje Erec Jisraela. Podsjeća na londonsku godišnju konferenciju, kod koje je je pitanje zemljišne politike u Palestini stajalo u središtu vijećanja i citira zaključke, koji su ondie stvoreni, a koji osobito ističu veliku važnost židovskog narodnog fonda kao nositelja ukupne zemljišne politike u Palestini. Dosadašnji praktični rad narodnog fonda u Palestini, koji je govornik u glavnim potezima kratko skicirao, došao je sad do nekog završetka, jer čitav niz radova. koje je morao da provede židovski narodni fond zadnjih dvanaest godina u Palestini, a koje je silom prilika, koje su vladale prije rata u Palestini, morao vršiti, preuzeti će sad druge institucije, koje već postoje Ili koje će se tek stvoriti. Narodni fond ograničiti će se u buduće na svoie izvorno područje t. j. kupovanje zemljišta. Taj budući rad je tako ogroman, da Je sve ono. što je narodni fond dosad u Palestini stvorio, tek od sporedne važnosti. Židovski narodni fond stoji uslijed nedavno otvorenog zemljišnog registra

ored velikim zadaćama. koje će moći da ispuni samo onda, kad će imati na raspo* la«anje dovoljna sredstva. Svi su faktorf na čistu, da svote, koje narodni iond treba za provadjanjc najnužnijeg programa u narednim godinama, ne će biti uokritc 20% prinosom od prihoda Keren Hajesodai, već da narodni fond mora u mnogo većem opsegu nastaviti svoj sabirni rad. Govornik konačno napominje, da ć* uprava Nar. fonda za narednu godinu potrebite svote, koje ona mora direktno namaknuti po narodnom fondu, po dosadanjem sistemu kontingentirati na pojedine zemlje. 1 Jugoslaviji biti će vjerojatno propisan za narednu godinu isti kontingent kao i za lanjsku, a govornika poslala ic centrala, da bi ustanovio s komisijom narodnog fonda radni plan za sabirni rad u narednoj godini. Iza toga izvješćuje u ime nadzornoga odbora njegov pročelnik g. David Spitzer. da su knjige pregledane i u redu pronadlene. Generalna debata. U debati uzima kao prvi riječ Jehuda Josel Brandeis (Novi Sad). Kao delegat cilonista ia Novog Sada I opunomoćenik mnogih mlesta iz Vojvodine Iznaša želje cionističkih Zidova. Jevreji iz bivše Madžarske kako le poznato, živjeli su pod sasvim drugim prilikama nego Židovi u drugim pokrajinama SHS, Oni imaju I drugi mentalitet, pa zato Je i nužno, da ml idemo onim putem, kojim smo išli do sada. Ovdje Je pala od našeg g. sumišljenika L. Sterna kritika koja nije opravdana. Kako izgleda gospoda neznadu, što smo ml sve od prevrata do danas stvorili. Priznajem, da se mnogo tražilo, a mi faktično nlJesmo ispunili one zahtjeve, koji se tiču novca. Ali gospoda ne bi nam to tako spočitnulli, kad bi znali, da su u Vojvodini poslije prevrata bila samo dvojica, a danas ih Je 2500 koji plaćaju lekele. Danas ima Vojvodina institucije, koje nema nijedan ostali kraj Nismo mogli zahtijevati novas od ljudi, koji uopće ni jesu znali za naš cilj. S toga smo ih morali najprije upoznati s tim ciljevima. To sam htio da kažem g. Stcrnu Uslijed posebnih prilika, koje vladaju u Vojvodini bit! će u interesu rada da Joj se dade dfstrikt Bar Giora Brandcls iznosi detaljno razloge, koje su prouzrokovale da Vojvodina nije dosad doprinijela tolijio materijalna sredstva. 1 ) Dr. Alb a I a (Beograd). U pogledu izvještaja, koji nam je R. O. naše organizacije podnio, možemo da konstatujemo, da taj izvještaj čini takav utisak, da Je R. O. od prošlogodišnje konferencije do danas, učinio po mom shvatanju sve, što je mogao, te da je potpuno odgovorio svojoj dužnosti Prema tome mi možemo, da nazovemo rad R. O. kao zadovoljavajući. Nalazim ipak, da rad pored te pohvale, koju sam dao ovoga časa R. O. -u, mogu nešto i zamjeriti. Držim, da nije dovoljno obraćano pažnje na organizaciju mase. Čini mi se, nijesmo ni čuli, koji je broj Sekelista, a čuo sam da ih je za 10C0 manje nego prošle godine. Ne znam, je li to tačno, ako )e to tako, mora nas nemilo dirnuti. Ne znam, na kome je krivica, ali držim, da budući odbor mora posvetiti veću pažnju na organizaciju šekelista t ] na organizaciju mase. Mora nam biti jasno, da ako hoćemo da postignemo ČUJ naše ideje, moramo da predobijemo cjelokupni jevrejski narod za sebe. Hoću da kažem riječ dvije o politici. Jučer je bila riječ o unutrašnjoj politici. Ja lično stojim na ovome gledištu i želim da i konferencija zauzme isto gledište: Cljonlstlčka organizacija na može i ne smije da se upusti ni u kakovu političku akciju, u pogledu stanja Jevreja prema državi Cljon. organizacija Ima druge zadatlre. I ona to ne smije Iz mnogih obzira, koje ne mogu navesti, ne zato što držim, da ih treba zašutitL Nama Je svima Jasno, da svi mi Iz ove zemlje, niti iz drugih, ne čemo otići i iseliti se a Palestinu, prema tome će za dugi niz godina biti Još uvijek puno Jevreja u gaiuto. pa tim treba osigurati položaj., ali pored svega tega mora nam biti Jedina I sveta dužnost, da se

BROJ 29.

»ŽIDOV« (HAJHUDI).

9