Židov

mizaciju i novaca za obnovu domaje. Valjani židovski vojnici, koj> au zajedno sa britskim vojnicima vojevali za osvojenje Palestine i koji su pali, pridonijeli su najveću žrtvu. Sto se sada od nas traži? Materijalne žrtve i da si nametnemo ograničenja. Tisuće naših mladih ljudi rade u Palestini u teškom djelu ruku i mišica opasno i nezdravo djelo, da grade narodnu domaju. Mi moramo ove da podupremo, koji nose odgovornost za provođenje djela. Nakon stoljeća dana nam je opet prilika, da uspostavimo našu domovinu. Ništa me no će uvjeriti da to nije moguće?. Goyor Sir Alfred Monda primljen je burnim odobravanjem. Iza primljenih rezolucija, kojima se izriče povjerenje cijonističkim vodjama uzeo je riječ dr. Weizm a nn, i rekao: »Zadatak, koji nam je postavljen, glasi, da se odluka od San Rema privede u realnost. Odluka od San Rema znači priznanje principa, da židovski narod ima pravo na obnovu Palestine, kao njegove narodne domaje. Ovaj se princip ima sada u Palestini da preobrati u realnost. Prirodno je, da nastaju i da se pokazuju poteškoće, kada jedan pokret iz stadija borbe o jedan princip stupi u stadij oživotvorenja. To više opaža se to kod jednog nervoznog naroda, kakav je židovski, tako, da se ne smijemo čuditi, ako se tu i tamo pojavi gdjekoja depresija. Danas, u sjaju hanuka svijetla, započinjemo sa velikim djelom rađa za naš veliki narodni fond, koji ima svrhu, da obnovi Palestinu. Uprava Palestine, koja je pravedna i jamačno nema proti nijednoj narodnosti predrasuda, i ako je njen glavar Židov i cijpnista, ova uprava raspisat će zajam, da stvori i razvije razne potrebne institucije u Palestini. Ovaj će zajam biti raspisan od uprave za zemlju, koja za sada ima većinu nežidova i tek 10 ili 12% Židova. A ipak sam uvjeren, da govorim u ime sviju Židova ovdje i izvan ove skupštine, da će svaki Židov smatrati svojom dužnošću, da ~ovim zajmom stavi upravi Palestine na raspoloženje sredstva, premda se ne će upotrijebiti samo u korist Židova, nego cjelokupnog pučanstva u zemlji. Trebamo dvije vrsti rada i novčanih sredstava za uspostavu Palestine. Trebamo novčana sredstva za sve svrhe odgoja socijalne skrbi i drugih institucija, kojć u trgovačkom smislu ne odbacuju kamata. Škole i sveučilišta, bolnice uredbe ne odbacuju kamata, ali nijesu ništa manje važne nego li željeznice, poštanski uredi i naprave za natapanje. Useljenici, koji dolaze u zemlju u prvom redu traže šator ili baraku, da se sklone za nezgodnog vremena. Drugo je pitanje: Imadete li školu, u koju mogu da šaljem svoju djecu? Oni ne traže samo školu, nego dobru školu, u kojoj se obučava u hebrejskom jeziku, da kn djeca budu odgojena u duhu nov« Palestine.

Sve to tako je potrebno za obnovu Palestine, kao cement i opeke za inžinjera i arhitekta. Drugi oblik novčanih sredstava, koji trebamo, karakterizovan je kamatim a, što ih uloženi kapital i u trgovačkom i privatnom gospodarskom smislu odbacuje. Imigracijom projekt, koji ima da se provede, može da bazira na poslovnoj osnovci, pa tako ima čitavi niz radova na ovoj osnovci. Stoga smo mislili, da onaj dio našega rada, koji se odvija na podlozi društvenih investicija, predamo jednoj grupi ljudi, koji su dotičnoj stvari vješti i posjeduju znanja i iskustva, da ih uspješno provedu. Predsjedatelj naše današnje skupštine stajat će na čelu jedne takove grupe, Economic Councila, koji će na to paziti, da će fondovi, koji su opredjeljeni za uspostavu Palestine na osnovci poslovnog preispitivanja, valjano upotrebe, racijonalno upravljaju i tako rukovode, da će staviti u izgled odgovarajuće sigurnosti i ukamaćenje. Ustanovljujem, da Keren hajesod jednu trećinu svojih slobodnih sredstava stavlja pod kontrolu jedne posebne grupe autoritativnih poslovodnih ličnosti, koje pod predsjedanjem Sir Alfreda Monda sačinjavaju Gospodarsko Vijeće.« Kapital, koji će se upotrijebiti za preduzeća, nositi će kamate, tako da svatko, tko svoj prinos daje Keren hajesodu, udioništvuje sa jednim dijelom svoga prinosa na dobitku ovih investicija. Mi smo vezani našom čašću, da se ne će ni jedan filir engleskog porezovnika upotrijebiti za židovsku domaju. Židovska narodna domaja gradit će so isključivo židovskim radom. Danas posvećen je naš rad dobavi novca, sutra može da poprimi jedan drugi oblik, a mi ćemo i onda morati da se odazovemo pozivu. Židovi u Palestini shvatili su svoju zadaću. Oni su se svojedobno svrstali u bataljune, te sada stoje, ako je potrebno, u redovima radničkih bataljuna, koji grade ceste i osvajaju pustinju. Židovi, koji ovdje živu, paženi i pod okriljem države, koja ih štiti od napadaja, nemaju prava da zaborave, kako milijuni u bijedi i nesreći u centralnoj i istočnoj Evropi propadaju. Na svakoj cesti leže i lutaju bez cilja. U dvije godine propalo je u Ukrajini 200.000 Zidova i 500.000 židovskih sirota putuje bez krova po cijelome svijetu. Smjestite ih u Palestinu i dajte da raste kao uspravni ljudi vama na čast i slavu. Imademo vijesti iz Palestine, da stotine onih Židova, o kojima sam vam govorio, kucaju na vratima Palestine. Na cestama Palestine radi 3000 mladih židovskih radnika koji su tokom zadnjih triju mjeseci prispjeli u zemlju. Ljudi sa sveučilišnom naobrazbom, iz slobodnih zvanja, mnogi, koji su ostavili ugledne obitelji, da po kiši i buri grade ceste u Palestini. Ovi ne traže drugo no - prilike za rad, a palestinska uprava to obećava. Možete li nam dati daljnih 200.000 funti, moći ćemo zaposliti daljnjih 8000 radnika i tako umnožiti produktivni elemenat.

Dolaze ljudi i kazuju, da mandal nije dosta dobar, da Palestinske granice nijesu dosta prostrane ili da englesska vlada nije dosta učinila. Moj odgovor jest: Pokažite, što možete danas da učinite, kad stojite pred največora kušnjom. Po vašim činima bit ćete prosudjivani. Situacija je stvorena i nitko ne može da izbjegne odgovoru. Doći ć« dan, kada ne ćete moći prolaziti židovskom ulicom, ako ne pokažete što ste učinili za Palestinu. Mi ćemo vam pokazati, da je ovaj dan bliži nego vi to slutite. Onda ne ć« biti potrebno da se stvaraju rezolucije, kada će židovska zajednica u Palestini rasti kao blagoslov ne samo za Židov« nego za sve narode svijeta. Gradimo novu zajednicu. Jamačno počinjat ćemo gdjekoju novu pogriješku ali mi ćemo se uklanjati starim pogibljima i narod, koji je svijetu dao proroke i svoje najuzvišenije dobro, nj« govu religiju, bit će kadar da sagradi čistu i novu Palestinu usprkos sviju sumnjičenja nam se podmiću.

Usavršavanje židovstva.

Piše rabin dr.

P. Ke 11 er :

U staroj molitvi »prikupi nas a« sviju Četiri krajeva svijeta- izražena je sva galutska tragika židovstva. Ne shvaćamo ali misao ove rečenice samo doslovce. I narodna i duševna struktura židovstva bila je razasuta i raskidana »u četiri kraja’ svijeta.« Sva borba naših velikana kroz čitavu povijest bila je namijenjena uzdrjedinstva u židovstvu. Sve druge struje, ma da su ih zastupali duševni autoriteti, i ako nijesu išli za razorenjem jedinstva u židovstvu, ipak su to postigli i tako poslužili odmetništvn. Žarište židovstva bilo je od uvijek' izraženo i shvatano u riječi i pojmu »Cijon«. I kako je koja struja bila dominantna, sjala je sad jače, ili je izblijedjela ova riječ, ovaj istorijski cilj u svijesti židovskoga naroda.* Našu ćemo misao najbolje spoznati na jednom primjeru: na reformatormm nastojanjima 19. vijeka. Stalno, da su i ova nastojanja imala svojih duševnih autoriteta. Nu promatramo li danaa ova nastojanja u svijetlu cijonizma, übrzo si stvoriti sud o njihovoj vrijednosti i posljedicama. Kako su ovi siromašni, plemeniti učenjaci talmuda, koji su ustali protivreforme, bili napadani? A oni su zapravo usred ovih opasnih struja bili jedini istorijski zastupnici pravoga, vjeCnoga židovstva. Koliko li im zadavahu jada plemer-n vi tezi reforme? Eazvikahn ih mračnjacima i beskućnicima. Njihov je grijeh bio, što su ee teško borili protiv potiskivanja hebrejskog jezika, protiv izlučenja molitava za Cijon, protiv povadjanju za nežldovskim običajima u sinagogi i vjerskom životu. Da im je centripetalna moć pojma »Cijon« za židovstvo tako jasne bila pred očima, kaošto danas nama, bila bi im borba mnogo lakša. Ali oni tu još

BROJ 35

»ŽIDOV« OIAJHUDI).

3