Židov
kao liječnici. Jean Fischer došao je iz Antwerpena u Pariz, da govori s Nordauom prije svoga odlaska u Ameriku. Nordauovo putovanje u Ameriku je naravno njegovim oboljenjem postalo nemogućim. Prvi korak ostvarenja Balfourove deklaracija. (Debata u kući lordova.) Nedavno smo na temelju brzojava u kratko javili o debati povedenoj u House of Lords o hebrejskom jeziku i Palestini. Ovaj puta donašamo točan izvještaj o toj politički toli važnoj i simpatičnoj izjavi engleske vlade. U »gornjoj kući« upravio je lord Freawan ministru izvanjih poslova ovaj upit: »Je li u istinu hebrejski, kojim govori manje od 2% malobrojnog židovskog pučanstva, u Palestini postao oficijelnim jezikom? Je li to učinila cijonistička komisija u interesu novo nadošlih useljenika iz centralne Evrope? Može li ministar izvanjih posala reći, koji je hebrejski dijalekat uzet za oficijelne svrhe? Imade li uočivši činjenicu da je engleski postavljen oficijelnim jezikom umjesto turskoga, kao i arapski, uvaživih razloga, koji opravdavaju izdatke za treći službeni jezik? P opravdavanju svog trećeg pitanja rekao je lord Freawau: Koliko znadem, hebrejski se t. j. rabinski jezik, u Palestini ne rabi. Židovsko pučanstvo u Palestini govori pretežito jednim španjolskim dialektom, što ga po progonu Židova iz Španije doniješe u Levant. U drugom se redu govori jezikom, jedne vrsti hebrejskoga, koji je vrlo pomiješan njemačkim jezikom, jednom vrsti »jiddisch«. Zastupajući ministra vanjskih posala odgovorio mu je lord Crawford: »Hebrejski priznat je poput arapskog i engleskog službenim jezikom sviju centralnih vladinih departmana, pa se kao takav upotrebljava u svim gradovima i okružjima Palestine, gdje živi velik broj židovskoga pučanstva. Uprava je zakon prihvatila kao prvi korak ostvarenju deklaracije od 2. novembra 1917 da pomogne stvoriti nacionalnu domaju za Židove u Palestini. Kako je poznato dana je deklaracija od 2. novembra da zadovolji nastojanje cijonista čitavog svijeta, u koliko ih vlada Njeg. Vel. smatra poželjnim i praktičnim. Primjenjujući deklaraciju s pravom se računa time, da ©življenje hebrejskoga jezika ima važnu ulogu. Naloženo mi je, da izjavim, da je hebrejski jezik što je priznat službenim klasična hebrejština s promjenama, što ih zahtjevaju moderne potrebe. Tom osobitom hebrejštinom govore 60 do 70% židovskoga pučanstva Palestine. 1/ Poljske. Na jednoj na 7. decembra obdržavanoj viSesatnoj konferenciji vlade sa zastupnicima poljske štampe židovska štampa nije bila opet kao; obično pozvana govorio je zamjenik predsjednika Daszynski medu inim i o židovskom pitanju i izjavio je medu inim- Za stečenje kredita u Americi odlučno je također držanje vlade prema protu-židovskim izgredima. Vlada mora da zauzme decidirano stajalište, da osigura svim građanima bez razlike rase i religije život, imutak i građanska prava Svakoj narodnoj manjini mora da se
garantuje sloboda njezinog razvitka Ne može se voditi vanjska politika i nemoguće je steći u inozemstvu financijalnu i gospodarsku potporu, ako se istovremeno u zemlji vodi antisemitska politika. Ni Engleska ni Amerika, a niti Francuska ne će biti sklone da pomognu Poljskoj, ako će se tamo dalje sa Židovima rdavo postupati, sjeći im brade, i u štampi propovijedati najoštriji antisemitizam. Vlada će morati ustrajati na objavljenju nadopunitbenog ugovora o narodnim manjinama (objavljenje je međutim uslijedilo op ur.) i poduzeti korake, da opredijeli svoje stajalište prema Židovima kao jednakopravnim građanima. Poljska štampa mora da računa sa ovim stajalištem vlade kao državnom nuždom. Gornji oficijozni komunikej o govoru Daszynskoga označuje kao karakteristično da nijedne poljske novine ne izvješćuju o pomenutirn izjavama Daszynskoga o nuždi promjene odnošaja prema Židovima. Čudnovato je, da je u Poljskoj još uvijek jedino držanje inozemstva odlučno u pitanju čovječnog postupanja sa Židovima. Nikom još nije jasno, da se treba dati voditi sa stajališta pravednosti i jednakopravnosti, a ne da bi bogati amerik. Židovi, koji su u ostalom u prvom redu Amerikanci, a onda istom Židovi aito ne uvijek dadu Poljskoj kredite. Ovakovo stavljanje pitanja isključuje, naravno unaprijed njegovo riješenje.
Iz Palestine.
Zadružna gradnja cesta u Palestini. Jedan suradnik »Haareca« opisao je nedavno prilike, koje vladaju medu radnicima kod gradnja cesta, koje je HapoelHadajir preuzeo na račun palestinske vlade. Radnici kod gradnje ceste HajfaNazaret preko 300 razdieljeni su u različitim taborima. Prvi leži 8 kim od Hajfe u go.rovitom kraju i zaposluje 60 zemljoradnika, mlade djevojke i muškarce, koji potječu iz Šomer Hacajir iz Galileje. Mlade djevojke, koje su djelomično naobražene, krate se, da obavljaju laki kuhinjski posao pa vole, da tuku kamenje zajedno s muškarcima popravljaju puteve u nadi, da tako tvore jezgru radničke vojske, o kojoj je sanjario Trumpeldor. Drugi tabor, 16 kim udaljen od Hajfe, najvažnije je središte stanica i broji 150 radnika, medju njima 4 žene. Ovi ljudi dolaze iz Rusije, Galicije i Poljske. Posao se obavlja u potpunoj harmoniji i uz pratnju pjesama. Treća se stanica nalazi 18 kim od Hajfe kod sela Jedova i ukonačuje 60 radnika. Zdravstveno stanje u cjelosti zadovoljava. Jedna sanitetska straža »Hadase« prati stalno radnike, a liječnici amerikanskih liječničkih komisija posjećuju stanice od vremena do vremena. Jedan štrajk u Rišon le Cijonu. Velika se pažnja posvećuje štrajku u »vinarima« Rišon le Cijon. Uslijed nezadovoljstva ondjašnjih seljaka sa upravom, napose zbog prejakog birokratizma otpustila je uprava umjesto nesposobnih činovnika nekoliko radnika, medju njima radnike, koji su već 14 go-
dina radili u vinari. Radnici odgovorili su na to proklamacijom štrajka. Radnici zahtjevahu, da se ih zaštiti protiv naglog neopravdanog otpusta.. Zato traže pravo suodlučivanja vijeća zaposlenih radnika kod otpuštavanja i primanja radnika i primjerenu odštetu kod odpuštanja, koju bi imale obje strane sporazumno odrediti. Konačno predložiše radnici, da se odluka u toj stvari prenese vaad leumi. Koloniste odbiše takav proces, te se obratiše vladi. To je izazvalo veliko ogorčenje radnika, koji predbacuju kolonistima, da potkapaju nacionalni autoritet time što traže vanjsku silu. Vlada nije htjela da posreduje. Kako saznajemo izjaviše radnici okružnom zapovjedniku u Jafi, da su sporazumni riješavanjem spora u jednoj zajedničkoj komisiji sa zastupnicima vlade. Umjesto da se time zadovolje, pokušaše koloniste da silom prodru u vinaru, koju su čuvali štrajkaški stražari. Na posredovni predlog g. Briilla, koji je stigao u Rišon, odgovoriše radnici, da će predati vinare, ako se odmah udovolji prvoj točki njihovih zahtjeva, naime da se opet uposle otpušteni radnici. O drugim tačkarna spremni su na pregovore. Briill j eobećao, da će taj prijedlog iznijeti kolonistima. Pošto se vlada nije htjela umiješati bijahu koloniste prisiljeni da zamole posredovanje. Vaad hacirim i Vaad leumi. Tako je štrajk završen zaključkom, da se sporno pitanje predloži na odluku komisiji sastavljenoj od zastupnika kolonista i radnika, te zastupnika vlade Vaad hacirim i Vaad leumi. Rad je opet otpočeo i otpušteni radnici nastaviše rad. Erec-Israel. Samuel dao je razaslati svim upraviteljima kotareva i pročelnicima vladinih odsjeka popis imena. židovskih kolonija i zahtjevno, da se kod naznačivanja ovih kolonija služe tim imenima. 1 u svim školskim knjigama, kao što i na kartama treba da se upotrebljavaju ova imena. Kako »Haarec« od 26. novembra iz sigurnog vrela saznaje, preuzeo je barun Eduard Rothschild na se sve nužne izdatke za gradnju željeznice iz Petah-Tikva u Roš E 1 Ain. Ova za ekonomski razvitak Petah-Tikve tako važna željeznička linija već je dugo bila projektirana, ali se nije mogla izgraditi zbog nedostataka sredstava. Sada ne stoji gradnji više ništa na putu. Poznati filantrop Kadori je predao cijonističkoj organizaciji za gradnju vrtnih gradova i velike bolnice u JerusoJimu kao prvu svotu svoje supskripcije 30.000 egipatskih funti. , Komitet za organizaciju konfesionalnih sudova, koji se nalazi kod vladinog suda, pozvao je na 24. novembra zastupnike svih židovskih općina, da se izjave o ovom važnom pitanju. Prisutni su bili medu inim rabini Kook i Sonnenfeld, dr. Junowiz, dr. Nofack i za Vaad hazirim Pen. Pitanje uz koje treba odgovoriti glasi: Na osnovu kojih zakona postoje konfesionalni sudovi, koju kompetenciju imadu i kako se riješavaju kompetentni konflikti. Za 25. bili su pozvani daljnji židovski zastupnici na davanje izjava medju njima i
4
»ŽIDOV* (HAJHUDI)
BROJ 1