Židov

od kuće i u studentsko svoje doba imao slabijih veza sa židovstvom nego li Nordau. sin rabinov. Što se tiče »nijemstva« Nordauova. mi bismo tu tvrdnju »Obzorovu« mo'di pobiti s »Obzorom« samim kad bi njegov sud još mogao da važi nakon ovakovih »ocjena*. Ako se »Obzor« ne sjeća, sjećamo se to bolje mi cijoniste, da je »Obzor« negdje u doba, kad je ciionistička organizacija pregovarala s engleskom vladom pisao o Nordauu, kako on. tobože državljanin Austro-Ugarske, zauzima izrazito antantofilsko stajalište i svaljuje krivicu za rat na centralne vlasti. koje oštro napada. »Obzor« je to tada donio u tonu. koji Nordaua zbog toga orekorava. Nama je cijonistama bila toi vijest dabome veoma neugodna, ne za to, što je Nordau u istinu zauzeo takova stajalište, već za to, što je svijet znao. da ie Nordau jedan od najistaknutijih predstavnika cijonizma. pa je ovakova vijest, iako držimo, da nije donošena u denuncijantskoj nakani, mogla dovesti do progona cijonista. Koji su upućeni u tajne militarske cenzure bivše austro-ugarske monarkije. znadu, da je cijonističko novinstvo i korespondencija ljudi poznatih kao cijonista kod mnogih cenzurnih ureda bila podvrgnuta specijalnoj cenzuri. Ona je bila dabome razumljiva kod organizacije, koja je svoje zvanično najaktivnije predstavništvo imala tada u Londonu ma da je nastojala očuvati svoju neutralnost. Medjutim centralnim vlastima moralo je biti u najmanju ruku nesimpatično, a do krajnosti sumnjivo od onoga časa, kad engleska vojska ratovala u Palestini, pa su tamošnji Židovi vršili dragocjene usluge za englesku vojsku. a cijonističke se legije borile i na Oalipolju i u Palestini. Niko od cijonista centralnih vlasti nije tada nijednim slovom protiv toga protestovao. pa ni forme radi. Danas tai isti »Obzor« kuša Nordaua prikazati Nijemcem! Pa da čovjek ne osjetj prezir!

Minut ha-Tora. Kod zagrebačkih ortodoksa po starodrevnom židovskom običaju slavila se. dne 29. januara u bet hakneset zagrebačkih ortodoksa posveta tore. koju je darovao g. L. R o t h s t e i n. Nakon što se išlo u susret novom seferTora pozdravio je pročelnik ortodoksa g. Vilim Engelsrath svečanu zgodu, darivatelja, sakupljene vjernike, naročito i članove predstojništva općine. Maksa Nvitraia, Hugo Schlesingera, Davida Spitzera sa predstojnikom drom Hugonom Konom na čelu. Derošu nakctn tekufe držao je g. R o t h s t e i n, a zatim dajan g. Schreiber. Iza toga čitala se iz novog sefer Tora tjedna sidra pri čemu se darivalo u dobrotvorne svrhe. Molitve je snažnim i lijepim glasom u pravom žinigunu pjevao kantor g. M os e s. izrazit patrijarhalni tip istočnog židovstva. kakovih je u ovom krugu bilo više. Svečanosti je pribivao i g. rabin dr. M a r g e 1. a kao izaslanik zagrebačkih cijonista dr. L i c h t. Poslije podne održana su svečana šalešudes (šaloš seudot). u bet hamidrašu ori čemu se izreklo nekoliko uspjelih deroša. Židovska menza u Brnu. U Brnu se nalazi'7o jevrejskih akademičara na studiju. Život je uslijed današnjih prilika, a rfcobito zbog valutarne razlike skup, pak su se ti jevrej. akademičari hranili u već otprije postojećoj »Jug. a kad. menzi«. No ta je Menza unatrag 2 x /> mjeseca zaključila. da Jevreji dalje ne mogu jesti u istoj Menzi. Jevrejski akademičari iz Jugoslavije prisiljeni tim čisto antisemitskim aktom. počeli su predradnjama za osnutak Potpornog društva jevrejskih akad. iz Jugoslavije u Brnu«, koje je i unatrag miesec dana osnovano. To novo osnovano ievrejsko društva u Brnu sabiralo je za vriieme božičnih praznika u Jugoslaviji darove i sabralo je toliko, da je moglo otvoriti Menzu za jevrejske akad. iz Jugoslavie. Dana 20. siječnja 1921. sveča-

nim ie načiitofcn otvorena »Jevrejska Menza«. Otvorenju prisustvovali su izaslanici Jug. pofp. društva u Brnu, Jiidischer Uttterstiitzungsvereina u. Technikerheima « Brnu i »Banovine«, akad. društva za Hrvatsku i Slavoniju u Brnu, koji su svi srdačno pozdravili otvorenje ove jevrejske Menze. Stavljajući ovo Jevrejstvu Jugoslavije do znanja, umoljava se, da s obzirom na težak studentski život, potpomogne i one, koji su dalelko od svojih i da čim izdašnije podupre ovu našu novu a toliko potrebnu ievrcisku instituciju u Brnu. Darovi u novcu neka se šalju na adresu: Uprava »Židova«. Zagreb, Ilica 31., 111. kat. za židovsku djačku menzu u Brnu. Kostimirani ples Makabija u Zagrebu. Noć na Orijentn. Dne 6. febroara o. g. u 9 sali na večer otvara se u svim prostorijama Sokola i Kola (Wilsonov trg) velika kostimirana zabava Makabija. Obzirom na najoriginalniji dio zabave: ophod kostimiranih i orijentalni poklonstveni ples članica umoljava se cj, općinstvo, da *očno pridodje. Pozivnice su razaslane prema svim raspoloživim popisima, dok je sva provincija pozvana preko svojih društava i mjesnih cijonističkih organizacija. Osim tuga moći će se pozivnice reklamirati 4. 1 5. februara kod g. Schnellera Strossmajerova ulica, gdje će se podjedno i ulaznice prodavati, Dobrovoljne prinose za buftet primat će na dan zabave u Kolu od 9—4 sati redatelji zabavnog odbora. Naročito se upozoruju kostimirane dame i gospoda, da dodju najkasnije do 8 1 /* sati, da se uzmogne što ljepše i mirnije aranžirati povorka. Potrebne upute daju članice i članovi zabavnog odbota. Vjenč a nie. Naš sumišljenik, povjerenik Ž. N. F. mjesne cijonističke organizacije « Zagrebu, g. Maks Borowitz, vjenčao se u mjesecu prosincu u Vinkovcima sa gospodični Ehom M e c h n e r.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda Keren kajemei lejisrael) za Jugoslaviju.

K ovogodišnjoj statistici Slika prihoda i rada oko Ž. N. F. nije se kod nas promijenila od zadnjega izvješća, što je predložen Saveznome Vijeću prije jedva tri mjeseca, pa je i postignut tek onaj rezultat, što se već predvidjao pred malo mjeseci. Sabrali smo nešto manje od polovice iznosa, koji nam je bio, propisan. Tvrdimo, da krivnja ne leži na upravi Ž. N. F. Ona je davala pobuda, kolikogod je mogla. Krivnja leži na povjerenicima, koji si nijesu znali naći dovoljno pomagača, da bi bili u stanju iskoristiti svaku sabirnu mogućnost. Uspješan rad u korist Ž. N. F. zavisi isključivo o organizaciji unutar pojedinih mjeste, dok se u centrali u organizatornom pogledu nema bitno šta da promjeni. Znademo, da bi mnogi puta koristilo i da bi bilo kadro znatno povećati prihode Ž. N, F., kad bi provinciju češće polazili govornici i izaslanici, koji bi

mogli poradit u organiza tomom i agitatornom smjeru. Mi vodimo brigu oko toga i odlučni smo, da ne propustimo nijednu priliku izašiljanja govornika u provuci ju. Nu ne varamo se, da nam to ni ove godine ne će uspjeti ma ni približno onako, kako bismo željeli, poznavajući potrebu. Tim više moramo neprestano težiti za tim, da se u svakom mjestu nadje krug ljudi dovoljno velik, sposoban i odlučan, koji bi si sav posao oko Ž. N. F tako porazdijelio, da bi se mogla izrabiti svaka sabirna mogućnost. Ni ja nikako moguće iz centrale postaviti takav odbor za svako pojedino mjesto. Nu ako je u svakom mjestu samo jedan čovjek, kojemu je bezuvjetno do toga, da se u njegovom mjestu sabere za Ž. N. F. maksimum mogućih doprinosa, onda njemu mora uspjeti, da nadje onaj broj pomagača i upravo ona lica, koja su potrebna. Treba li da se na takova lica u cilju njihova aktiviranja

u korist Ž. N. F. utječe još i od strane Uprave, ona će to jamačno učiniti. Samo treba, da se Upravi prije svega dojave imena tih lica i treba da naiS povjerenici sami u cilju aktiviranja pomagača učine sve, što do njih stoji. Nijedan povjerenik ne smije biti toliko tašt, da htijući sam osobno polučiti što veći uspjeh, ne poduzme sve što mu je moguće u cilju, da nad je što više pomagača. Jer povjereniku samome često i pored najbolje volje i spreme nije moguće, barem u iole većim mjestima —da dodje do svakog čovjeka i da dozna pravodobno za svaku sabirnu mogućnost. Nije nam do toga da rekriminiramo . Brojke govore jasno. Uz mjesta Bihać, Bijeljinu, Bos. Gradišku, Derventu, Mostar, Prištinu, Sanskimost, Split, Travnik, Tuzlu, Višegrad, Zavidović, Zenicu i Žepče, koja su postigla veću svotu, no što im je kontingentirana jedva je tu i tamo koje mjesto.

6

>2 IDO V« (HAJHUDI)

BROJ 4.