Židov
600 radnika, stari i novo pridošli, sefardi iz Tiberijasa i otpušteni legijonari, mladi momci i mlade djevojke iz svih krajeva svijeta, iz Krima, Litavske, Galicije, Njemačke, Poljske i Ukrajine razasuti su u grupama uzduž cijeloga puta, grade cestu Tiberias-Semah (na željezničkoj pruzi Hajfa Damaskus). Cesta duga je 12 kilometara, širok putuzduž Genozaretskog jezera. Ona je tako gradjona, da se ha njoj može urediti električna željeznica. Kako se čuje. ne ee se dugo morati čekati da se i to djelo provede. Radom upravlja se bez poduzetnika, nadglednika i-činovnika. Sve to inkorporira organizacija radnika sama u sebi, koja je nalog primila izravno od vlade. Prvi je to puta u povijesti radništva, da židovska radnička organizacija nastupa kao juristčka osoba, koju je vlada priznala da potpisuje bilježničke ugovore i da jamči za dobro posla. Cijela cesta stajat će otprilike 30.000 funti sterlinga. Radnička organizacija nije preuzela taj rad kao grupa nadničara. Ona je sama poduzetnica, ona je odgovorna za tehničko Izvođenje, za orudje i materijalija, koja joj je povjerila vlada. U njezinim je rukama cijela tehnička, administratvna i ekonomska uprava posla. Bio je to smion pokušaj. Organizacija je znala, koje je poteškoće čekaju, nije imala ništa, nedostajalo joj je kapitala, radnih strojeva (dosad nisu stari poduzetnici, koji su imali na raspolaganje, jeftine radne silo 1)111 prinuždeni da nabave strojeve), te tehničkog personala. A nije ni bilo lahko pristupiti vladi. Ondje imali su upliva stari poduzetnici, koji su razumjeli, da se služe turskom tradicijom bakšiša, a koji su bili naučeni, da upotrijebe egipatske radnike i da se služe ženama i djecom. Radnička organizacija bila je sebi svijesna, da se tu ne radi samo o zaposlivanju radnika. već da se radi o tome, da se dade uzoran primjer. Ovim novim vrelom uspjet će odgojiti židovskog radnika tehnički i organizatorno tako, da će biti u stanju da izvodi velke radove, koji se očekuju, a da se pri tome ne ograniči na arapski minimum opstanka. O tom, radu zavisi i dijelom provedenjo plana Ruthenberga o irigaciji i elektrificivanju. Organizacija imenovala je grupu starijih i povjerljivih haverim, koji su odgovorni za provođenje rada. Poteškoće bile su vrlo velike; vlada se je doduše obvezala, da će dati šatore, orudje, poljske željeznice, životne namirnice, pokrivače itd.. no mogla je to tek djelomice da izvrši. Vlada plaća rad istom nakon dovršenja. Organizacija trebala je kauciju i kapital za isplatu radnika. Kauciju i jedan dio novaca za provedenje rada dao je V.aad hacirim; vise se pd njf>ga nije ni tražilo7Tsa li će se na tom radu zaslužiti ili izgubiti nikoga se ne tiče, za to je jedino odgovorna organizacija. Na početku rada u julu nije još bilo dosta radnika u zemlji. No baš u ono vrijeme z£?očeU je imigracija, koja je dovela u zemlju prve veće grupe haluoim. Doskora došla je sjajna grupa iz Krima učenici Trumpeldora. Pomalo
narasao je broj radnika na 600. Poslom upravlja direktorij od 5 osoba. Tri člana imenuje radnička organizacija, u dvojicu biraju na mjestu radnici. Uprava ima da vodi tehnički rad, financije, knjigovodstvo, te pregovore a vanjskim svijetom. Mala je to republika sa svim svojim sitnim brigama, i poteškoćama. Treba velike gospodarske sposobnosti, da se budžet drži u redu, i velike prijateljske požrtvovnosti i takta, da se novim neupućenim radnicima prikaže razlika izraedju gospodarske samouprave i privatnog poduzeća i da im se ucijepi duh kvuca. Rad se izvadja a manjim grupama, koje rade u akordu po kubičnom metru. Premda je organizacija morala da stav lja niže ponude od arapskih poduzetniku, kojima stoje na raspolaganje jeftine radne sile ipak joj je uspjelo, da plati radnicima dnevno 7 do 10 šilinga, neki zarad ju ju i više. Radi se tu većim djelom o samim novim i neškolovanim silama. Za početak može to potpunoma da zadovoljava. Objed je u zajedničkoj radničkoj kuhinji; tri takove kuhinje nalaze se uzduž puta: Jedan drug upravlja kuhinjom, a trideset haverot zaposlene su u kuhinji. Hrana je izdašna, a plaća se za nju dnevno 4 šilinga. Uredjena je i okružna blagajna i posebni šatori i odjeli za bolesnike. Za dulji bo ravak iznajmljene su ]#ostorijo na vrućim izvorima Tiberiasa, gdje je namješten jedan liječnik i jedna bolničarka. Slabiji drugovi, koji nisu sposobni za teški posao i koje bi privatni poduzetnik jednostavno otpustio, dobivaju laki rad. 1 za kulturne potrebe pobrinulo se. Postoji biblioteka, 6 učitelja, subotom drže se predavanja, a katkada i nedjeljom. Jedan dio učitelja radi polovicu dana fizički rad, a u drugoj polovici podučava. Cesta Tiberias-Semah je prva, ali nije jedina. Na više mjesta u zemlji grade se putevi i već su potpisani ugovori za daljnje radove. Radnička organizacija morat će da nabavi samo strojeve, kuhinje, šatore, krevete, pokrivače itd., a trebat će još i mnogo dobrog tehničkog personala. Iz vlastitih sredstava ne će moći radnici da sve to namaknu; tu mora da pomogne Koren Hajesod, kako bi organizirano radništvo postalo u zemlji jedini poduzetnik rada. Sanitarne potrebe palestinskih useljenika. 0 sanitarnim potrebama palestinskih useljenika i radu »Hadase: izjavio je dr. R u b i n o v, upravitelj »American Zionist Medical Unit« ovo: Liječničke i zdravstvene potrebe haluca, koji dolaze u Palestinu, otkako su ukinute zapreke za židovsku imigraciju, jesu nov nepredvidjeni i neočekivani izadatak za ograničena sredstva »American Zionist Medical Unit*. Udruženje čini sve, što je moguće, da olakša položaj, no mora se svom jasnoćom reći, da »Had asa« nije nikad preuzela zadaću, da se bavi svim liječničkim 5 sanitarnim potrebama Palestine. Njezin budžet opterećen je cijelim nizom izdataka, koji su od najveće važnosti. Kad nastaju nove potrebe, mora da dobije i novih sredstava. Za ovu novu i posebnu -svrhu raspolaže od mjeseca septembra svotom od SOO funti
šterlinga mjesečno, koju joj daje Joint Distribution Committecs. Ta je svota vrlo neznatna, a umanjit će se od mjeseca do mjeseca. Ovaj mali fond odredjen je za razno svrhe, koje treba da poprave prilike useljenika kod prispjetka i kod rada. Bolnica u Jafi povećana je za 15 kreveta, koji su rezervirani za useljenike, premda je u njoj spremljeno još 32 kreveta. U Jafi, gdje nema židovske bolnice već samo klinika, uredila je po uzoru A. Z. JVI. U u svojoj bolnici židovski odjel sa židovskim liječnikom i 2 židovskim bolničarkama. Besplatno liječenje dobivaju na židovskom odjelu samo oni Židovi, koji već borave godinu dana u Palestini, dok za useljenike preuzima cijonistička komisija jamstvo, da ne će pasti na teret vladi. A. Z. M. U preuzela ;je da plaća troškove za svakog useljenika, koji se liječi u vladinoj bolnici. Prijem u bolnicu slijedi nakon pregleda poliječniku A. Z. M. U. Pošto se pretežita većina emigranata iskrcava u Jafi, uredjene su ondje posebne uredbe. Jedan je liječnik na stalnoj raspoložbi emigranata. On posjećuje useljenike u prostorijama Hapoel IJacajira, Ahdut Haavoda i Vaad Halija. Ako je potrebna bolnička njega smjeste se useljenici u bolnice. Uz liječnika radi sanitetski ordonanca, koji nadzire čistoću u übikacijama, u kojima moraju useljenici da prebivaju prvih 5 dana nakon dolaska. Ovdje dobivaju useljenici besplatno kinin, a ujedno ih se letačima upućuje o svim bolestima zemlje. Na isti način vrši se sanitarna služba u radničkim taborima. Kad je utvrdjeno mjesto rada. polazi onamo medicinski stručnjak, koji im svojim savjetom pomaže pri smještaju šatora, urcdjaju kuhinje, kopanju latrina, dovodjenju vode i čišćenju. U te i druge svrhe smješten je u svakom taboru sanitetski inspektor, koji je podredjen stručnjaku za narodno zdravstvo. Ovakovi inspektori postavljeni su na cesti Tiberias-Semab, Hajfa-Geda, Afule-Nazaret, i Tiberias-Tapha, te u manjim logorima. Stručnjak za narodno zdravstvo obilazi stalno sve logore i manje grupe. Dr. Rubiuov nabraja pojedinosti iz djelovanja Hadase. te ističe, da Hudasa prekoračuje svoj mjesečni budžet 9000 funti šterlinga. Hadasa troši, usporedimo li to s izdacima prošle godine, za 4000 funti mjesečno više. Povećanje troškova prouzročeno je nabavom novik zaliha u samom orijentu uz vrlo visoke cijene, te razvitkom bolnica u Safeuu i Jeruzalimu, proširenjem liječenja trahoma i na školsku djecu, u koju se svrhu namjestio 25 bolničarki. Zatim znatna liječnička pomoć u galilejskim kolonijama i neočekivane potrebe radničkih tabora sve to donijelo je prekoračenja budžeta. Uslijed toga prinuždena je egzekutiva da obustavi neke grane svoje djelatnosti. Izabrala je one, koje najmanje škode javnosti, tako će se obustavili rad u zubarskim klinikama raznih bolnica. Što se tiče pitanja liječničke i zdravstvene skrbi za useljenike, drži dr. Rubinov, do će se do časa-, gdje će se liječnička pomoć računati kao dio troškova
4
»ŽIDOV* (HAJHUDI)
BROJ 7.