Židov
(jašnje prilike ne dadoše, da potpunoma izgradimo svoju individualnost u nacij»kome pogledu, naša svijest nas goni, da nasrćemo na prepone, koje nam to priječe. Za nas bi dakle značilo udarac, kad bi buduče školstvo naše domovine značilo, te nam se oduzima i ono, što smo dojako u tome pogledu imali, gajili i nastojali da usavršimo i umnožamo. Mnogo zavisi dakako o tome, kakovim se duhom čita ustav. Ali mi trebamo garancija za svaki slučaj. Mi moramo sebi izvojštiti kodifikovanu snošljivost nosilaca upravne vlasti u državi, »noaljivost takovu, koja ne će biti zavisna o ličnim dispozicijama. Roče li se, da škola bude uzgajalište snošljivosti, kako je to lijepo rečeno u osnovi ustava, onda prije svega treba da ustanove ustava budu nošene duhom Širokogrudne snošljivosti, koja respektuje osebiue avih naoijskih skupova, kojih može da bude više u jednoj državi, a mi držimo, đa je i korisno i dobro, da Ih h n ( e vije u snošljivu i otadžbeničkomu takmačenju. p. I.
Mondov i Weizmanov oproštaj od Jeruzalima
Govori u Vaad hairu. Dne 30. januara o. g. održana Je u Vaad hairu u Jeruzalimu oproštajna svečanost u čast Sir Monda i dr. Weizmana. U velikoj dvorani Lemel-škcle sastalo se preko 500 gostiju iz sviju židovskih krugova. I iz Jafe i iz kolonija stiglo je vite osoba, da '■as uš ju apmsne gnvore Weiz”a*'a I M- n *a. K d ove zgode očekivala su se od obojice važna očitovanja o položaju kao što i o bližoj budućnosti zemlje. Govori naišli au u Jeruzalimu i cijeloj Palestini na snažan odjek. Od palestinskog novin stva označuju se kao važan dogadjaj. Donosimo tekst govora, kako je objelodanjen u »Haarecut. Nakon otvorenja sjednice po predsjedatelju Davidu Tellinu. koji je u ime Palestine zahvalio Mondu i Weizmanu za potstrek. što su ga u ovo teško doba doneli Palestini i nakon zamolbe na Sir Monda, da isporuči L!oyd Oeorgeu blagodarnost Palestine za njegovo toplo zauzimanje za našu stvar, izrekao je Mond slijedeći govor. Govor Mondov. »Uzimam ovu zadnju priliku svoga posljednjega javnoga nastupa, da izrazim Palestini svoju najtopliju hvalu za ljubaznost i pouzdanje, kojim sam u ovo malo dana ovdje susretan. Premda sam Vam posve nepoznat, naišao sam u ovim lijepim danima na tol ko ljubavi i pouzdanja, da ću ih sav svoj život zadržati u lijepoj uspomeni. Gospodin Yellin zamolio me je, da isporučim šefu naše vlade, g. L 1 oyd Gooreeu. Vaš blagoslov i Vašu blagodarnost. Znam, da će mu to praviti veliko veselje. Mi imademo u Lloyd Oeorgeu najboljega prijatelja naših velikih nastojanja. A sada, moja gospodo, Vas molim ne dajte, da se bilo kakav strah u Vašim ercima porodi, budite srčani i puni po uzdanja. Ni jedna propaganda, ni jedan
protest bilo koje nacije, konfesije ili općine ne će ništa promijeniti na rezolu čiji što ju je. uz privoljenje ostalih velikih sila prihvatila britska vlada u San Remu. Cijonistički san postao je nepobitnom činjenicom. Vi ovdje opažate samo zaprijeke i poteškoće, ali iza njih izlazi sunce našega uspjeha. Znam, da ste nestrpljivi, da težite za radom i da želite vidjeti činjenice i da su mnogi od Vas postali ozlovoIjeni. Ali kažem Vam. ne dajte da s Vn ma ovlada zdvojnost. Ne sumnjam ni ćaska, da će židovski narod prihvatiti priliku, što mu se pruža, da svoj ideal privede u život. Upozoren sam na to, da je jedan ovdašnji list (>Doar hajom« op.ur.) upravio na mene jedan otvoreni list, u kojem se cijonističko vodstvo podvrgava oštroj kritici. Ja nijesam odgovoran za cijonističko vodstvo i ne bih htio da ovdje o tomu govorim. Držim ali svojom dužnošću, da na nj javno odgovorim. Našao sam medju Vama muževe, koji su našem velikom radu žrtvovali svu svoju energiju, svu svoju dušu i sav svoj život. Kako možete, da se na njih tužite? Treba se ovakove kritike čuvati. Ima U medju nama nadarenijih muževa, koji p»i«ie<lni** vlšs lju*i ,Vl . više predano-ii i više radne sposobnosti nego li ovi! (Publika popraćuje ove riječi burnim povladjivanjem i čuju se poklici »jehi Usiškin.*) Treba ujedinjenje sila. Ne smijemo zlokobnih griješaka da opetujemo. Moramo da izbjegavamo svim razmiricama > <1 -i ;c udomimo u radu ci* budemo jaki. Polazim sada u Englesku, te ću ondje organizovati potrebne sile. Imamo tamo James Rotschilda Robert Cohna, S t e r na i dr. Posao je veoma opsežan. Elektrifikacija zemlje bit će skoro provedena. Moramo, da proučimo financijalni položaj. Moramo da pozove židovstvo svijeta, da unnpredi rad u Palestini iz unutarnjeg snažnog poriva. Naša svetinja mora biti podignuta kao vječna zgrada, koja počiva na čvrstom temelju. Mi smo prkosan narod, žilav u našem nastojanju i u nastup radu. Mi ne ćemo da napustimo naše nade i da se damo svladati od iznenadne nestrpljivosti. Mi smo narod od 14 milijuna, koji je razasut po cijelom gvi) tu. . li pr J u z* d»’ * ni (.a tom. Uvjeren sam, da će Zidovi dati sve, što je potrebno da narodna domaja postane činjenicom. Mi smo kulturan nar od narod proroka i poezije, te ćemo uz sva velika djela, koja imademo da sazdamo, i našu veliku kulturu opet podići, koja će i ostalim narodi ma služiti kao luč, i sav svijet podsjetiti na najsvetije židovske ideale. Samo ako obnovimo našu kulturu, bit će naš uspjeh osiguran. (Dugotrajno povlađivanje i »Hedadi poklici). Iza pročitanja pozdravnog pisma rabina Kuka po Jellinu, ustaje dr. W e i z m a n, pozdravljen od prisutnih burnim klicanjem. M o n d ustaje, udara s jednom rukom o stol i pozove sa drugom rukom prisutne, da u čast Weizmana ustanu. Publika ustaje glasnim
sjebi* poklicima. Dr, VVeizman je uzbudjen i počinje polagano da govori. Weizmanov govor. Potpuno sam si svijettan odgovornosti. kad sad u. ovom teškom času, u kojemu cijenizam stoji na raskršću, govorim pred cijelim Jeruzalimom. Molim Vas stoga unapred, da mi oprostite, ako ću tu i tamo biti polemičan. Zaista sam sada daleko od toga. da bilo s kim polemizujem. Držim ali svojom dužnošću, da kratko. ali jasno, skiciram kod nas postoje će struje, kako ih ja shvaćam. Stojimo sad na koncu jedne epohe našega rada. San Remska rezolucija poprimila je Balfourovu deklaraciju u mirovni ugovor sa Turskom. Osim toga uslijedio je još jedan važan korak, a to je imenovanje vrhovnog kome sara, velikog upravnika i velikog Žt dova. Sad stojimo pred dva važna pi tanja: pred pitanjem razgraničenja i mandata. O prvom Vam je poznato, da nije ispalo za nas veoma povoljno. Naša je zemlja rastrgana na dva komada. Nadamo se ali, da će franc eb k a vlada i franceski narod, kojif se za svoju slobodu tako hrabro borio priznati opravdanost naših zahtjeva. Mandat nije doduše još zvanično objelodanjen ,ali ja Vam ga mogu saopćiti u glavnim točkama. 1. Mandat priznaje opravdanost naših isto rij skih zahtjeva na Palestinu. To je baza naše zgrade. 2, Mandat priznaje Cijonističku Organ iz aciju s« svim njezinim nedostacima (veselost) kao jedino ovlašteno zastupstvo židovskoga naroda u pogledu izgradnje narodne domaje u Palestini. 3. Mandat priznaje, da Paleetio ska vlada mo rad a učini sve, kako bi nam bila na pomoć kod izgradnje zemlje. Mora dakle da unapredi useljenje, razvitak poljoprivrede itd.-To su glavne točke mandata, koji bi mogao biti za jedan do dva mjeseca objeloda njen. To doduše ne odgovara sasvim našim nadama. Manjka moguće još mh.>go, što spada na upotpunjenje ovoga mandata. Ali predleži podloga za naš daljnji rad i na nama je, da na ovoj podlozi dalje gradimo. Moramo da položimo temeljeno kamene, i ovdje se dijele putevi, ovdje počinje borba stranaka, i u huci ove borbe moramo da nadjerao pravi put. Imamo, Irako mi se čini da računamo sa dvije struje. Jedan smjer kritiku je cijonistić ke vodje i tvrdi, da dosad nijesmo ništa ili v v rlo malo postigli, da ovaj mandat nije nikakova podloga, da bi trebalo zahtijevati potpunu židovsku državu i da je propust vodja. što to ga nijesu zahtijevali. Zastupnici ovoga smjera ne poznaju ponora, koji leži iz medju jednog zahtjeva i njegova pri hvata. Lahko je zahtijevati, ali je teško postići odobrenje zahtjeva. Ozbiljni zahtjevi samo su oni, koji se temelje na realnoj osnovci. Nadalje kad bi se i to čudo desilo, da bi nam se ponudila potpuna država, bila bi to još uvijek samo formula za jednu državu, ali ne zbiljska država. Ne »tvai-a se država dokumentima i zapovijedima. Drža-
2
»ŽIDOV. (HAJHUDI)
P.ROJ 8. i 9.