Židov

vorri: Ako Vas, poštovane gospodje i gospodo, pozdravljani u ime Saveza cijonista Jugoslavije kao predsjednik njegovog Radnog Odbora, ne činim to u ispunjenju jedne dužnosti, već iz dubine svojih osjećaja. Jer današnji dan znači početak važnog odsjeka u povijesti Židova Vojvodine, a time u povijesti Židova Jugoslavije. Jer danas pristupate jednoj židovskoj, jednoj cijđnistićkoi konferenciji događjaj, koji bi, da se je desio pred dvije godine izazvao samo sažalni smiješak ili naprašiti otklon, ili strah i trepet. A ipak znam, da ste već i prije bili dobri Židovi, ali ispoljivauje Vašega židovstva ograničavalo se na uske zidine Vašega doma, na često neutlešivu prazninu sinagoge, te se u najboljem slučaju Vaše židovstvo iživljavalo u prostorijama bogoštovne općine. Sada pak ispovijedate glasno i otvoreno Vaše židovstvo pred cijelim svijetom, raspravljajući o njegovoj organizaciji. Biti ste nesumnjivo i prije dobri Židovi; ali ga niste svljesao ispovijedali i bili ste apnkolnii zadovoljni, ako na nj nijeste bili podsjećavani, a kad se to kadikad dešavalo bili ste prepašteni i nervozni. Sad ste pridigli židovstvo u Vašu svijest, ono ne smeta više Vašega mira, već ste veliki dio Vašeg rada i djelovanja stavili u službu židovske stvari. Bili ste nesumnjivo i prije dobri Židovi: ritual u kući, molitva u sinagogi, razmirice u bogoslovnoj općini dozvoljavale su Vam ispoljivanjeVašega židovstva i dosta je često puta Vaše »židovsko srce« moglo biti ganuto i VI ste se onda tješili sa tako lijepom frazom vjerskoga bratstva. Danas ste drukčije orijentovani: našli ste svijest Vaše plemenske pripadnosti i ne će više trebati da se rani Vaše židovsko srce, da poradite u židovskom dutiu, što više Vi hoćete da saradjujete na ozdravljenju židovstva: na njegovoj pregradnji n galutn, na njegovoj novogradnji u Cijonu. Nije više sažaljenje, Sto Vas dira, nije filantropija, koja hoće da üblaži ovaj ili onaj simptom. već Je viši cilj. što ste si ga postavili; savršeno izllječenje najveće nacijonaine i gospodarske nevolje. Još dugo nije postignut cilj, samo je put k njemu- utrt. Još lil e zbilja, dok je ostalo ideal. Ali ne dajte se zato smosti u Vašem radu, ni po nenavidnoj kritici nepriatelja, ni po tjesnogrudnoj kritici iz vlastitih redova. Nikada još nije ideal postao zbiljom: jer onda ne bi bio ideal a ipak je vrijedno, da težimo za idealom. Ne treba boljeg jamca, no Sto je Gustav Landauer, jednog velikana u Izraelu, koji je na žalost nama i cijeloga čovječanstva prerano otet. iskrvareći se za jedan ideal, o koiemu je tp kao: »Ne postaje ideal zbiljom, ali ,po idealu, samo po idealu nastaje u ovo naše doba naša zbili* .. . Ona će konačno drugačija biti, no Sto je bio ideal, tremu nalik, ali ne jednaka. Bit će bolja, jer ona više nije san onih, koji su puni slutnja, čežnja a i bolova, već život, doživljavanje, društveni život živih«. Držite stoga iđea! visoko. Budete li to činili, onda će današn a Vaša vijećanja biti uspjeha«. Jehuda J. Brandeis izvjestio je o radu palestinskih Komisara u Vojvodini. Govornik uvodno prikazuje povijest haluckog pokreta, a zatim izviješčuje o radu palestinskoga ureda. U našoj kraljevini postoje tri grupe i to u Bi eljini, Vliovu i Mostara. Nanose se grupa u Vilova vrlo lijepo razvila. Dosađanji rezultati pokazali su lijep uspjeh. Govornik naglašuje nuždu da se pri izboru babica postupa najrigoroznije, da bi Palestini osigurali najbolje elemente. Na koncu podastro je blagajnički izvještaj tc sa zadovoljstvom kons atuje, da je Vojvodina dosad dala čePdeiet i četiri hiljade kruna, te n zanosnim zakPučnitn riječima još jednom upozorio na dalekosežnost palestinskog pokreta i pozvao sve na snažnu suradnju i potporu mladih Židova, koji su voljni da idu u Palestinu, te da staru zemlju na novo ožive. Prile podne. U popoldašnjoj sjednici izvjestio je g. Arpad F i s c h e r (Vel. Bečkerek) o novinstvu. Govornik iznosi razloge, koji sa doveli do osnutka »Judisches Volksblatt« te ističe, da je bezuvjetna potreba da distrikt preuzme list kao službeni organ. U rezoluciji traži osim toga, da se uzme obzira i na onaj dio Jevreja u Vojvodini, koji

samo madžarski čita. Akcijoni odbor distrikta ima da ustanovi uvjete za preuzimanje lista. Predlog je jednoglasno prihvaćen. Slijedi referat o Narodnom fondu. Referent g. Arpad F i s c h e r razlaže svrhe Narodnoga fonda te ističe njegovu veliku važnost pri obnovnome radu. Zatim prikazuje razvitak Narodnoga fonda u opće i iznosi prema podacima statistike Narodnog fonda rezultat rada u Jugoslaviji Vojvodina je za sad malim svotama zastupana, pa će biti prva dužnost najbogatijeg i najpoštedjenijega dijela jevrejstva u Jugoslaviji da popravi ono. Sto je do sad propustio. Konačno govornik oštro kritikuje dosadašnji rad dobrotvornih gospojinskih društava, Hevra Kadiše, te bogoštovnih općina i pozivlje ih, da i one podupiru Židovski Narodni fond. Referent predlaže ove rezolucijo: 1. Distrikt izjavljuje, da je neminovna dužnost, da se najenergičnije provede u Vojvodini propaganda i sabiranje za Žid. Nar. Fond. 2. Komesar Nar. Fonda kod distrikta uputit će prema dobivenim nalozima komesare mjesnih organizacija o svim važnim akcijama. Mjesne organizacije imadu smjesta početi sa sabirnim radom. O. Simo S p i t z e r (Zagreb), zastupnik Keren Majesoda za Jugoslaviju, govorio ;e umesto dra. Mandlera o Keren Ha'csodu, te razlaže opće principe Keren Majesoda. koji je danas od najveće važnosti za pokret. Riješene židovskoga pitanja s konačnim ciljem države, koji je zahtjev cieli svijet priznao, postalo je činjenicom. U tom času židovsko pitan e nije više samo stvar cijonističke organizacije, već ukupnog židovstva. Nijedan Židov nema pravo da se isključi od saradnje. Palestinski mandat, čiji je tekst nedavno objelodanjen je akt od najveće važnosti. Ako hoćemo tim mogućnostima osigurati provedenje, moramo zato stvoriti ekonomsku bazu. Zato je svaki Židov dužm dati raaaser kroz pet godina. Ctjonistička organizacija izdala je manifest za Keren Hajesod, a taj ima istu važnost kao i druga zakonska norma.. Moralna snaga toga manifesta je snažnija no ikoja sankcija zakona u državi. Mi nemamo prisilnog sredstva da sakupimo maaser, no uvjeren sam, da će svaki Židov doprinijeti k židovskom državnom blagu. Našu generaciju zapala je sreća, da može ostvariti san židovskoga naroda o izgradnji židovske domaje. O duševnoj veličini židovskoga naroda zavisi uspjeh. Referat o jevrejskoj školi držao je g. Becalel Fiirst, koji izvodi: Veli Se, da : e jevrejski narod, narod knjige. I taj narod knjige, koji je već Brije 4000 godina statufrao obveznu školsku dužnost, čiji školski zakon nije dopustio, da jedan učitelj kod kolektivne obuke podučaje više od 25 učenika, taj narod knjige napustio je u Vojvodini od 50 godina amo sve ievrejske škole. Još prije 25 godina bilo je u Vojvodini više no 60 jevrejskh škola, ali još prije revolucije spao je broj škola na 20, a danas imaju samo dvije općine svoje škole. Jevreji Vojvodine napustili su svoje škole iz materijalne tjesnogruđnosti i političke nezrelosti. lako škole bogoštovnih općina nisu naš ideal, bolje su no da ostajemo bez škola. Moj je ideal jevrejsko narodna škola s jevrejskim nastavnim jezikom. Ako se to zasad ne bi moglo provesti u galutu, trebalo bi se barem tako podučavati, da jevrejski jezik postane u najkraće vrijeme konverzacijcnim jezikom naše djece. No tu nastaje pitanje, imamo li dovoljno učitelja i djaka? Glede djaka kategorički tvrdim da ih imadamo. Šio se tiče učitel'a, dalo bi se pitanje urediti s nešto požrtvovanosti naših općina ili narodnih društava. Imućne općine mogu namjestiti učitelja, a u drugima bi mogao vjeroučitelj poučavati jevrejski. Bez sumnje hi trebalo stvoriti osnovke za jevrejsku preparandiju, gdje bi se odgojili u jevrejskom duhu budući učitelji. Dotle bi val alo namjestiti putujuće učitelje. Zatim predlaže ove rezolucije: 1. Distrikt izjavljuje, da je za održanje ievrejskog naroda potrebna jevrejska državna škola s evrejskim nastavnim jezikom na temelju principa narodnih manjina, i da će nastojati svim zakonitim sredstvima, da vlada dopušta ovakove škole i da svaka općina doista dobije ovakovu školu. Dok vlada to ne provede, dužni su kotarski školski nadzornici da omoguće, e bi se ievre;sko-narodnlm društvima dalo pravo, da mogu poduča-

vati u jevrejskom jeziku preko obiigatornlh dva sata još daljnja četiri sata ii svojim »Talmudtora društvima.« 2. Neka ministarstvo prosvjete naredi, da su u mjestima, gdje će se osnovati jevrejrejsko-narodne škole, svi jevrejski učenici dužni pojaziti te škole. 3. Distrikt neka traži od svih bogoštovnih općina, gdje ne će biti jevrejskih državnih škola ,da se jevrejski jezik podučava u okviru vjeronauke i da općine urede dječja zabavišta bez obzira na to postoji li ili nt postoji li jevrejska pučka škola. 4. Distrikt neka se brine, da učitelji dobiju potrebne školske knjige. 5. Distrikt izrazuje potiebu što veće saradnje sa Savezom jevrejskih općina, te jevrejsko-narodnim društvima u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, da osnuju jevrejske učiteljske preparandije u kojima će se pored jevrelskog jezika podučavati živi jevrejski jezik I u ton? duhu, da će budući učitelji biti kadri podučavati u tom ježlku. Distrikt izjavljuje, da je osnutak preparandija važniji od osnutka projektiranoga seminara. 6. Dok se ne osnuju preparandije imaju se urediti za sve učitelie i vjeroučitelje ferijalni tečajevi, da nauče živi jevrejski je«k 7. Distrikt ima da akceptira putujuće'učitelje, koji će metodički da podučavaju učitelje u jevrejskom jeziku. 8. Distrikt podupirat će materijalno i moralno osnivanje židovskog odgojnog i školskog društva, koje će da se bavi svim školskim pitanjima. 9. Za raspravu školskih pitanja ima se otvoriti stalna rubrika u službenom glasilu do časa, kad će učitelji izdati svoj vlastiti list. 10. Predsjednik kulturne komisije omladinskog društva u okviru distrikta je ex offo član školske komisije. Ođiica šari Kohn referira o omladinskom pokretu. Prvi poticaj za organizaciju dobila je omladina u Vojvodini na osječkom sletu. Iskra donešena iz. Osijeka dostojala da probudi oduševljenje jevrejske omladine u Vojvodini. Ne želi dugo da govori, jer omladina želi djelo. Dok ona ovdje rovoH. dotle se omladina u Vei. Bečkereku pripravlja na postni dan u korist Koren Ha'esoda, a novosadska omladina pripravlja prvu jevrejsku dječju predstavu. Prvo omladinsko društvo osnovano je prije dvije godine. Nismo mnogo mogli da uradimo, jer nam je još nejasno bila što imamo da uradimo. Posjet kod halucgrupe u Bijeijini pokazao nam je put, kojim imamo poći. Govornica prikazuje zatim rad pojedinih omladinskih društava, te veli, da omladinski pokret stoji na stajalištu bazelskog programa, te svom snagom podupire svaku granu cijonisfcičkog pokreta. Kao najvažniju zadaću smatra kulturni pokret i odgoj djece, zato traži autonomiju na kulturnom pol : u. Djeca su naši najbolji propagatori Zato hoćemo da svu ljubav i energiju posvetimo mališma Hoćemo da se s njima pozabavimo i izvan škole. Da bi im usadili već u najranijoj mladosti ljubav rsiivaćan'e za Erec Israel neka svaka grupa dade po djeci obraditi komad zemlje, gdje će svaki puteljak, brežul’ak i dolina nositi ime p„ lestinskih rijeka, brda i dolina, tako da će dijete igrajući naučiti geografiju Palestine. Izjavljujem ponovno u ime omladine, da ćemo vazda biti pripravni na rad. kadgod nas se zove. Referentica predlaže ove rezolucije: 1. Omladina se ne bavi politkovn. 2. U smislu sporazuma izmedju S. C. J. i i Saveza omladinskih udruženja ima omladina potpunu autonomiju u kulturnom pogledu. 3. Omladina izjavljuje, da su za nju obvezatne opće dužnosti pokreta, te se u tor pogledu podvrgava odredbama materinjeg društva. 4. Mjesne organizacije omoguću.u omladini u školama ili tečajevima da nauči Jevrejski jezik. Omladina zastupana je u školskoj komisiji i u komisiji za jevrejski jezik. 5. Mjesne organizacije omogućuju kupom Ili zakupom, da se omladina ua polju ii u bašči pod uputom stručnjaka izobrazi u vrlljarstvu.

6

»Ž IDO Y< (HAJHUDI)

BROJ 8. i 9.