Židov
koii su naprama pitanjima židovstva bili nosve indiferentni i neoriientirani. Usliied toga nastupila je upravo začudna činieniea, da su mnogi vjernici židovski strpani u jednu kategoriju sa ljudima, koje a ma baš ništa o židovstvo ne veže. Cijonisti su sa svojom besprikornom organizacijom, koja obuhvaća sav svijet i sa postojanošću, koja može da zadivi, izvojevali priznanje svojih ideala, koje su u doba nastanka cijonističke ideje mnogi i mnogi nazvali utopijom. No baš u času. kada se ideal cjjonističke ideje, t. j. osiguranje javnopravno zaštićene židovske domaje u Palestini primiče svome ostvarenju, izbija činjenica, da cijonizam ne stvara u Palestini domaju za cijoniste, već za cijeli židovski narod, za cijelo židovstvo, iz ma kojih se ono elemenata sastojalo. Uredbe u Palestini treba da služe svekolikom židovstvu, a tereti za ostvarenje istih za sada skoro isključivo terete samo cijoniste. Ovo ie jedno neodrživo stanje ne radi toga. što cijonisti ne bi htjeli da snose terete, ma i ža nepristaše svoje, već naprosto radi toga, što ovaj teret daleko nadmašujc financijalnu snagu kako cijonističke organizacije tako i njezinih članova. Na djelu palestinskom treba da saradiuiu svi elementi židovstva, jer se pozitivan rezultat dade postići samo onda. ako se tereti pravedno razdijele medju cjelokupno židovstvo, a ne samo medju njegove dijelove. Ma s koje strane posmatramo palestinski problem. nema sumnje, da svaka struja u ostvarenju židovske domaje u Palestini imade posebnoga interesa. Naravno da su u prvom redu na tom interesiram ciionisti. koii u tom problemu naziru mogućnost ostvarenja svojih nacionalnih aspiracija, no i drugi anacijoralno orijentirani Židovi, bilo iz v nos kog bratimstva bilo iz razloga {.'antropskih, moram uznastojati, da velike mase istočnih Židova, koii su u svom životu i imovini ugroženi, nad.u utočišta u zemlii bibliiskih otaca 5 da tamo nakon lu-
tania od tisuću-ljeta na svojoj grudi nadiu sigurno utočištu. Nije urini posve jasno. glođu;*; 1: i anicrd.ai.f-ki Ž:o-jvi židovski poden sa ovoga stajališta, no ako ie toma: tako. onda s pm on možemo dovkaali svim novi ion it tima: Ugledajte ee u primjer Amerikanaca, pa ćete u tom primjeru naći dovoljno pobude za rad oko izbavijanja Židova iz sadanjeg neodrživog položaja. Nastaju prigovori onamo, da so vodstvo u palestinskom radu imade prepustiti organizacijama i uredbama, koje reprezentiraju cijelo židovstvo, pa da se vodstvo oduzme stranački orijentiranoj organizaciji. Ovaj je prigovor naravno netemeliit već radi toga, što cijonistička organizacija za cijelo imadc najjači interes, da se u Palestini provede nužna imigracija, kako bi se što prije provela majorizacija Židova u Palestini. Budimo na čistu: Palestina će biti osigurana Židovima ne čarterom, već maioritetom i tek onda će Palestina 4 istinu biti »židovska domaja;, kad će Židovi u Palestini po svojoj numeričkoj jakosti biti brojniji od drugih elemenata, koje ju nastavaju. Cijonistička Organizacija u pravom shvaćanju svoje dužnosti može da pristupi svojoj likvidaciji tek onda, kad budu Židovi u Palestini u većini, jer se tek onda ispunila ona programatička zadaća baselskoga programa, koja ide za javnopravnim osiguranjem židovske domaje u Palestini. Nakon što se postigne majoritet Židova, cijonistička organizacija može da otstupi i da svu skrb oko daljnjeg procvata prepusti židovskoj zajednici, koja će već dalje znati da. zastupa ne samo svoje, već interese, cijeloga židovstva. No nije samo odlučna kvantitativna, već napose i kvalitativna imigracija, pa je cijonistička organizacija u uvaženju nužde, da se u Palestinu isele u prvom redu kvalificirani radnici, dala poticaja za osnivanje farma ti galutu. da se već ovdje uzmognu odgajati ljudi, koji bi svojom stručnom spremom, a napose svojim oduševljenjem i samoprijegorom
dali podlogu za ieduu zdravu i korisnu imigraciju. Ako se još nastojanjem svih sloieva i pravim izborom zvanja bude uzgajao novi podmladak., tada će biti stvoreni svi preduvjeti, da se pristupi imigraciji u većem stilu, jer će tek onda biti sigurno, da će naša misija u Palestini uroditi zdravim plodom, plodom regeneraciie židovstva. Ead u Palestini i u galutu mora da je takav, da jedan drugi upotpunjuje, a na oba kraja bit će tek pnđa valjan, ako ga budu obavljali svi slojevi našega naroda. Uz rad nam treba i novaca, a taj novac i opet moraju da namaknu svi. Dr. M. H.
Na cesti u dolini Jesreel
P i a m o leđnoga haluca. TT dolini smo Jesreel, u isto.i plodnoj dolini, koja je uvijek bila pozorištem palestinskih ratova. Ovdje je potukla Debora u zajednici sa Barakom Sisru i oslobodila židovski narod od jarma Javinova. Nedaleko našega tabora na jednom brežuljku vide se još razvaline glavnog stana Sisre, biblijskog sHarošet-hagojim*. Selo još danas nosi ime Harosja, te je jednako prljavo kao većina arapskih sela u zemlji. Kolibe od ilovače, rupe umjesto prozora, sve bez vegetacije. Naš tabor nalazi se na brdu, sučelice dugom lancu Karmelskog gorja. Dolie proteže se dolina do Džeda i <lalje. Cesta, na kojoi rade naši haverim, vijuga se s brda u dol, odakle se proteže kao bijela vrpca do horizonta. Naš tabor sastoji od 50 čadora, koji su postavljeni u redovima tako, da čine neke ruke ulice, koje imaju svoja imena. U sredini nalazi se veliki šator, čija jedna polovica
služi kao jestvioniča, u kojoj može jesti 200 liudi, dok druga polovica služi za predavanja, plesove ili druge priredbe. Tek što dan sviće, tek što se mogu razaznati vrhovi bregova- na . blijedom nebu. počinio život u taboru. Haverot pripravljaju u kuhinji kod svijetla petroleumskih lampi zajutrak. U grupama dolaze haverim, svaki pije svoj čaj uzima hljebac s pekmezom, ovjesi posudu s čajem za pojas i tako odilazi na rad, oboružani svoiim radnim alatom. Jutro je još prilično hladno, vide se još zvijezde. Pjevajući idu haverim na posao, još je svaki svjež od noćnog počinka, a hladni vjetrić ne daje da slutimo na vrućinu, koja će doći. Nekoji haverim moraju do svog radnog mjesta ići nekoliko kilometara. Njima se šalje ručak, da ne bi o podnevnoj žogi morali još iednom prevaliti teški put. Oni ostaju do večeri na mjestu svoga rada. • Ovi jutarnji časovi, prije no što sunce počinje da žeže najbolje su radno vrijeme. Za ove četiri sata više se radi
no u ostalo ciielo radno vriieme. Pomalo se sunce sve više i više uspinje, cijeli predjel dobija drugi izražaj. Nestaje melankolija, koja je karakteristična za palestinsko jutro i veče, Naokolo vlada potpun mir, ?amo naš traktator, parni valjak, koji nabija cestu, teško sopće. Iz dimnjaka diže se dim, traktator počinje da obavlja svoj dnevni rad. Na poljima, koja leže postrance, pojavljuje se nekoliko felaha, počinju orati. Volovi su veliki i jaki, no plug je malen i slab. On zapravo nije ništa drugo no oštri klin; zemlja se samo vrlo slabo razvaljuje ovim željezom. Sve trnje i sav korov ostaje na polju, Felah koji ore srdačno nas pozdravlja i stane guudjati svoju melankoličnu pjesmu. U Palestini nema gotovo mjedenog Arapa, koji ne bi pjevao pri radu; sve su le pjesme, kao i što i palestinske večeri, pune melankolije i sie*e. Oko pola 10 prekidamo i liježemo kraj obližnjeg v,*eia. Vrijeme je 10 drugoga doručka. Jedemo hljeb s peKiuežom. MagrUć.o, koji nedaleko c i nas pa-
Iz židovskog svijeta
Poljsko židovska akcija za sporazum. Ovih dana sastala se ministerijalna komisija na prvoj svojoj sjednici da vijeća o poljsko židovskom sporazumu. Sjednici pribivali su i zastupnici židovsko političkih partija. Predsjedatelj, ministar financija Stecskovski uvodno ističe, da sadanja vlada želi da ostvari obećanja, koja je dala prijašnja vlada u pitanju poljsko židovskog sporazuma. Uvjerava, da sadašnja vlada stupa u pregovore s čvrstom odlukom, da će ovi imati za oba dijela povoljan rezultat. Kao izvjestitelj fungirao je dr. N o s s i g, koji naglašuje, da se pregovori vode već godinu dana, a da rad nije ni za korak napredovao, tako te jo židovsko pučanstvo izgubilo vjeru u ozbiljnost pregovora. Vlada treba da rasprave vodi dotle, dok ne postigne željeni rezultat. Predlaže, da se stvaraju zaključci o onim tačkama, glede kojih već donekle postoji sporazum, a to su: 1. Ukinuće svih pravnih ograničenja protiv Židova, kao preostataka ruskog i austrijskog zakonodavstva. 2, Pitanje prisilnog nedjeljnog počinka. 3. organizacija židovskih općina i 4. kreiranje mjesta referenta za židovske stvari u predsjedništvu ministarskog savjeta.
2
»Ž IDO V* (HAJHUDI)
BROJ 10.