Židov
hljeb. Ovu djecu moramo bezuvjetno spasiti. Za žrtve pogroma moramo smjesta poslati mlijeko, hranu, te odijela, lijekova lokalnim odborima, da bi odmah za slučaj katastrofe mogli pružiti pomoć bijednicima. No pored toga treba misliti i na konstruktivnu pomoć. I ako znamo, da ne možemo cijelom T ”skom židovstvu pomoći, mogli bi jednoi-. dijelu pomoći. Vlada spremna je, da stavi na raspolaganje 20000 zemlje, te krava i konja. Trebali bi tek da nabavimo orudja i sjemeni. Nadalje bi mogli jedan dio smjestiti u tvornicama, gdje bi uz kratku pred naobrazbu mogli raditi. Popper Linkaus poklanja svoju knjižnicu židovskoj narodno] bibli oteci u JerusaUmu. Na podjednoj sjednici bečkog društva za osnivanje mjesta za sabiranje i istraživanje za židovske kulturne institucije u Palestini pročitan je dopis Josip Popper-Linkeusa, javio je sijedi pjesnik, filozof, da poklanja svoju cijelokupnu knjižnicu židovskoj narodnoj biblioteci u Palestini. Ovaj dar slavnog učenjaka znači veliko obogaćenje židovske narodne biblioteke. Opsežna knjižnica, koju je Popper-Linkeus upotpunjavao s mnogo ljubavi i stručnim znanjem od rane mladosti sadržaje izvanredna znanstvena djela, osobito iz disciplina i matematika, fizika, prirodne znanosti, a napose socijalizma i religijske filozofije. Vrlo su vrijedne i zbirke, koje se odnose na lijepu literatura starog vijeka osobito orijenta. Pitanje sabatskog počinka u Litavskoj. U socijalnoj i trgovačkoj komisiji litavske konstituante raspravljeno jo savezno sa zakonom o radnom danu pitanje sabatskog počinska. Židovski poslanici predložili su slijedeću rezoluciju: Radnici i namještenici, koji iz religioznih ili nacionalnih razloga ne će da rade subotom, imaju pravo da rade nedjeljom. Poslanik H e 11 m a nn opširno je obrazložio rezolucdju, koja je prihvaćena sa 70 glasa (socijaldemokratskih i glasova poslanika narodnih manjina) proti 41 glasu (seljaka, demokrata i hrišćansko-nacijonalnih poslanika). Ovim zaključkom uveden je princip, koji važi u zbiljski slobodnjačkim demokratijama, princip poštivanja dana počinka kod inorodnika i inovjernika u Litavskoj, princip, koji, usprkos sadržane socijalne pravde čeka u većini evropskih država na primjenu. Za istočno židovstvo ovaj je zaključak od osobite važnosti. U Poljskoj uveden je prisilni nedjeljni počinak, čime tamošnje židovsko pučanstvo nije samo prikraćeno u svom nacijonalnom pravu, već trpi i znatnu materijalnu štetu. U sada vodjenim židovsko-poljskim nagodbenim pregovorima nastoji se sa židovske strane, da se skloni vlada na uvaženje zahtjeva u pogledu sabatskog počinka, pa se čini, da je vlada voljna ovom zahtjevu udovoljiti. I u Slovačkoj raspravit će se doskora ovo pitanje. Zaključak litavske Konstituante mogao bi tu služiti primjerom. AUiance Isfaelite i prava židovskih manjina. Židovski dopisni ured javlja
iz Pariza: U zadnje vrijeme po Alliano« Univereel provedeni napadaj ha prava židovskih manjina podijeljenih iin u mirovnim ugovorima izražen je prcdbježno u tajanstvenim i neodgovornim raspravama, koje su nedavno vođene između alijance i stanovitih antisemitskih vlada u istočnoj Evropi. Makar da je alijansu pritisak uzrujane Židovske javnosti prisilio, da demantira tu činjenicu, to ipak nije dulje mogla zatajiti svoju mržnju prema židovskim nacionalnim zahtjevima. U zadnjem broju svog organa »Paix et. droit« navaljuje na uvodnom mjesta oštrom atakom na tražena prava manjina istočnih Židova te poriče za slučaj njihovog ostvarenja nove pogrome u dotičnim krajevima. Najveći zločin narodnih židovskih zahtjeva vidi alijansa u tomu,‘, 5t6 ne privode židovsku manjinu asimilaciji, već nekoj vrsti židovske autonomije. Ovaj nedvoumni napadaj alijanse u času, u kojem ;jo već po gdjekoja vlada istočne Evrope nakon dugog krzmanja odlučila udovoljiti židovskim zahtjevima, izazvao je u svim demokratskim krugovima veliko ogorčenje. Amerikanski židovski kapitaliste za Palestina. Iz New-Yorka javlja se židovskom dopisnom uredu: Na banketu održanom u »Jewish Centra« 20. ožujka obznanjeno je utemeljenje društva za izgradnju i razvoj raznih industrija u Palestini kojemu pripada 200 najbogatijih njujorških Židova, a koje do sada raspolaže svotom od 1,000.000 dolara. Glavni utemeljitelji te »American Palestine Company« jesu đr. Benderli, koji je izradio cijeli plan prigodom svog zadnjeg boravka u Palestini, kao i njezin predsjednik S. Lamport. Louis Marshall izazvao je veliko oduševljenje, kad je u svom govoru rekao: Palestina je naša zemlja i svijet mora vidjeti, kako smo ozbiljno mislili kada smo rekli, da želimo posjedovati Palestinu.« U brzojavu, poslanom Samuelu uvjerava »Palestine Company, kako se laća zadaće, da izgradi mnogobrojne zemlji potrebne industrije. Sir Mond brzojavno jo čestitao društvu prigodom utemeljenja. Židovski općinski izbori u Litavskoj. Iz Kovna javljaju, da će se izbori u židovskim općinama u Litavskoj provesti na holhamoed Pesaha. Ovi izbori imaju veliku važnost za budućnost židovske autonomije. Razvila se žestoka borba izmedju ortodoksija I narodnog vijeća. Rabinski savez izdao je proglas, u kojemu se žestoko obara na narodno vijeće i pozivlje Židove, da glasuju za ortodoksnu listinu. Ministar Solovejčik prosvjedovao je u jednom članku protiv toga, da se dozvoli u opasnost židovska autonomija u Litavskoj, koja je od velike važnosti za židovstvo cijeloga svijeta, razmahivanjem vjerske borbe. Direktni parobrodi za Palestinu. U parobrodarskom saobraćaju sa Palestinom možemo zabilježiti radosnu uredbu, koja je za emigraciju od najveće važnosti. Na osnovu dugotrajnih pregovora izmedju »Maavirim« Palestinskog prevoznog društva i Llovda Triestino uspjelo je najme j)otonje društvo obvezati, da za emigraciju u Palestinu stavi u promet jedan posebni brzi
parobrod. Ovaj parobrod od preko 7000 tona može da primi za prevoz 40 osoba prvog razreda, ŽO osoba drugog razreda i preko 700 osoba trećeg razreda, te odgovara brojem kreveta, posebnim prostorom za prtljagu, zasebnim kašer kuhinjskim uredjajem, svojim higijenskim uredbama (liječnik, umivaonici i kupelj) svim zahtjevima, koji se sa nacionalnoga kao i prometno-tehničkoga gledišta može, da stavi na mogućnost putovanja u Palestinu. Stavljanjem ovog parobroda u promet, koji će nezavisno od parobroda, koji redovito polaze u Palestinu, svaka tri tjedna polazeći iz Trsta i za šest dana prevaliti put do Jafe, pružat će se prilika da se u razmjerno kratkim razmacima otpremi veliki broj iseljenika na udoban naćin u Palestinu, što je obzirom na živahno gibanje iseljenika, što se očekuje u proljeću, od velike važnosti. Novi parobrod, koji nosi ime »Ćarniolia«, polazi prvi put u Palestinu odmah iza blagdana pesaha.
Iz Palestine
Razgraničenje Palestine na sjevera. Francesko-englesko utanačenje o sjevero-istočnoj i sjevernoj granici Palestine je objelodanjeno. Po ovomu ostaje Deras sa okolicom na francuskom teritoriju. Dojina rijeke Ja r m u k ostaje takodjer u franceskom području, nu granice imadu se povući tako, da će biti moguće još unutar doline Jarmuka izgraditi željezničku prugu na engleskom teritoriju. Kod Semaha na jezeru Tiberiat izgradit će oba dijela jednu luku i željezničku stanicu. Najsjevernija točka bit će kod M e t u 1 e na granici vodomedje Jordana i donjega Litania. Na Sredozemnom moru tvorit će granicu luke Ras-el-Rakura, koja pada u francesko područje. U svrhu razgraničenja bit će izaslana jedna komisija; u spornim slučajevima odlučit će Savez naroda. U svrhu ispitivanja mogućnosti iskorišćivanja voda Jordana i Jarmuka za dobivanje hidroelektrične snage za Palestinu bit će izaslani stručnjaci. Nezaposlenost uklonjena. U Palestini nema više nezaposlenih. U gradovima i u kolonijama zaposleni su svi radnici. Najraniji izvještaj od 1. ađara iskazuje još slijedeće brojke nezaposlenih: U Jafi 200, u Half i 100 u Jeruzalemu i Tiberiatu po 50 radnika. Mir u Palestini. Jeruzalem, 8. aprila (Z. K.) Povodom boravka ministra za kolonije Churchilla u Palestini inscenirane su po pojedinim arapskim krugovima u nekim gradovima demonstracije, koje su ali promašile svoj cilj. Moglo se ustanoviti, da arapsko pučanstvo ne simpatizuje sa provokatorima. Nešto opsežniji značaj poprimile su demonstracije u Haifi, ali su i ovdje, kako je već javljeno., brzo ugušene. Arapski vodje iz Bersebe izraziše Churchillu i Samuelu svoju nepokolebivu simpatiju, te izjaviše, da ne odobravaju stajalište t. zv. »arapskog kongresa, s Sitne vijesti. R uthenbe r g kod Churchilla. Inžinir Ruthenberg dobio je poziv da predloži ministru Churchillu svoje planove. U jednoj ve-
BROJ IS.
•2 IĐO V. (HAJHTJDI)
5