Židov
Znamenovanje šekela
a, I. Šekd je Ispovijest i brojanje. Ispovijest: Kogod je lB. godinu. muško i žensko, a priznaje Bazelski program: ~Cyonizam loži za tim, da Židovskome naroda stvori javnim pravom obezbijedjenu domaju u Palestine 1 motao je tome priznanju, koje sadržaje ispovijest, dati vidna izražaja uplatom šektda. Program je kratak, sadržina mu .je puna i prepuna. Tolika, da je kadikad i najboljem između nas za čas podgrizala sumnja vjeru, hoće li u skoro vrijeme da se izvrši. Tek: vjera je bia nada sve jaka, tolika, da je postala političkom snagom prvoga reda, isprva samo moralnom, dok nije baš i>o svojoj moralnosti postala realnom snagom, koja je za nas, odlučila u najosudnijim časovima svjetske istorije. Šekel je mojštio najveća pobjedu za cijelo židovstvo nakon dvije tisuće godina Po broju zar? I jest i nije. Doista nije odlučila, apsolutno uzevši, brojku sama sobom. Ali, brojka najboljih, po idealizma probranih, jakih vjerom, spremnih na žrtvovanje činom. Odlučio je kvalitet brojke protiv nadmoćnog kvantiteta brojke necijonista u židovstvu. Ni jesmo brojali samo mi sebe; i diplomacija je brojala nas, brojala ali podjedno i vagala ćudoredne kvalitete. 1 znala je odmah: Mi smo aktivna snaga; mi ćemo se ili polomiti od napora ili trgnuti cijelo židovstvo sa sobom. Dvadeset i pet godina mi smo bili ponosni na kvalitet našega broja. Danas mi više nemamo prava, da se pozivamo samo na kvalitetu. Mi stojimo prema svijetu; mi i aktivno i pasivno imamo svoju ulogu u svjetskoj politici. O nama govore izjave vlada i vladalaca, parlamenti, liga nacija, konferencija mira. Od Bazelskog programa da danas: koji li brzi, koji li
golemi razvitak svjetsko-istorijske realnosti Bazelskog programa! U ka/inu u Bazeiu stvorile ga Židovi iz dna svojih čežnja i sanja; u konferenciji diplomata u San Romu stresove sa nj pelud pjesničkih sanja i uni.je.4e ga u Mirovni TraktaL Danas se radi i o tome, da brojanje bude i kvantitativno ta/eviio volje i ispovijesti cijeloga židovstva. Prema tome: Šekel je politička sila prvoga reda.
* * * U augustu ima da se sastane cijouisfički kongres. Prvi iza osam godina, što sn pune groznih i velikih bivanja i uništavanja. Ovih osam godina za nas su, više nego za ikoji drugi narod, bile godine uništavanja. Bila je to jedna neprekidna »gezera.« 1 jest još uvijek. Ali nporedo » tom gezerom išlo je građenje. Zamislite se malo i vi ćete osjećati .jednako veliko strahopočitanje pred golemom osam godišnjom nesrećom kao i pred tim građenjem velikim građenjem pietpostava. Najveći dio židovstva bio .je samo gledaocem toga građenja. Ali ono je najvećem dijelu naše braće, onome nu Istoku, bilo jedinom nadom. Mi hoćemo, da prozborimo, da dokažemo, te smo punoljetni. Kongres će se ovaj puta, a možda još češće nazivati >cijonistićkim.« Kako dugo još, to stoji samo do židovskoga naroda: samo do toga, hoće li cijelo židovstvo one ciljeve, xa koje je jedan mladi pokret u njemu stvorio tek pretpostave. Kongres ima po broju delegata da bude manifestacijom solidarnosti u ciljevima što pretežnijega dijela židovstva. Broj delegata zavisi o broju birača. Birač treba legitimacijo, da može birati, legitimacija je potvrda uplaćenom šekela. šekel je neposredno pravo glasa onoga, koji ga plati. Posredno, on je veličina i snaga cijonistiikog kongresa.
NIL cijonistički kongres ima da izvrši zadatak, kao nijedan njegov preŠasnik. On će biti sudija vođa, ali i putokaz za daljnji rad. Dosad su, manje više, govorile i radile vođe. Ciljevi njihovi su bili ciljevi naroda. Ali pravac i metode ima da dade narod- Treba da većina židovskog parlamenta kaže, kako hoće da so vrši rad. Jer treba, da se pokore suverenoj volji naroda oni, koji drukčije hoće. Naši šekeli. šekeli Židova Evrope, treba da spriječe amerikanizaci/u palestinskog rada treba da mu sačuvaju dušu. Rad obnove i osnivanja da bude velik po njoj ne samo ekonomski.
I tako šekel uema šarao da podmiruje troškove uprave cijouističke organizacije, koji su veliku a morali bi biti kud i kamo veći, e da se ne sputava radna sloboda egzekutive brigom za novčana sredstva. Nikad ran značenje i važnost nijesu l«la tolika kao danas, pred kongresom osnivanja. šekel će biti svjedočanstvo, koliko je židovski narod kadar da shvati značenje onoga, što se dogadja u židovstvu i što se mora da izvrši. Zato: Treba da ga plate i očevi i sinovi i kćeri I niko ne smije da čeka, kad ga pozovu, da plati šekel. Do koga nije došao niko s namirom, slat će šekel ravno u Zagreb ili mjesnoj organizaciji i dobit će potvrdu. I do koga nije do mio niko, ou će ići do drugoga i übrati šekel, Jedan drugomu mi ćemo govoriti o značenju šekcla; »e samo o njegovu značenju za srce i dušu, već iz razumskog shvatanja svega onog«, što je s njime u vezi. Šekel je mobilizacija židovstva. Okupljanje i svrstavanje redova, demonstriranje brojčane i moralne snage našeg htijenja « cilj« »snivanja židovske domaje i obnove židovstva.
2
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
BKOJ 15.
Svaßi neuplaćeni SER E L slabi budžetnu snagu egzekutive, sprečava njezin rad, krnji jakost kongresa obnove i osnivanja židovske narodne domaje prema unutri i prema vani, a jača svijesno protivničke redove. ■ E Zato: '.-t= Uplatite odmah Šekel! Iskupite se od odgovornosti! ITlaher maher k’nu et hašekel!