Židov
Legalizacija židovskog narodnog vijena u Litavskoj. Tz Kovna javljaju židovskom dopisnom uredu, da se na zadnjoj sjednici litavskog vijeća raspravljalo o legalizaciji Židovskog Narodnog Vijeća u Litavsku kao državnoj instituciji. Zakon prihvatio se u parlamentu u prvom čitanju. Protužidovski izgredi u Lodzu. Iz Lodza nam javljaju: Prošle nedelje dogodilo se u više navrata, da su napadnuti Židovi na ulici. Po ulicama je panika te šu smjesta zatvoreni dućani. Svjetina brzo se uvećala i napadnuti sU svi Židovi na ulici, pa su neki od njih teško ranjeni. Istom nakon intervencije na redarstvu raspršena je po straži masa. Uspjelo je nekolicinu izgrednika uapsiti. Demisija članova Joint komiteja u Beču. Zemaljski odbor austrijskih cijonista, bečka delegacija istočno-galičkog židovskog narodnog vijeća i predsjedništvo židovskog narodnog vijeća za Au strij’u zaključili su, da opozovu svoje zastupnike iz bečkog komiteja Jointa. U sjednici bečkog Jointa javio je u ime rečenih organizacija inžinir Robert S t r i c k e r ovaj zaključak, te izrazio predsjedniku dru. Kurandi zahvalu za njegovo objektivno i otmjeno vodjenje komiteja, te je ujedno položio svoj mandat kao potpredsjednik 1 Zaključak organizacija prouzročen je načinom, na koji su htjeli iz Njujorka odaslani direktori Jpinta Landesco, dr. B o j en i dr. Kahn da provedu likvidaciju bečkog pripomoćnog djela. Gospoda su, a da nisu pitali komitej, koji je dvije godine radio, o načinu likvidiranja komiteja, diktirali likvidaciju. Rečene organizacije imajući u vidu tešku nevolju, u koju bi zapale židovske mase naglim' likvidiranjem na komandu otklanjaju svaku odgovornost za posljedice i opozivlju svoje delegate. Zasjedanje centralnog vijeća jevrejske svjetske pomoćne konferencije u Beču olvoreno je dne 25. maja po Leo n u Mozkinu, a za predsjednika dr. K 1 e e-a (Berlin). M o z k i n izvještuje o djelovanju egzekutive počam od kariovarske konferencije. Egzekutivi je postigla zajednički rad raznih pomoćnih društava. Izdaje informativni organ »Pomoć« Organizovala je u Rumunjskoj i Poljskoj pomoć za židovske bjegunce iz Ukrajine. Za tim ciljem boravio je inženjer Temkin u Besarabiji i Dr. Kramer 'u Poljskoj i Ukrajini, dok je Efroikin preuzeo organizaciju pomoći za one emigrante, koji prolaze'ltalijom. Uspjelo je sakupiti za bjegunce 1,250.000 franaka, naročito u Argentiniji. Sada se bavi egzekutiva pomoći za djecu. Raspolaže za tu svrhu sa 150.000 franaka. Sadašnje zasjedanje ima da dade egekutivi putokaz za daljnji rad, naročito u pogledu dječje skrbi i emigracije. O položaju bjegunaca u Besarabiji i Rumnujskoj izvješćuje inž. Vladimir Temkin. Ima tamo dvije vrste bjegunaca: jedni, koji hoće da idu svojim rodjaciraa u Americi i drugim zemljama, a drugi, koji ne -znaju kuda bi. Bjegunci leže pola izgladnjeli, neodjeveni u podrumima. Čekaju po 2 do 8 mjeseci na viza, to ih često izrabljuju
agenti. Referent morao je poboljšati njihove životne prilike, stvorio urede za pravnu pripomoć i informaciju i izradio od rumunjske vlado znatne olakšice kod izdavanja pasoša. Tako je omogućeno, da otputuje 2800 bjegunaca u Ameriku i 1200 u Argentinu. Nadalje izvješćuje o svome radu za pogromsku siročad u Poljskoj i Ukrajini. Efroikin prikazuje organizaciju pripomoći u Italiji. U debati sudjelovali su; prof. Amonsen (Kjoebenhaven), dx-. Khumel (Varšava), dr. II e 11 m a nn (Riga), narodni zastupnik Farbstein (Varšava); nadalje Burf i s, Temkin, Mozkin. E f r o i k i n : Anita M ii 11 e r. U drugoj sjednici, dne 26. maja, izvješćuje Anita M ii 11 e r o problemima skrbi za djecu. Prikazuje akciju kanadskih Jevreja i razlaže sva pitanja adopcije djece i skrbi za pomoć pogromske siročadi. Akcija mora da se provede po jedinstvenom principu. Predlaže, da se u okviru svjetske pomoćne konferencije stvori u Beču centrala za dječju skrb. Ochberg (južna Afrika) izvješćuje o akciji Jevreja u Južnoj Africi, koji hoće preuzeti 250 djece, koji su nastradali kod pogroma. Dne 27, maja govori Kaplan o otpremi pogromske siročaiii u Palestinu, što treba naročito podupirati, dok Efroikin prikazuje sve poteškoće kod otpreme djece u inostranstvo, a otpremu u Palestinu drži veoma poželjnom, no za sada neprovedivom zbog prevelikih troškova. Dr. K 1 u m e 1 traži, da se osnuju na istoku tradione i istočna centrala za pomoć djeci. Dr. Kramer se u principu protivi eksportu djece, ali sada je nemoguće, da istok sam opskrbi ogromno mnoštvo stradalih. U istočnoj Galileji ima 17.000 registrovane siročadi, a u Voliniji ima ih 10.000. Uzdržavanje 10.000 djece stajalo bi godišnje 400 milijuna maraka. To ne može domaće židovstvo da smogne. S toga treba svuda propagovati adopciju te djece. Glede naseobe siročadi u Palestini ističe dr. Hellraann, da ne valja zemlju, koju tišti toliko problema oko obnove, teretiti novim jednim problemom. Mozkin zagovara i adopciju i otpremu u Palestinu, za koju bi se dalo stvoriti dovoljnih fondova. Za üblaženje te yelike nevolje treba primiti sve pružene mogućnosti. Bečki nadrabin dr. C h a j e s konstatuje na temelju svojih iskustva u Americi i ostalom inostranstvu, da su široki jevrejski krugovi voljni, da podupiru odgoj djece za Palestinu. I izvan Palestine dadu se djeca odgojiti za svoje buduće zvanje u Palestini. Već sada postoje glede toga razni predloži. Konferencija je zaključila, da osnuje poseban centralni ured za dječju-skrb u Beču pod vodstvom nadrabina dra. Chajesa i gdje, Anite M ii 11 e r, koji će imati da organizuje transport djece, osnivanje prolaznih stanica i si. U skoro doba imadu da krenu dječji transporti u Argentinu, Južnu Afriku, Pariš i t. d. Egzekutivi u Parizu ostajii pridržane sve agende o emigraciji i o bje-
guncima kao i rad oko sjedinjenja svih jevrejskih pomoćnih društava, nadalje riješenje problema emigracije, naročito da se pronadju nove zemlje, u koje bi mogli bjegunci da sele. U tu svrhu je predvidjena suradnja sa političkim faktorima, da se stvore politički preduvjeti za iseljivanje u te nove zepilje. Zaključeno je, da se odmah imade prvi transport pogromske siročadi otpremiti preko Beča u Južnu Afriku; transport bude sastavljen u Volhvniji po gdji. Mii 11e r, gg. Ochbergu i dru, Kr ameru. I u Palestinu imade es otpremiti siročad, no ne na privatnoj, nego na socijalnoj bazi. Predsjednikom centralnog vijeća izabran je prof. D. Simonsen (Kjoebenhaven), n egzekutivi u Parizu imadu pristupiti izaslanici najvažnijih jevr. org. iz Kanade, Argentine i Južne Amerike. Upiti u engleskoj doljnoj kući o zabrani useljivanja u Palestinu. London, 30. maja (I. C. B.). Zastupnik i bivši ministar Arthur Henderson stavio je u ime britske Labour Party (radničke stranke) upit na vladu, u kojem vladu poziva da razloži, zašto je obustavljeno useljivanje u Palestinu. Predstojeća izjava Churchillova. London, 30. maja (I. C. B.). Doznajemo, da će ministar kolonija Oburchill dati dne 2. juna u doljnjoj kući izjave o politici engleske vlade na istoku. Očekuje se živahna debata o britskoj politici u Palestini, kao i o palestinskom mandatu. Dr. Njemmover nadrabin rumunjski. Javljaju iz Bukurešta: Predstavnici bukareštansko bogoštovne općine primili su novi organizacijom statut, koji je bio od vlade u principu potvrdjen. Prema statutu je najviši židovski crkveni dostojanstvenik nadrabin. Impozantna skupština, kojoj je prisustvovao kralj, izabran je zaslužni cionistički prednjak dr. Njemirower.
Iz Palestine
Slobodna zemljišta u židovskim kolonijama. Pod naslovom »Zemljište i rad* piše u Haarecu M. Scheinkin. dobri poznavaoc židovskih kolonija, medju ostalim ovo: »Imamo još velik dio slobodnog zemljišta u kolonijama i oko njih. Oko trideset hiljada dunama zemlje još je neobradjeno, dok hiljade Židova neprestano traži zemljišta. U koloniji Ekron ima 1.400 dunama slobodnog zemljišta, a u Rišon le Cijon 1200 dunama. U centrtimu Petah-Tikve ima još 800 dunama neobradjenog zemljišta, a u Hederi oko 8.000 dunama. Neposredno kod Kasrina posjeduje >lca< 1500 dunama zemljišta, a k tomu i kuće, a da zemljište niko ne obradjuje. U Merhaviji ima Narodni Fond tisuće necbradjenog zemljišta. U Ahuzbt, koje su prije rata osnovane, trećina zemljišta nije obradjena. Konferenca za sporazum. Na poziv vlade zasjedala je u Jafi konferenca arapskih i jevrejskih delegata uz sudjelovanje Sokolova, sa svrhom, da vijeća o metodama, kojima bi se uspostavio mir i red u Jafi. Zaključeno je, da će se svim silama nastojati ,da se održi red.
BROJ 18.—19.
»ŽIDOV* (HAJHUDI)
7