Židov

Autonomija istočne Galicije. »Ukrajinski Wistnik< javlja, da je predsjednik Narodne Rade, Pietrušević, predao aliiranim vladama projekt za konstituciju istočne galičke republike, prema kojemu bi bili Ukrajinci, Poljaci i Židovi suvereni narod, dok bi se drugi smatrah kao narodne manjine. Zakonodavni organ imao bi bitf državni savjet, čiji članovi se biraju proporcionalno u trim narodnim kurijama prema broju ovih triju narodnosti. Svaka narodnost ima svoje narodne škole. Službeni jezik je ukrajinski, dok će općenje sa strankama biti u ukrajinskom, poljskom ili židovskom jeziku. Svaki gradjanin ima pravo, da traži odgovor na svoju molbu na onom jeziku, u kojem je pisana molba. Kao gradjani galičke republike imadu se smatrati svi oni, koji su prije prvoga novembra 1918. stanovali u istočnoj Galiciji. Na čelu republike stoji predsjednik i tri potpredsjednika. Svim vjeroispovijestima zajaračuje se potpuna vjerska autonomija. Njemački i bečki rabinski savez za Palestinu. Na svojim vijećanjima stvorili su njemački i bečki rabinski savez jednoglasno ovaj zaključak; Rabinski savez smatra najživlju suradnju ukupnog židovstva na izgradnji židovske narodne domaje, kao neophodno nužnu. Ovaj važni zaključak obih rabinskih saveza učinit će sigurno jaki* dojam na židovstvo tih zemalja, pa će u velike poslužiti kao poticaj na što energičniji rad za Keren Hajesod.

Iz cijonističkog svijeta

Kongres američkih Cijonista. Amerikanska godišnja cijonistička konferencija, koja se održala u Clevelandu, nakon ournih debata, u kojoj su učestvovali i članovi cijonističke komisije, otklonila je predlog, da se dosadašnjem vodstvu amerikanske cijonističke organizacije votira povjerenje sa 153 protiv 71 glasa. Dosadašnje vodje amerikanskih ■ cijonista Brandeis, M a ck, W i s e, i de Haas predali su svoju demisija. ; Do danas nemamo potanjih vijesti o toku rasprava izvanrednog vijećanja amerikanskih cijonista. Boravak cijonističke komisije u Americi, koji je imao svrhu, da skloni vodje američkih cijonista na napuštanje svoga zasebnoga stajališta u pitanju Keren Hajesoda. urodio je potpunim uspjehom, jer ako nisu vodje, a ono su se mase židovskoga naroda u Americi odfucili za prihvat predloga londonske centrale. Weizmanu i njegovim drugovima uspjelo je, da uvjere židovske mase u Americi, da je danas naša najpreča zadaća namaknuće velikih sredstava za obnovu Palestine, te da se ovaj rad može uspješno provesti samo na principu, kako ga je prihvatila konferencija u Londonu, kojoj su pribivali i amerikanski delegati. Amerikanska cijonistička organizacija dobije novo vodstvo, koje će opet uspostaviti usku Tezu i jedinstvenost sa svjetskom cijonističkom organizacijom. 1 ako su amerikanski cijoniste u spoznaji važnosti časa, koji traži naprezanje svih naših sila u cilju

nacijonalne obnove židovskoga naroda a Palestini bili primorani, da maknu sa vodećih, mjesta svoje organizacije, muževe, kao Brandeisa, Mačka, rabi tWisea i De Haasa, ipak ne će ni oni, a niti židovski narod zaboraviti velike uskluge, koje su ti muževi učinili svom narodu, te će nestrpljivo iščekivati inomenat, kada ćo ovi muževi opet stupiti u redove aktivnih radnika za židovski narod, u kojin.a su do sad tako revno radili. Churcliill za židovsku narodnu domaju u Palestini. Reuterov ured javlja i/ Londona, da je ministar za kolonije iWinston Churcliill podnio u zastupničkoj kući osnovu, kojom se traže krediti za srednji Orijent. Razložio je stajalište vlade glede uspostave arapske nacije 1 narodne domaje za Židove u Palestini i naglasio, da Englezi iJTranzeci moraju da proslijede prema Arapima i Turcima politiku umirenja i prijateljstva. Trajni mir s Turskom omogućio bi znatno smanenje tereta Franceske i Engleske u srednjem Orijentu. London 15. juna, U donjoj kući branio je ministar za kolonije Winston Churohill politiku vlade u Palestini i Mezopotamiji, te razlaže, da Engleska nakon što je preuzela mandat nad obim zemljama, nemože da dopusti, da se Židovi u Palestini masakriraju od Arapa i da se gradovi Mezopotam k) e pljačkaju po Beduinama. U Mezopotamiji namjerava britska vlada da imenuje arapsku vladu s arapskim poglavicama na gelu.

Iz Palestine

Politički položaj u Palestini, (' službenom organu oijoniatičke organizacije »Haolami daje se ova slika o sa dašnjem položaju u Palestini: Cijoni stičke .odje bili su kod londonske vlade, da protestiraju protiv zabrane uselji vanja u Palestinu. Engleska vlada ponajprije se priključila našemu mnijenju, da je ta zabrana velika pogreška i pi tala je palestinsku vladu' što j<u je sklo nulo na taj korak. Odgovor iz Palestine bio je slijedeći: Politika jake ruke je mog‘.će oolja, te bi mogla proizvesti jak utisak, no palestinska vlada ne može da se služi jakom rukom, jer je sad polovica vojske koja je smještenu Palestini, otišla u Egipat, da uguši ondašnje nemire, te za sad nema"' iz gleda, da bi se ti dijelovi vojske doskora ' ratili u Palestinu. Pored toga su ži dovske naseobine razasute po čije oj zemlji : dok bi jedan odio vojske stigao. da im pomogne, mogla bi s • uništiti ue samo pojedina kolonija, već i cijeli gradovi. Židovski otoci, ko . leže pojedinačno u arapskom moru, i opis nosti su i bilo bi vrlo opasno, da se Palestina dovede u stanje Egipta. Vlada je stoga prinužđena, da vodi k-unpro misnu politiku, da umiri duhove i da pokaže tako dugo susretljivost, dok oluja prodje. Druga politika nije moguća pod sadanjim prilikama. Takovim prigovorima, dodaje >K-»oIčim. ne možemo ništa uzvratiti. Mo « ut * da vrhovni komesar stoji pod uplivom nekih činovnika, koji sa naši protivnici. Možda je uslijed s / oje u

cijeloj Engleskoj poznatoj umje, ucosti i miroljubivosti u ovom slučaju bio odviše oprezan. S 'druge strane ne će britska vlada da šalje novih četa u Palestinu, jer se boji svojih porezovnika. Stoga •' ona podupire politiku polovičnih sredstava, te otklanja izdanje odredbe, kojom se opet dozvoljava us-Jjivauje u Palestinu u potpunom opsegu. Ne možda za to, što ona to ne bi željela, već za to, jer smatra politiku vrhovnog komesara ispravnom. To je slika sadašnjeg stanja. Nahum Sokolov o dogadjajima u Palestini. Nahum Sokolov,, koji se odmah iza nemira u Jafi povratio iz Palestine u Evropu, nalazi se sad u Parizu, da obavijesti francusku vladu o dogadjajima u Palestini i o pravim uzrocima arapskih napadaja. U Parizu primio je dopisnika londonskog »Zeita«, komu je izjavio o položaju u Palestini Ovo: »Posljednji napadaji Arapa, koji su u cjelokupnom židovstvu izazvali duboku žalost, plod su zločinačke agitacije, koja je u zadnje vrijeme imala vrlo oštri karakter Hoćemo da smatramo ove dogadjaje kao dokončane i da nastojimo, da se ne opetuju. Zato se moraju pokrenuti i poduzeti sve. mjere. Moj boravak u Palestini ponovno me je uvjerio, da cijonistička svjetska organizacija mora smjesta izraditi stalne smjernice za našu arapsku politiku, te da razvije radno mogućnosti u Palestini, i da organizira zaštitu u zemlji. Na pitanje <> useljivanju haluca odgovorio 30 Sokolov: Kako Vam je poznato, sistirano je u.seljivanje za nekoliko nedjelja. Engleska vlada drži, da će za kratko vrijeme, dok se duhovi opet smire, hiti ponovno moguće dozvoliti slobodno useljivanje u Palestinu, no useljivanje morat će da uslijedi po drugom sistemu. Engleska je vlada mišljenja da emigracija haluca nije bila dosta racijonaina. Samo pomalo moći će useljivanje postati ono, što bi imalo biti prema želji Židova. Do sada je došlo u zemlju jedno deset hiljada haluca, od kojih zaposluje palestinska vlada 2500. sto će se dogoditi, kad će vlada prestati da zaposli ove haluce? Moramo jedanput za uvijek vladi dokazati, da smo sposobni stvoriti za haluce rad i na to moramo upotrijebiti svu svoju energiju. Moramo smjesta pristupiti gradnji kuća. Jednom rijeci; Moramo engleskoj vladi dokazati, da smo sposobni za praktički rad. Židovski narod mora da namakne dovoljni kapital za veliko poduzeće. Zemljišta za sad imamo dosta, pa sad valja da gradimo, Haluci treba da imaju temelja, da mogu pokazati svoju radnu sposobnost. Danas još nemamo sredstava. T_ vjereni smo, da će nam -židovski narod namaknuti potrebiti kapital. Po mome mišljenju je u sadašnjem času pitanje kapitali glavno pitanje Na pitanje dopisnika, da li prema mišljenju Sokolova treba da buduće sigurnosne čete budu sastavljene iz arapskih i židovskih elemenata ili samo iz židovskih, odgovorio je Sokolov: To je veliko i teško pitanje. Moramo imati u zemlji organiziranu moć. da pod nadzorom .nandatarue vlasti zaštiti na lo jalan način narodnu domaju. Nadam

4

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 20.