Židov
da prošire svoje djelovanje, te niti da udovolje svojoj zadaći. Do danas nije stvorena niti pekama i kuhinje su prisiljene da kupe kruh kod privatnih pekara. Dostavu obavlja u nekom opsegu Hamašbir (konzumna zadruga) u Jafi i njene filijale u Hajfi, Tiberijasu, Jakovu, Benšemenu i spremišta na najvažnijim mjestima javnih gradova. Mjesečni promet hamašbira prekoračuje 8000 funti, dok njena čitava dionička glavnica skupa sa predujmom palestinskog ureda iznaša samo 5000 funti. Pod ovakovim okolnostima hamašbir nije u stanj'u da dobavi robu iz prvih vrela. On mora da kupuje robu kod trgovaca mjesto na kredit i da ju na kredit prodaje. Uopće banka mora postati cen tralnirn institutom svih zadruga Palestine i kao takav kontrolirati djelovanje pojedinih zadruga, pregledavati njihovo stanje, sakupljati statistički materijal i ukloniti sve zapreke jedinstvenom uredjenju, staviti se u doticaj sa zadrugama u inozemstvu i u svojim rukama sjediniti uvoz i izvoz. Radnička banka mora da osnuje ovaj institut i omogućiti mu, da organizuje jedinstveno sve zadruge. Radnička će banka nabaviti potrebne zajmove, povećati upravnu glavnicu svih institucija radništva, primati tu i tamo raspoložive svote ovih i dovesti ih na potrebno mjesto. Radništvo posjeduje više uredjaja: bolničke blagajno, kul turne komisije itd., koji nemaju jedan manji novčani promet, i dešava se, da dok jedna institucija potrebuje novaca za kratko vrijeme i ne može da ga nasmogne, druga institucija raspolaže sa slobodnim novcem. Mjesto mnogo blagajnika sa mnogo blagajna imati će radništvo Palestine jednu blagajnu, radničku banku, koja će ujediniti konta instituta i honorirati njihove čekove. Time će se uštediti mnogo rada i suvišnih izdataka i umanjiti promet gotovog novca. Radnička će banka sloviti kao financijalni zastupnik radničkih institucija. Kod preuzeća javnih radova, kod zaključka ugovora, narudžbe robe itd. moći će da položi potrebnu kauciju ili nužni zajam. Radnička će banka takodjer unapredjivati otvorenje daljnih radničkih institucija. Moći će se prekriti Palestina mrežom- zajmovnih i štednih zadruga i biti će u stanju svojim članovima odobriti manje zajmove. Ovi će onda moći da kupe samo uz gotovinu kod konzumnih zadruga i time pridonijeti k ozdravljenju konzumnih zadruga. Bauka će pripojiti jedan odio za osiguranje protiv elementarnih nepogoda, te će privuci kapital izvana depozitama, zajmovima, obligacijama itd. Moguće će onda moći i izdati dugotrajne i veće zajmove za kupovanje zemljišta i gradnju kuća. (Hacefira.)
Keren Hajesod
O prvim radovima, koji treba da se izvedu pomoću osnovnog fonda. Keren Hajesod radi u prvom redu kao poduzetnik na vlastiti račun, no dje-
lovat će 1 podupiranjem ili unapređivanjem drugih poduzeća, koji su javnog ili privatnog karaktera. U slučajevima privatnih poslova odlučuje interes općenitosti. Radi toga moraju i osnove za prve radove uzeti obzira na već postojeće ili na preduzeta poduzeća. Već nam predleže osnove za prve potrebe obnovnog djela. Prva je poznata osnova za natapanje i elektrifikaciji cijele zemlje izradjena po mž. R uthenbergu. Ova osnova spada medju ona javna poduzeća, od kojih se eventualno može i dividenda očekivati. Keren Hajesod će sudjelovati kod ovog poduzeća i namjerava učestvovati kod izvođenja s iznosom od 200.000 funti. Od svih je problema Palestine najvažniji gradnja kuća. U svakoj se zemlji osjeća stambena kriza, a naravno je, da ona u Palestini još većma nego drugdje tišti, jer je predvidjena velika kolonizacija, koja je odmah započela u dosta znatnom opsegu. Zato' je cijonistička organizacija stavila u prvi red svoje obnovne osnove priprave za gradnju kuća. Pitanje kuća daje se sa dva gledišta posmatrati. Tu je najprije imućni useljenik, koji je u stanju, da pridonese znatan dio gradjevnih troškova, a onda smještenje useljenih radnika, koji nemaju vlastitih pomoćnih vrela. Ovi zadnji sačinjavaju najproduktivniji elemenat stanovništva, zato je od najveće važnosti, da se njima osigura trajno naseljenje. Prva kategorija treba pomoći u obliku dugotrajnih hipotekarnih zajmova. U tu svrhu osnovat će se banka. Keren Hajesod namjerava sudjelovati kod namaknuća potrebnog zajma i odredjeno je u tu svrhu 550.000 funti. Dalje je iznos od 500.000 funti rezerviran za gradnju radničkih kuća. Kod predradnja za spomenute dugotrajne zajmove radit će Keren Hajesod zajedno sa lewish Colonial Trustom, koji će kod hipotekarne banke sudjelovati kao društveni član. Na isti način će Keren Hajesod zajedno sa J. C. T, davati 250.000 funti za gospodarstveni zajam, da olakša malim naseljenicima smještenje u zemlji. Jasno je, da će se rame uz rame sa razvojem gospodarstvenih i javnih radnja morati poduzeti koraci, d-? se namaknu bankovnim poduzećima za procvat trgovine i obrta potrebne potpore. Ovoj svrsi ima da služi Anglo Palestine Company, koja je ali bila prisiljena,/da u prošlo vrijeme investira velike svote za dugotrajne zajmove. Cijonistička egzekutiva namjerava, da ove dugotrajne zajmove preuzme hipotekama banka, koja bi se, kako je gore spomenuto, imala tek osnovati. Zato se mora radna glavnica A. P. C. za financiranje obrta i trgovine .znatno povećati. Keren Hajesod preuzeti će dionica A. P. C. do visine od 200.000 funti. Dalje je za podupiranje razvoja zadruga potreban posebni fond za izdavanje zajmova ovim zadrugama. Keren Hajesod odredit će stoga u tu svrhu svotu od 100.000 funti. Pripravljene osnove zavise -dobrim dijelom o kupnji i pripremi velikih površina zemlje. U koliko se ne će udo-
voljki potrebi na zemlji kupnjom krunskih dobara, koje nam nudja u umjerenim cijenama za sada nekoliko milijuna dunuma, morat će se pobrinuti za kupovanje zemljišta Židovski Narodni Fond. Za nas je od najveće važnosti, da toliko zemlje, koliko je sanrn moguće, dodje u židovske ruke. Ako : Ž. N. F. nastavlja sa svojim f-l'.biranjem. od prijeke je potrebe, da »Keren Hajosod< njegova nastojanja podupire, te je odredjeno za Ž. N. F. 20% od sviti uplata za Keren Hajesod. Ova će se svota dijelom upotrijebiti za kupnju zemljišta, dijelom za njegovu pripremu. Veliki je dio Palestine osobito prikladan za pošumljivanje. Pošumljivanje u velikom stilu no traži samo pomanjkanje drva za gorivo i gradju, već je i od najveće važnosti kao sanitarno sredstvo. Stoga je 200.000 funti predvidjeno za ovu svrhu. U jednoj nerazvijenoj zemlji, kao što je Palestina, od« znatne su vrijednosti znanstvena istraživanja. Radi toga podignut će se laboratorij, te pokusne stanice, za koje će predbježno Keren Hajesod namaknuti svotu od 50.000 funti. Gore izvedene osnove stvoriti ćo preduvjete za zdravo smještanje znatnog broja imigranata, koji će se zaposliti kod javnih radova, u trgovini i obrtu. Da imigranti uzmognu uživati sve zasnovane potpore, biti će potrebno, da im se od dana njihovog dolaska pruži socijalna pomoć po jednom brižno izradjenom sistemu. Veći će dio useljenika stići posve bez sredstava, a njihovo zdravstveno stanje ne će biti baš najbolje uslijed napora, koje su morali na putu da svladaju. Morat će biti u pripremi kuće i barake u mnogo većoj mjeri, nego što je to danas. Isto tako mora odmah pri ruci biti liječnička pomoć. Zato se mora pobrinuti Hadasa. Ujedno će ovi imigranti trebati potpore za vrijeme jednog tjedna, dok ih se no će moći na njihova radna mjesta odaslati. I redit će se uredi za posredovanje primijenjenog posla svakome useljeniku. Za ove svrhe odredjeno je 250.000 funti. U neku će ruku moći već postojeće institucije kao na pr. Hadasa, institucije za socijalnu pomoć, te javni red da služi useljenicima. Ovo nas vodi k izdacima i za urodjeno stanovništvo Palestine. Pod n . malnim prilikama namirili bi urodjenici sami izdatke za nastavu, javnu njegu zdravlja, javnu pomoć i t. d. Danas je ali 4 židovsko stanovništvo zemlje tako maleno, da može ove terete samo u malenom opsegu da nosi i do sad je morala organizacija da nasmogno znatne svote, da uspostavi potrebno ravnotežje. U prvo će se vrijeme još dalje u tu svrhu trebati preko jedan milijun funti. Što se tiče budžeta nastave, moraju se podići nove školske zgrade, a tehnika uHajfi odmah urediti uzevši u obzir veliku potražnju za izgradnju zemlje potrebnih izučenih tehničkih radnika, inžinira i t. d. Sa sveučilištem u Jeruzalimu isto se mora već jednom započeti i poslužiti se sa zgradama, koje već stoje na raspolaganje.
4
. ŽIDOV. (HAJHUDI)
BROJ 22.-23.