Židov

hčke organizacije i Ica imadu pravo u egzekutivu otposlati 2 zamjenika. Poziv i primjer. Popularnost, koju je postigao Koren Hajesod u Americi označuje mijbojo sljedeći dogodjaj: 26 radnika meksikanske tvrtke S, Bemstein i sinovi stvorili su slijedeći'zaključak; »Obzirom na potrebu da se nasmognu darovi za K. Hajesod, zaključujemo zaslužim polovice dana davati za posvećenu stvai . Na ovaj način postignuta svota od 70.16 dolara predana je po radnicima sa slijedećim riječima: »Mi predajemo ovaj novac za Koren Hajesod u nadi, da će i ostali slijediti naž primjer., U taboru Pike kod Little Rock sazvali su vojnici skupštinu, na kojoj se sabirao novac za Koren Hajesod. Rumunjski cijooiste za Keren Haje sod. Na svojoj konferenciji n Galacu zaključiš« rumunjski cijoniste još prije prvoga rujna doznačiti centrali u London 3 milijuna Loja. Budući je Koren Hajesod u Rumunjskoj češće trpio pod političkim neprilikama, zamolio je direktorij ministra izvanjih posala Tak>* Joneskua za odgovarajuća odredjenja u korist fonda. Ministar je obećao ukloniti sve zapreke i predao je direktoriju okružnicu na sve oblasti, u kojoj pre poruča, da se podupire rad Keren Ha jeeođa.

Iz židovskog svijeta

Minoritetno pitanje u rumunjskoj komori. Iz Bukarešta javljaju; U specijalnoj debati o budžetu uzeo je priliku da govori židovski zastupnik dr. S tra u c h e r, te se u govoru bavio u glavnome s politikom vlade prema narodnim manjinama, naročito Židova. Prije svega prosvjeduje protiv ograničenja slobode govora po predsjedniku komore kao i protiv toga, da mu je uskraćena riječ kod generalne debate. Žali se zatim, što u budžetu nije ništa predvidjeno za narodne manjine, premda mirovni ugovor traži od Rumunjske izvjesne materijalne obveze prema narodnim manjinama. Dr. Straucher prelazi zatim postupanju Rumunjske prema Židovima. Jednakopravnost Židova nije pored svih odredaba mirovnog ugovora ustavom zajamčena. Traži stoga, do se u ustav primi odgovarajući članak. Govori zatim o nesredjenim prilikama, koje nastaju uslijed nejednakog postupka s manjinama u raznim dijelovima države. Samo jedan jasan zakon, koji formulira jednakopravnost Židova, može da dovede reda u te kaotične prilike. Židovi, koji stanuju u Rumunjskoj, postali su prema mirovnome ugovoru bez ikakovih daljnih formalnosti rumunjski državljani. Govornik traži zatim narodnu jevrejsku školu i tuži se, da država ništa ne doprinaša za popravak i uredjenje ralom nastradalih škola, hramova, sirotišta itd. Narodne škole, prosvjetne zavode i sirotišta mora da izdržava država. Kralj je prigodom svoga boravka u černovici obećao uzdržavanje i podupiranje škole narodnih manjina, no ovo se kraljevo obećanje ne respektira po vladi. Na koncu svojih razlaganja naglašuje lojalnost rumunjskog židovstva za Veliku Rumunjsku i traži jednakopravnost za sve. S položajem narodnih manjina bavio u Bukovini izabrani židovski socijalni demokrata dr. Pistiner, koji je medju ostalim rekao: Po izjavi ministra inostranih djela Take Jonescua, postupa se u Rumunjskoj bolje S

narodnim manjinama no u ijednoj državi na Balkanu. No mi ne ćemo poredbu s Balkanom, već sa zapadno-evropskim prilikama. Nije dosta da prava narodnih manjina postoje u teoriji, ona se moraju i praktički primjenjivati. Govornik traži potpunu kulturnu autonomiju u svim stvarima, nar. škole i konačno prosvjeduje protiv toga, da se staro rumunjsko zakonodavstvo proteše i na novo prisajedinjene krajeve. Iz Poljske. U Poljskoj došlo je u zadnje vrijeme opet do čestih napadaja na Židove, naročito na željeznicama, osobito u zapadnoj Galiciji. Osim židovskog kluba poslanika provizornog Narodnog Vijeća predala je i delegacija Slome Emune tisrael s poslanikom rabinom Perlmutter na čelu memorandum novoimenovanom ministru unutrašnjih djela Raczkievriczu. Ministar izjavio je na temelju intervencije židovskonarodnih zastupnika, da je u sporazumu s ministrom za rat izdao naredbe za sprječavanje svih izgreda protiv Zidova. U ssim izgredima učestvuju naročito poIjački dobrovoljci, koji polaze u Gornju Slesku, »Slasaki«, koji su postali kao svojedobno vojnici četa generala Hallera, strahom za židovsko pučanstvo, a naročito putnika. Najviše je izgreda bilo na stanicama okruga Lodza. Dr. B o g e n, koji polazi za nekoliko mjeseci u Ameriku, pozvao je k sebi zastupnike Židov, novinstva, da im predloži program budućega rada Johnt Distribution Committec. Filantropsko djelovanje je likvidirano, no Amerikanci pripravni su i dalje da pružaju produktivnu pomoć. Za Poljsku doznačeno je u tu svrhu 1 milijun dolara. 1. augusta stići će u Varšavu dr. L a n d c s c o, pod čijom će upravom smjesta započeti rad oko obnove. Osnova za obnovni rad, što ju je svojevremeno predložila specijalna konferencija, prihvaćena je u cijelosti po Johnt Dislribution Committee u Americi. Osim toga želi Johnt da razvije veću sanitarnu djelatnost. Pored toga provesti će veću akciju za beskućnu djecu i siročad iza pogroma i rata. Prema statistici Jointa trebalo bi se skrbiti za jedno 50,000 djece, što iziskuje 10.000 dolara. 6000 djece već uživaju zaštitu Jointa, a sad se radi o tome, da se što brže u Americi namaknu potrebita sredstva za sve ove akcije. Pokušaj riješenja židovskog pitanja u Poljskoj. General Babianskv poznati poljski liberalac i bivši član stranke kadeta u Rusiji, proveo je organizaciju poljskog gradjanskog odbora za riješenje židovskog pitanja u Poljskoj. Ovo riješenje treba da uslijedi na podlozi istinske gradjanske ravnopravnosti, kao i priznavaju židovske narodnosti i njenih kulturnih prava. Oštar prosvjed amerikanske socijalističke stranke protiv progona Židova u Evropi. Konvencija socijalističke stranke u Udruženim Državama primila je čitav niz jako oštrih protestnih rezolucija proti divljih progona Židova u Evropi, kao i proti pokušaja, da se antisemitizam presadi u Ameriku, te time kultivira tlo, u Udruženim Državama za jednaku krvavu politiku pogroma. Dalje je upeicna rezolucija protiv saveza naroda, koji mirno trpi krvave pokolje Židova u Poljskoj i Ukrajini. Pitanje židovskih bjegunaca u Carigradu. Budući da svakim danom raste broj židovskih bjegunaca iz južne Rusije, kao i drugih

zemalja u Carigradu, odaslan je predsjednik odjeljenja za bjegunce Join! Distribution Committea dr. Bernhard Kahn u everopsku Tursku, da i tamo organizira pripomoć za bjegunce.. Dr. Kahn stići će ovih dana onamo. Martirij palestinskih emigranata. Ravnatelj palestinskog imigracijonog deparlementa major Morris dozvolio je od 500 hilucim, koji se nalaze u Carigradu samo 60 uselcnje u Palestinu, t. j. samo onima, koji su se već nalazili u luci Jata, te su radi svojevremene zabrane iskrcavanja natrag poslani u Carigrad. Radi ponovno proglašene zabrane useljenja, koja je samo u Carigradu uslijedila, po svoj prilici, jer su ovi halucim osumnjičeni da su boljševici, onemogućeno je i ovoj 60 emigranata, da nastave svoj put. židovski pogromi u Sibiriji. U zadnjem broju »Japan Advertizer« nalazi se slijedeći brzojav iz Pekinga: U Dilsku (Sibirijal bio je veliki pogrom ■ protiv židovskog stanovništva. Mnogo je Zidova pobjeglo prema Manhulin. Po obavijestima nalazi se već 400 bjegunaca pred Muhalijem, a 1200 je na patu. Ponovni sukobi izmedju Grka i Židova. Nedavno javljani sukobi Grka i Zidova u predgradjima Carigrada ponovili su se sada jednako u srednjim dijelovima grada. Grupa mladih Grka nosila je po gradu židovske karikature, te pjevala pjesme, koje su vredjalc židovske osjećaje. Židovska omladina reagirala je na ove provokacije, te je došlo do sukoba, na kojemu je više osoba ranjeno. Bridsko redarstvo je moralo uredovati i uapsilo je nekolicinu izgrednika. Javrejski književnici u Carigrada. O odlasku jevrejskih književnika iz Odese saznajemo još ovo zanimljive pojedinosti: Maksim Gorki podupirao je molbu književnika na sovjetsku vladu, pa ju je lično iznio Lenjiriu. Na njegov su poticaj moskovski književnici i novinari učinili svečan banket u čast Bijaliku, koji je s g. Druianovom došao u Moskvu, Ovdje je predao vladi zahtjev, da nekolicini pisaca dopusti iseljenje Palestinu, jer će samo tako ovi p sci moći da se bave književnim radom. Zanimljivo je, da je na ovome banketu htio govoriti I unaearski, povjerenik za odgoju, no da je b'o u tome spriječen od židovskih komunista, koji su javno govorili, da je Bijalik cijonist i pristaša ž'dovske buržoazije. Jevrejski će pisci doskora otići iz Carigrada u Palestinu. Bijalik, Druianov i Kleimnann polaze u zapadnu Evropu, da ovdje osnuju i organiziraju golemo društvo za izdavanje jevrejskih knjiga. Zajedno će doći i na cijonistički kongres u Karlove Vari. Znameniti i poznati jevrejski pjesnik dr. Saul Cernihovski ostaje još u Odesi, jer za sada ne može da povede svoju porodicu sa sobom. 25. juna priredila je židovska općina u Carigradu lijep banket židovskim književnicima i novinarima, koji su na prolazu ovamo prispjeli. Židovska trgovačka flota. Jedan bogati Židov iz Carigrada M a c ah, organizira ždovsku trgovačku flotu. Kupio je od engleske vlade 16 trgovačkih brodova, koje je Engleska dobila za vrijeme rata. »Zionist Revne« donio je sliku jednog broda, koji se na uspomenu oca kupca zove »Haj.m Maoah«,

4

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 25.