Židov

Na palubi pričvršćen je velik Magen Da,vid i jevrejskim pismom natpis »Cijon'. Prva ladja otišla je s mnogo putnika iz Aleksandrije. Ova »Zion Natlo nal Steamer Navigation Corapanv Ltd< namjerava urediti promet 1. izmeti ju Aleksandrije—Palesine—Sirije i Carigrada, 2. Crno More —Carigrad—Isruid i Marseille-a, 3. Pirej—AleksandrijaSirija. Na svira ladjama vije se uz englesku i cijonistička zastava.

Iz Palestine

Palestinski mandat. Kao što je Sokolov javio u Pragu, obećao mu je Balfour, s kojim je govorio 1. jula. da će svom energijom po&pirati pitanje palestinskog mandata u sjednici Lige Naroda, koja će se održati na početku septembra. Vjerojatno je, da će se na toj sjednici definitivno riješiti pitanje mandata tim više, što ne postoje više nikakove diferencije izmedju Francuske i Engleske. Prema »Najen Hajnt« traže Churchil i Samuel Sto skorije riješenje palestinskog mandata, jer bi to povoljno djelovalo na pacificiranje Palestine. Samuel i arapska deputacija za Evropu. Arapski časopis »Palestine« izvješćuje o izjavama Samuela dane članovima arabske evropske komisije, koja je zatražila putovnice. Samuel izjavio je medju ostalim, da je kod engleske vlade dva puta pitao za stajalište iste te je od ministarstva za kolonije dobio odgovor, koji se potpunoma slaže s njegovom izjavom od treće; ;; jula, a koja je uslijedila u sporazumu s ministarstvom za kolonije. Ta izjava sadržala je razjašnjenje k Balfourovoj deklaraciji, koja je izazvala toliko nesporazumaka. Ako su još mnogi nezadovoljni, razlog je tomu, da još nisu naučeni na vladu, koja će ono držati, Sto je obećala. Samuel i Churchill su već više puta izjavili, da se ne mogu uzdrmati temelji Balfourove deklaracije, i da se ne može obustaviti emigracija u Palestinu. Ovo useljivanje uslijedit će u saglasju s ograničenjima, koje je on spomenuo, pa drži, da ona mirno može da uslijedi, jer ne će biti na štetu muslimana i hrišćana. Ne želi da pravi poteškoće putu delegacije, no mora naglasiti, da erigteska vlada i danas stoji na stajalištu koje je zauzela pred šest mjeseci, te da je suvišna i besmislena svaka debata o Balfourovoj deklaraciji. Ministar za kolonije ne može oficijelno primiti delegaciju, kao što je to običaj kod zastupnika vlade, već samo kao neko izaslanstvo stranaka. Delegacija nije izabrana na temelju općih izbora. I vlada bi rada vidjela sporazum s Arapima, no tako dugo. dok postoji težnja za anuliranjem Balfourove deklaracije nemoguće je svako približavanje i zajednički rad. % Primitak Waad Leumija kod Herberfa Samuela. Prema izvještaju, koji je stigao, nepotpun iz Jeruzalima, primio je vrhovni komesar predsjedništvo Vaad Leumija u dulju audijenciju, u kojoj se razvila odulja debata o položaju u zemlji i o zahtijevima židovskog stanovništva. Radi nepotpunog izvještaja može se samo jedan dio ove važne rasprave donijeti. Vrhovni komesar primao je pritužbe od predsjedništva Vaad Leumija i izjavio, da se polagano vraćamo na ograničenja, koja su vrijedila od početka, dakle

još prije 3. juna. Glede onih većih grupa useljenika, koji ne smiju u zemlju, premda posjeduju briiska viza rekao je Sir Herberl Samuel, da su konsuli ovim useljenicima izdali visa na temelju preporuke cijonističke organizacije, ali da se ispostavilo, da medju njima imade boljševika. U Carigradu primili su od 150 molite!ja iz ovih i drugih razloga samo 70 dozvolu useljenja. U Trstu i Beču izdao je major Morris većem dijelu halucim dozvolu useljenja. Na prigovor predsjedništva radi ograničenja emigracije odgovorio je Sir Herbert Samuel, da postoji opasnost besposlenosti, budući da palestinska vlada nije dobila zajam, te radi toga mora obustaviti javne radnje. Za buduće useljenike morati će se rad istom pripraviti. Zastupnici Vaad Lcumija istaknuli su na to, da se od osvojenja zemlje po Englezima uselilo 18—20.000 Zidova. Samo 2000 od ovih zaposleni su kod javnih radnja. Ovo je samo maleni dio zaposlenih kod javnih radnja, a odgovara procentu židovskog stanovništva u zemlji. Da se za useljenike istom moralo naći mjesta za rad, samo bi maleni dio od njih došao u zemlju. Na to je iznijelo predsjedništvo želje u pogledu položaja jevrejskog jezika. Sir Herbert Samuel je nedavno na jednoj sjednici trgovačke komore u Jafi, kojoj je predsjedao, predložio, da se sjednica vodi na engleskom i na arapskom jeziku, budući da svi prisutni ove jezike poznavaju, te da se od hebrejskog jezika odustane. Vaad Leumi izjavio je Samuelu, da ovakovim izjavama daje protivnicama hebrejskoga jezika oružje u ruke. Ujedno se potužilo, da se hebrejski jezik zapostavlja na skupštinama palestinskoga vijeća. Tamo se najprije razdjeljuju prijedlozi vladinog departementa članovima vijeća na engleskom, arapskom i hebrejskom, dok se čitaju na sjednici samo u arapskom jeziku. Vrhovni komesar je izjavio, da to biva samo za to, jer se medju po vladi imenovanim članovima vijeća nalazi jedan seik, koji je čitanju nevješt. Od sada će otpasti čitanje vladinih predloga. Što se njegove izjave na sjednici trgovačke komore tiče, to je htio time da skrati sjednicu, koja je i onako potrajala 7 sati. sjedništvo Vaad Leumija sazvalo je sjednicu egzekutive, da se raspravlja o organizaciji općine, te o daljnjim koracima, koji se imaju poduzeti naročito radi političkog položaja u zemlji. Sjednica trajala je 3 dana, te su primljene slijedeće rezolucije i zaključci: Vaad Leumi drži korake, koje je vlada poduzela za stvaranje parlamenta u Palestini ilegalnim tako dugo, dok Savez Naroda ne ratificira mandat nad Palestinom. Izjavljuje se protiv uredjenja jedne mješovite žandarmerije, koju je Samuel najavio u svojoj izjavi od 3. juna. Poziva egzekutivu cijonističke svjetske organizacije, da sve poduzme, e da požuri ratifikaciju mandata nad Palestinom, i da se pobrine, da u mandatu budu osigurana posebnim jamstvima prava židovskog jišuva za vrijeme, dok je židovsko stanovništvo Palestine u manjini. Poziva cijomstičku egzekutivu, da bezodvlačno inugurira kolonizaciju u velikom stilu, te političku akciju za stvaranje židovske obranbene sile. Na kraju sjednice prihvaćena je još rezolucija, u kojoj se žali razdor u amerikanskoj cionističkoj organizaciji, jer ovaj slabi politički rad svjetske organizacije, kao i poziciju jišuva u Palestini. Radi toga apelira na sve amerikan-

ske cijcniste, da se daju zastupati na 12. kongresu, te da se podrede autoritetu svjetske cijonističke organizacije. Skori tok istrage u Palestini. London, 7. jula. (Žid. dop. ured). »Palestina« list britanskoga odbora za Palestinu* piše; »Prošlo je osam nedjelja a arapska policija još,uvijek istražuje krivce. Neki je Arapin bio doduše osuđen na deset godina tamnice, no imao je sreću pa je pobj e g a © Zatezanje kaznenoga postupka moglo bi da izazove skandal. Bez obzira na to, što se time umanjuje da će se krivci osokoliti na još veće zločine, a to će palestinskoj vladi zadavati još više posla nego majski izgredi. Mi smo uvjereni, da će palestinska vlada u suglasju sa željama ureda? za kolonije, učiniti sve što joj je moguće,, da kazni krivce.«

Iz Jugoslavije

Halucim iz Jugoslavije- u Palestini. Kako saznajemo iz Palestinskog ureda-, javio je naš prvi transport halucim brzojavno, da je sretno stigao u Erez Jisrael, Nadamo se već u slijedećem broju donijeti točnije vijesti. Glavna skupština »Bar Oiora« Beč. Dne 8 VII. održao je »Bar Giora« društvo cijonističkih visokoškolaca iz Kraljevstva SHS zaključnu glavnu, skupštinu. Predsjednik haver Josef F i n z i predočuje rad kroz oba prošla semestra. Glavni cilj samoodgoj obrazovanjem zajednice je postignut, u koliko se taj u godinu dano. može postići. Zajednica je svakoga obogatila, ojačala u idealu. Po njoj su se svi Bar Gioranci zbližili i postali ne samo sumišljenicima nego i prijatelji. Sa bratskim društvom Esperancom stajao je Bar-Giora u najsrdačnijem odnošaju, te su se članovi često na sastancima posjećivali. Na godinu imamo nastaviti ovim načinom rada, koji nas sve zadovoljava, a povrh toga nastojati oko organizacije cijonističkih akademičara iz Jugoslavijej koji iz bilo kojih razloga ne mogu stupiti u Bar Oiora ili Esperancu. Nadalje ličnim i pismenim odnosima odgajati našu omladinu u Jugoslaviji. U hebrejskom se jedan dio članova usavršio,. dočjm su početnici pohadjali kurzeve, Maaser su davali svi, te ponosno ističe, da je Bar Oiora prvo društvo, koje je zaključilo i provelo maaser. Bar Gioranci su svakom pokret u Beču, te su stekli u zemaljskoj organizaciji ugledno mjesto, liaver Juda L 6 w y, komesar za Narodni Fond, referirao je o radu za isti, za koji je sabrana lijepa svota. Predsjednik se nakon toga ispred društva oprašta od senijora dra Eđmunda Altmann a, koji posve ostavlja Beč, a kroz cijelo vrijeme savjetom i radom poput aktivnoga člana suradjivao u društvu. Dr. Altmann se toplim riječima oprašta od sviju. Zadovoljan je sa načinom rada i želi da društvo i nadalje ovako ustraje. Za ferijalnog upravitelja bira se haver sef Konfortv, cand. med, Wien XVII., tlauptstrasse H/t7, te se na njega šalju svi dopisi. Herzlova proslava u Požegi. Dne 25. jula u pol 8 sati na večer održala se u hramu izraelitske bogoštovne općine u Požegi lijepa spomen slava. Služba božja započela je s molitvom minha, nakon čega je zbor pod ravnanjem g. nadkantora Weissmanna pjevao »E 1 mole rahamim« i »Siviši«. Spomen govor držao je g. rabin dr. P. K c 11 e r. Na temelju citata iz Herzlovog »Altneulanda« « »Judenstaata« dijeli govornik razvoj Herzk>ve cijonske misli u tri stupnja. Pesimizam nad gelutskirn stanjem židovstva. Nada na

RBOJ 25.

»2JDOV« (HAJHUDI)

5