Židov
4. R. O. ima da provede neke neznatne i promjene u pravilima, obzirom na sjedište S. 2. O. U. 5. Odbijen je predlog, da se sletovi drže svake druge godine. 6. R. O. prepušta se na odluku, da li će osnovati »dječji list«. 7. Prihvaća se rezolucija predložena po J. Weszelu, koja glasi; »Jevrejska Omladina Kraljevstva SHS, sakupljena na svom 11. sletu u Sarajevu spoznaje u jevrejskoj religiji naizdašnije vrelo zg svoju moralnu snagu i energiju. U toj spoznaji zaključuje jevrejska omladina kraljevstva SHS, organizirana u »S. 2. O. U.«, koja treba da je dostojna svojih pobožnih Velikana, da jevrejska religija smatra nedjeljivom od jevrejske narodnosti, a poznavanje i držanje jevr. religije i jevr. obreda jednom od najvećih zahtjeva«. 8 Predlog lauberov, da se uvede obvezatna jevrejska komanda, prima se. 9. Primljen je nadalje predlog Salom Freibergera; »Jevrejska omladina moli sve židovske općine, da po uzoru zagrebačke pošalju židovske omladince na studije na židovska učilišta, te će ti mladići moći da unesu pravu židovsku znanost i da lim učvrste židovski život u Jugoslaviji. Predsjedatelj A 1 k a 1 a y ističe zasluge bivšeg predsjednika dra Tolnauera, koji je dao dokaza o svojoj energiji u radu i iskrenoj naklonosti prema stvari. Izriče mu u ime sviju veliku zahvalnost i veseli ga, da će dr. Tolnauer i nadalje raditi u pokretu, uz koji ga ne vežu samo simpatije već i lični udio. (Burni 2ivio lolnauer!) Nadalje se predsjedatelj uz odobravanje zahvaljuje sarajevskoj braći i sestrama na srdačnom dočeku. Zatim gradjanstvu i korporacijama, a naročito pak; Sefardskoj bog. općini; aškenaskoj bog. općini; kolu srpskih sestara i Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta. Pozdravlja osobito dra Bauera gdju (hedad!) ing. Grofa (hedad!) i Mihael Levia (hedad!) i omladince Leona Perića (burni živio!) Klaricu Altarac i Jošku Finzia (hedad!). Predsjedatelj povlači bilancu. Nesrazmjer je izmedju rada i rezultata. No mi smo svijesni, da možemo mnogo više raditi. Dojmovi sa ovog sleta neka budu u srcima omladine vrelo energija. Apelira na omladince, da budu svijesni velikog trenutka, u kom se Jevrejslvo danas nalazi i završava poklikom: Dajte svoj maaser! O jevrejskoj konferenciji i jevrejskoj akademiji izvijestit ćemo u narednom broju. Srdačnim zaključnim govorom te pjevanjem židovske himne zaključen je 11. omladinski slet. Športski I gimnastički dio jevr. omladinskog sleta u Sarajevu. Ideja fizičkoga preporoda jevr. naroda slavila je na dan 15. i 16. augusta o. g. slavlje, koje će po svojini posljedicama biti od nedogledne važnosti. Gotovo polovica sletskih učesnika sudjelovala je kod izvodjenja pojedinih točaka športskog i gimnastičkog programa sleta u Sarajevu. Poslije podne 15. augusta bilo je posvećeno isključivo gimnastici. Nastup (mimohod) od kojih dvijesto gombaća i gombačica (sa pomlatkom) pružio je impozantnu sliku snage i volje naše nadobudne omladine. Jedinstvenost došla je do izražaja u zajednič-
kom Uresu, jevrejskoj komandi i zajedničkim vježbama muškog i ženskog društava, koja su na sletu sudjelovala. Sarajevski pomladak izvodio je pod vodstvom g. Allarca lijepe i slikovite simultane vježbe, u kojima je nastupilo šezdeset djevojčica i dječaka. Sa uzornim vježbama nastupila su ova društva: Makabi (Zagreb) muški sa sjekiricama, ženske sa čimjevima. Makabi (Banjaluka) pod vodstvom vodje gosp. Hofmanna, članice sa štapovima i Maka Nordau (Brod n. ti.) pod vodstvom g. Hofmanna, članice sa ritmičkim uzornim vježbama. Muško članstvo nastupilo je iza toga na rudama i konju, dok je jedan kombinovani uzorni odio članica vježbao za prvenstvo sleta na ručama. Polučile su: Elza Krauss 2U bodova, Šteta Salzbergei ltenčika Biichler 18, šteta Kosenberg 17 Vi, Rezika Steinhof 17 (članice Makabi, Zagreb) i Šarika Maestro (Bar Kochba, Sarajevo) 12 bodova. Tim redom proglašene su prvakinjama i budu obdarene nagradnom plaketom za prvenstvo jevr. omi. sleta u Sarajevu. Vježbama ravnao je g. Graf, vodja zagrebačkog Makabija. Prije podne odigrana je prijateljska nogometna utakmica izmedju Makabi (Osijek) i Makabi (Banjaluka) sa rezultatom 3 : U. Opaža se cijelo vrijeme znatna premoć Osijeka. Iza toga igraju za prvenstvo bazena klubova izlučim utakmicu po cup sistemu Makabi (Mitro vica) i Makabi (Tuzla) sa scorom 9:7, drugi dan u jutro igraju Bar-Kochba (Sarajevo) i bazena sekcija žid. omlad. udruženja (Vukovar) sa scorom 11 : 3. Prema tome Sarajevo ulazi u finale gotovo siguran svoje pobjedo. Drugi dan prije podne: Jaka atletika. Bacanje kugle: 1. Mondscbein (Makabi, Zagreb) 8.67 ni. Skok s mjesta u dalj: l. Alkalay (Bar-Kochba, Sarajevo) 2.67 m. i skok u vis zaletom Popper (Theodor Herzl, Kuma) 1.40 m. Poslije podne skok u dalj s mjesta za juniore: 1. Bornsteiu (Makabi, Zagreb) 2.32 m; skok u dalj sa zaletom: 1. M. Alkalav (Bar Kochba, Sarajevo) 5.21 m; trčanje juniora na 50 m: 1. Gustav Scbwarz (Makabi, Zagreb) 7 i 2 petine sek.; trčanje članica na 50 m: 1. Singer I*aula (Žid. omi. udr. Vukovar) 8 i 3 pet. sek.; trčanje na 100 m: 1. Mondscbein (Makabi, Zagreb) 15 sek, na 40« m: 1. Alko Kolni (Makabi, Zagreb) 65 sek. i na 800 m: 1. Maver (Makabi, Zagreb). U gimnastičkom natjecanju na spravama: na preči i ručama sa propisanim i slobodnim vježbama izlaze kao pobjednici: 1. Friedmann sa 27, 2. L. Weissmann sa 24 i 3. Steinhof sa 21 bodova svi članovi Makabi (Zgb.). U finalu za prvenstvo bazena klubova izlazi kao pobjednik Bar-Koehba (Sarajevo) sa pobjedom nad Mitrovieom (7 :3) te bude nagradjen sa lijepom srebrenom sta.tuom, darom jevr. gradjana grada Sarajeva. U 5 sati poslije podne odigrana je prijateljska nogometna utakmica izmedju Makabi (Zagreb) i Makabi (Osijek) sa pobjedom prvoga 2 ; 0. Igra obiju društava bila je ravnopravna, tek je prodorna snaga Zagreba došla više do izražaja, kojoj u prvom redu imade da
nahvali i pobjedu. Osječki Makabi odli Bije se vanrednom brzinom i ustraj no&ću te će u slučaju, ako momčad ostane bom>gena zauzeti u kolu žid. društava sigurno najljepše mjesto. Radi smrti Njeg. Veličanstva Kralja Petra I. obustavljena su daljnja natjecanja, dok su pobjednicima razdijeljene nagradne pakete omladinskoga saveza.
Keren Hajesod
RAD KEREN HAJEiODA. od V. Bariona. 1 Palestina je po svojem položaje sposobna da postane jednim od glavnih stjecišta «nternacijonalne trgovine na Orijentu. Ona spaja Sredozemno more sa budećim narodima, koii žive izmedju Eufrata i Crvenog mora, a leži takodjer i na putu izmedju Azije i Afrike. Svaki narod, koji posjeduje i malo trgovačkog razumijevanja mogao bi iz ove zemlje stvoriti važan trgovački centar. Pošlo je ova zadaća nas Zidove zapala, to se moramo dati na proučavanje potreba zemlje, koje neprestance dalje niču i pripraviti se da uzmognemo udovoljili ovim potrebama. ' 4 t m Moderno razvijanje poljodjelstva, industrije i trgovine zavisi naravno mnogo od kredita na dulji rok za prvu i od trgovačkog trgovačkog kredita za obje zadnje grane. CTjonističk§ organizacija posjeduje dva zavoda i to; »Jewish Colonial Trust« i »Anglo Palestine Company«. t ako uplaćeni kapital naših banaka iznaša za sada svega 2 milijona dolara, razvio se je »Jevvich Colonial Trust« do solidnog poduzeća, koji je u stanju, da plača 5% dividende. Medjutim izdržava »Anglo Palestine Company« 8 filijala u Palestini 1 Siriji, te važi kao financijsko zaledje skoro sviju židovskih poduzeća u Palestini. Sa kapitalom povišenim na 10 milijona dolara mogle bi naše banke doći u položaj, da osnuju agrarnu hipotekarnu banku za unapredjenje židovskog poljodjelstva. Zatim olakšanje kućegradnje, zadrugarske banke za omogućivanje zadrugarskog radničkog naseljivanja po selima i gradovima, te jedne industrijalne banke za promicanje židovske privrede. Keren Hajesod« bit će u savezu s »Jewish Colonial Trusta« i »Anglo Palestine Company« pozvan na potpomaganje pri etabliranju i financiranju ovih bankarskih poduzeća. Palestina je zemlja hodočasništva i turistike i ostat će to uvijek. Prije rata dosegao bi broj posjetnika pokatkada 15—18.000 godišnje. Dobrim putevima, svratištima, te dobrim dućanima i sigurnim redarstvom lako bi se ovaj broj mogao poiroslrućiti. Ako Židovi stvore primjerene udobnosti za palestinske hodočasnike i putnike, steći će znatne tr-1 govaćke izvore. Palestinska industrija turističkih potrepština obećaje svakako mnogo uspjeha, koje je Svajcarska već postigla. Palestina može i mora postab zemlja, koja će pružati zdrav boravak. Zemlja obiluje kraj različitosti klimatičkih zona morskim vjetrovima i planinskim zrakom; na prudovima i jezerima u svojoj unutrašnjosti. U januaru, kad je u Jeruzalemu hladno može se uz vožnju autom za jedan sat stići u Jeriho, gdje pod ljetnim suncem cvatu ruže. Tiberii.ske toplice dobro su sredstvo protiv reumatizmu. Providjene moderim komfortom, privući će one stijene, dolovi i kupališta veliko mnoštvo pacijenata, turista i izletnika iz svih dijelova cijelizovanoga svijefa.
6
»ŽIDOV* (HAJHUDI)
BROJ 27.