Židov

Svjetska konferencija Židovskog narod. fonda

Neposredno pred XII. cijonistieki kogres zasjedala je kroz tri dana u Karlovim Varima svjetska konferencija Židovskog narodnog fonda, na kojoj je pretresan kompleks važnih pitanja i donesemo više zamašnih rezolucija i zaključaka. Konferenciji pribivali su direktori Ž. N. F-a prof. O. Warburg Berlin, sudbeni vijećnik dr. M. I. Bodenheimer, Koln, Leopold Kessler London, Boris Goldberg Halfa, i dr. Artur H a n t k e Berlin. Nadalje članovi zastupstva Ž. N. F-a u Palestini M. M. Usiškin i ing. agr. I. Ettinger iz Jeruzalema, tajnici glavnog biroa u Haagu i zastupnici od neko 30 zemaljskih povjereništva. Od strane zemaljskog povjereništva za Jugoslaviju pribivali su konferenciji i uzeli živog učešća na raspravama Lav Ste r n i Simo Spi t z e r. Iza konstituiranog predsjedništva i pozdravnih govora U s i šk i na i prof. Warburga uze riječ glavni sekretar biroa u Haagu Natban Gross k točci dnevnog reda: Tzviješće uprave Ž. N. F-a, te reče slijedeće; Dnevni red obuhvata tri velika kompleksa pitanja: kolonizaciju, organizaciju i propagandu. Sve, što će izvjestitelji iznijeti, samo je izraz njihovog uvjerenja, a novoizabrano vodstvo imat de da na konferenciji formulovane predloge prihvati ili zabaci. Predmet rasprave dotiče se teških i važnih pitanja, pa će svakako i kongres morati da svrati svoju pozornost na ono, što će konferencija predložiti. Sa više se strana kaže, da nije stvar Ž. N. F-a, da se svim tim stvarima bavi, dok se u drugu ruku predbacuje, da Ž. N. F. ne vrši sve kolonizacijone zadatke. Oba su prigovora neispravna. Godišnja konferencija u Londonu ustanovila je autoritativno, što je zadatak Ž. N. F-a naime kupovanje zemlje u Erec Jisraelu i njezina amelioracija. Organizacija Ž. N. F-a nije bila sa-

vršena. Manjkala je organička veza izmedju onih, koji su namicali novac, to su sabirna mjesta pojedinih zamalja i onih, koji s njime upravljaju, glavne skupštine i njezinom direktoriju. Stvar će biti jasnijom, ako prikažem dosadanje djelovanje. Tu se moraju razlučiai tri perij ode. Do kongresa u Haagu bavila se uprava Ž. N. F-a pod vodstvom zaslužnog Irhama Kremenetzkoga u Beču samo sakupljanjem novaca. Bilo je malo toga za upravljanje, a ništa, što bi se moglo praktički upotrijebiti. Tek kad je glavni biro smješten u Kdln i bio ovjerovljen započela je druga epoha djelovanjem osnovnog Palestinskog ureda. Podjedno je rad za Ž. N. F. u pojedinim zemljama postavljen na nove temelje. Započela je decentralizacija sabirnog rada i time odvojenje uprave od upotrijebe fondovog novca. Glavni biro, koji je imao dužnost nadgledanja palestinskog rada kao i sabirnog rada, zauzeo je tu mjesto posrednika. Ovakav se razvoj stvari činio pogibeljnim i već poslije kongresa u Beču 1913. godine kušali smo, da ovaj jaz premostimo i to najprije sa tako reći papirnatim mostom. Stvorili smo naime kolonizacijonu literaturu, koja je obradjivala sva pitanja, koja žasjecaju u ovu struku. Tako je nastala bilioteka Ž. N. F-a izdavali smo popularno-znanstvenu reviju »Erec Jisrael« u raznim jezicima, od koje je do sada izašlo 7 brojeva. U tiskanim izvješćima, što smo Vam ih predložili ne ćete naći uobičajeni pregled o radu pojedinih zemaljskih povjereništva, nu ovaj prikaz nije više od važnosti .otkad se na poticaj glavnog biroa podnašaju takova izvješća na pojedinim zemaljskim godišnjim konferencijama otkada glavni biro najvažnija izviješća i zapisnike pojedinih zemalja objelodanjuje. Nadalje će Vam manjkati u prijašnjim izvještajima uobičajena bilanca, iz koje je vidljivo stanje imetka Ž. n. f. i visina troškova. Vrlo je požalno, da nijesmo njihovo

objelodanjenje nadovezati mogli na naš izvještaj, to više, što je na žalost govor prof. Warburga, što ga je održao na sjednici Akcijonog komiteta u Pragu, u štampi neispravno prikazan. Tamo se naime reklo, da su ukupni upravni troškovi 2. n. f-a u godini 1920. iznosili samo 2%. Ispravljam to onamo, da su faktično iznosili blizu 20%. Od toga otpada 13% na troškove zemaljskih povjereništva, a oko 7% na troškove glavnog biroa i zastupstva 2. n. f-a u Erec Izraelu. Ovi se troškovi čine golemima, ali su razumljivi, ako se uvaži znatan porast cijena raznim materijalijama. Ta samo iskazivanje darova stoji u nekim zemljma 10% i više. Valja takodjer uvažiti, da je 2. n. f. osnutkom Keren Hajesoda napustio sabirnu granu samooporezovanja i druge veće akcije, te se ograničio na sitno sabiranje, čimt su se njegovi dohoci znatno smanjili. Svakako se može reći, da nema organizacije takove vrsti, koja bi radila za relativno tako niskim troškovima. Kad bismo više većih darova primili, odmah bi troškovi percentualno spali. Što se tiče imetka 2. n. f-a, to se ovaj danas, dok nije provedena točna procjena naših posjeda u Erec Israelu, ne može sa sigurnošću označiti, no sasvim je stalno, da iznaša više no 500.000 funti. Važan predmet dnevnog reda bit će izvještaj o »zemaljskoj kolonizaciji« (»Landsmannschaftliche Kolonisation«), U »Havlam« moglo se nedavno čitati, da ima dvije kategorije kolo-> ništa: s jedne strane radnici bez novaca, a s druge strane ljudi, koji imadu novaca, ali ne će da rade. Treba dakle kod kolonizacije kao manje zlo pretpostaviti radnike bez novaca, kojima isključivo pripada novac, što je od sveukupnosti sakupljen. Ova antiteza ali ne stoji. Mi smo uvjereni, da ima mogućnosti, kako bi se ove dvije kategorije, ako zaista ne bi bilo što posrednjega, mogle na korist obih dijelova dovesti u skladnost. Mi Vam stavljamo stanovite predloge, preispitajte ih savjesno i stvorite onda svoje zaključke. Iza kratke debate o poslovnom redu nadopunjuje ing. Ell ing e r izvješće uprave 2. n. f-a napose u pogledu farma i sadjenja drva. Agronom Dyk oštro kritikuje fondov rad u Palestini, koju kritiku nastavlja Bmek (Palestina). (Nastavit će se.)

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju.

Svrha Je židovskog narodnog fonda da * Palestini kupnje I stiče zemljište, koje če ostati neotudjivim imetkom židovskoga naroda. Žid. narodni fond utemeljen je na V. cion. kongresu god. 1901. i posjeduje već oko 30 milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu a iznosili su god. 1920. oko 9 i pol milijuna franaka.

Adresa za dopise; Zagreb, Ilica 3I„ 111. kat Uredovno vri.eme od 9do 12 sati prije podne i od 3 do 6 sati poslije podne. Novac se šaljt na Centralnu eskomptnu i mjcnjačnu banku d. d. Zagreb, za račun Ž. N. F. s naznakom svrbe.

Iskaz darova br. 17. od 1. do 12. septembra 1921,

Opći darovi Djak o v o: Na svatovima Schi’.linger—Miinz sabr. 100.—, Helena Munz sabrala pri kartanju 120.—, Izidor Loschitz 100—, Maks Neumann 30.—, A. Bošković n. i. Hel Miinz 20. 370. Zenica: Omladinsko Udruženje umjesto brzojavnog pozdrava na XII. kongres 150.—. Na vjenčanju Rifke Montilja—Zadik Salom sabrali: Klara Levi, Hani Salom i Simha Trinki 783. 933 Zagreb: Milivoj i Vilo 40.—, obit. Josip Rotmiiller umj. čest. k vjenčanju Hahn—Daloš 30. Oklada u »Novoj Rivani« 46.—, dobit na markama 82.—, D. Sch. 12.—, prig. Barmivca Ro-

. Weiliera sabrano 170.—, Artur Schnittlinger 300. 680. Slatina; Prig. beritmile kod Ljud. Scheibera sab. Vilil Beck 400. Koprivnica: Prigodom srebrnog pira Hinka i Side Hirschl sabrano 580. —, Margita Wiirzburger sabrala 172.—. Kraut 50.—, B. Kollmann 20. 822. 3205 Škrabice. Koprivnica: Srednjoškol. omi. udruženje 131.—, V. Qriinwald 82.—, M. Hirš 81.—1, J. Griinberger 80.—, D. Kollmann 70. —, M. Mayer

50.—, J. Hirschl ml. 46. —, Šandor Singer 40.—, Jak. Rosenberg 26.—, Svratište »Križ« 24.—, L. Fuchs 24.—, Milan Scheyer 22.—, Geza Hirschl 16.—, Zora Schwarz 16.—, A. Scheyer 14.—, Moško Perera 12.—, Adolf Reich 6.—, F. Lobi 6.—, dr. A. Hirschberger 4. 750. Zlatna knjiga. Zagreb: Prig. zaruka Blanke Pollak—Edo Schlesinger sabrano n. i. istih 1200. Masline. Osijek: Mela Klein n. i. Robby Heller 50.—, prigodom godišnjice smrti na ime dra. Leo Schwarza 50. loo—

BROJ 29.—30.

»ŽIDOV. (HAJHUDI)