Židov

Commission) izvješćuje o > upravi financija u Palestini. Financijalni položaj bio je vrlo težak. Čekamo na financijalnbga mašiaha i postoji opasnost, da bi jedhom ipak mogao prekasno da stigne. Moramo sve učinijj, da to spriječimo i da očuvamo od propasti naše političke pozicije u Palestini. Budžet mora da je unaprijed pokrit. Palestina nameće financijalnoj upravi tešku odgovornost. Još nije pisana ekonomika Palestine. Ne smiju se jednostavno zapadnoevropski pojmovi prenijeti u Palestinu. Na cijelom svijetu nema zemlje, koja bi se mogla usporediti s Palestinom. Jedinstvena je njezina situacija, da visoko razvijen narod emigrira u nisko razvijenu zemlju. Za organizaciju financijalne uprave u Palestini treba odgovornu upravu blagajne. Prije« bio je blagajnik članom Zionist Commission. Poželjno je, da on bude članom komisije, no to nije dosta. Njegova pozicija mora da je osigurana i prema komisiji. Mora da je nezavisan od svake politike i direktno odgovoran blagajniku u Londonu. Mora se stvoriti institucija, koja će moći nositi tu odgovornost. Dr. B. Mošsinson govori u ime kulturne komisije i obrazlaže predloge za povišenje školskog budžeta za 36.000 funti šterlinga. Dr. Georg Halpern izjavljuje, da financijalna komisija otklanja odgovornost, ak« se predloženi budžet povisi. Unutar suma mogu se provesti promjene. Ako se predlaže povišenje, neka se odmah naznači i pokriće. Potpredsjednik Klumel: Prije •glasanja imademo da se bavimo predlogom mizrahija, jer federacija mizrahija o sudbini toga predlpga veže svoje držanje kod glasovanja za budžet. Predlog glasi: »Cijonistička organizacija smije da osniva, uzdržaje i subvencionira samo onakove institucije, kojih vodjenje i javni rad se ne. o'griješava protiv propisa židovske tradicije. Vodstvo cijonističke organizacije ima da osigura provedenje ovoga zaključka.« Za vrijeme čitanja ovoga predloga ljevica burno prosvjeduje. Cowen moli federaciju mizrahi, da povuče iz razloga političkog takta ovu rezoluciju, jer se sigurno ne će ništa poduzeti, što se protivi židovskoj religiji. Potpredsjednik Klumel: Predleži predlog, da se preko predloga mizrahija predje dnevnom redu i protupredlog dra. Solovejčika, koji glasi: »U svim javnim institucijama, koje uzdržava cijonistička organizacija, »mora se uvaženjem židovske tradicije u javnom životu omogućiti pristup svim slojevima naroda.« Predlog na prijelaz k dnevnom redu primljen je sa 155 protiv 146 glasova. Struck (mizrahi): Pošto je kongres otklonio raspravu o našem predlogu, moram na svoje najveće žaljenje izjaviti, da ćemo glasovati protiv budžeta i obustaviti rad za Keren Hajesod. (Buka i pfuj povici na ljevici.) Predsjednik dr. Weitzmann; Živimo u vrlo ozbiljnom času, koji će možda moći da upliviše na cijeli naš rad u budućnosti. Ozbiljnost toga časa ne može se maknuti iz svijeta pfuj povicima. U ime gospodina Sokolowa i - u svoje ime stavljam predlog; »Primamo Herzlovu izjavu, prema kojoj cijonistička organizacija ne smije ništa poduzeti, što bi se protivilo vjerskim osjećaji) uvjerenju. Nalaže se Egzekutivi, da

u sporazumu s Akcijonim Komitejom nadje sredstava i puteva, da omogući praktično provedenje ovog zaključka, a da time ne tangira individualnu slobodu.« Ujedno predlažem, da se sad ne glasuje o tom predlogu, da bi se stranke mogle sporazumiti, odnosno da donesu novi predlog. Stalo nam je do toga, da se nadje modus vivendi, a život u Palestini naći će sigurno izlaza. Moramo omogućiti suradnju svih elemenata. Teško je to, no nije teže no ostalo. Vaša je dužnost, da nadjete taj put prije, no što se razilazimo, i vi ćete ga sigurno naći.« (Nastavit će se.)

Širom svijeta

Velike tijomsucKe mmiuesTacije u Berlinu. fovoaoiu horavKa preasjeanika Egzeltutive svjelsae cijoiusucko organizacije JSi aiuuua fcjoKoiovva .u -berimu, priredili su berimsKe cijumste voaji pozaravAo veće. Uospoumu »okolovu priredjene su velike ovacije kao izražaj zahvale za njegov neumorni rad u službi židovskoga naroda, fcikupšlinu otvorio je predsjednik berlinske Organizacije dr. Egon liosenberg, koji smatra sretnim udesom, da su židovskomu narodu u teškom vremenu rala dana dva muža političkoga ingenijuuia, \Veizmanna i SoKoiowa. Jt'ozuravija pored fciokolovva i gg. Jabounsaog, ura. Halperna i Smarjahu iLeviua. b red tjednik cijomstickog udruženja za Mjomacku Eeiiks Kosenbliitb u svome• govoru veli, da kad je cijonizam prvi put objavio isvijetu svoj program, mje se nigdje u svijetu kao u .Njemačkoj glasnije, posprdnije nabacilo pitanje, Kako bi bilo moguće raštrkane dijelove židovstva diaspore ujediniti opet u jedno nacijonalno jedinstvo kao državni narod. Mijekale su unutarnje sposobnosti žiuovskoga naroda, da ponovnu izgiaui narodnu zajednicu s drzavno-socijainuu vrstanjem. Doživili smo*već često, da je cijonizam sa čudesnom snagom anticipacije proveo na nama čudo unutarnjeg preokreta, da smo naučili, da se idealno več smatramo gradjanima naše buduće zajednice, li ovom deceniju rada političkog cijonizma je u istinu nastalo nešto kao cijonistički državni narod, pijonirska grupa budućega palestinskog državnog naroda, zajedmea s osobitim kriterijama reda i vrstanja, koja je sebi u cijonističkom kongresu stvorila parlamentarnu korporaciju sa zakonodavnom moči. Ovaj proces nastajanja državnoga naroda nerazdruživo je vezan s jednim fenomenom, koji je u židovskom narodu opet oživio cijdnizmom, s fenomenom vodstva. Cijonizam dao je židovskom narodu opet vodje i mi* smatramo to vodstvo simbolom pokreta regeneracije. Istom u danima cijonizma omogućeno je, da židovski muževi u cijelom svijetu bivaju primljeni istim pozdravom židovskih srdaca kao vod je i u tom vidimo, da se naš na rod na novo probudio i da heče da nanovo sabere svoje snage. Cijonizam dao nam je opet vodje, na koje prenaša židovski narod sve, što u njemu živi na nadama budućnosti. Ovi muževi mogu biti jaki, jer se osjećaju nosiocima ove narodne volje. Zato današnja slava nije vanjska demonstracija, več manifestacija životne volje židovskoga naroda,

koji teži za koncentracijom. U tom smislu pozdravljamo danas Nahuma Sokolova, predsjednika Egzekutive, kao zastupnika našeg pokreta, kao muža, koji je zajedno s \Veizmannom proklamirao i branio pravo židovskog naroda na Palestinu, te koji je u borbi za naš ideal postao naš priznati vodja. Pozdravljamo u našoj sredini gospodina Sokolova, a u tom pozdravu doživljavamo naše suglasje sa židovstvom cijeloga svijeta, jedinstvo židovskoga naroda. Dr. Šmar jalni Lev i n veli, da je kod jedne cijonističke priredbe Sir Robert Cecil rekao, da su jedine tekovine rata Balfourova deklaracija i Liga Naroda. Na Balfourovoj deklaraciji smo iuteresovani, Liga Naroda čini se kao da nam je nešto stranoga. Držim, da je Robert Cecil dublje shvatio savez ovrn dviju stvari. Nije pretjerivanje, ako postavim tezu, da je ostvarenje cijonizma uvjetovano o pobjedi druge ideje. Jer u njoj leži garancija trajnosti. Nije to nova ideja, to je stara židovska ideja proroka. Židovska psiha nema riječi za pojam »čovječanstvo«, uvijek se govori samo o savezu naroda. .Židovi shvatih su duboko smisao istorijskog procesa i jasno im je, da je narod ono najviše, što historija stvara. Židovi nisu nikad željeli nestajanje naroda niti stopljenje u jedno jedinstvo,već harmonijski život svih naroda. Bih su preozbiljni, da bi se podali iluzijama i služili fantomima i za to su uvijek propovijedali o savezu naroda, a ne o nejasnom pojmu apstraktnog čovječanstva, Wilson, koji je propovijedao tu ideju, nije imao sreće. Mozua je to tok povijesti, da se razuije »prva naklada« jeune uieje i da mora izaći druga naklada, koja ce naći priznanja. .Primjerom su nam zato uesel zapovijedi. Prve pioce zaiio na razmjene su i tek u drugom izdanju slavila je ideja, koja u njoj živi, svoje uskrsnuće. Naša je stvar, da primimo ideju saveza naroda, da je širimo, dok ne postane zbiljom. Ne može -se niko osloniti samo na jedan narod, pa da je to i najbolji i najplemenitiji. Ravnotežu u svijetu može da regulira samo korporacija, u -kojoj su zastupani svi narodi, Cijonizam vezan je tom idejom. Mi možemo joj pomoći k pobjedi, jer smo već mnogu ideju učinili popularnom. Možda leži naše nezadovoljstvo, koje nas tjera u Palestinu baš u tome, što tražimo mjesto za ostvarenje novih ideja. Pravo mjesto za ostvarenje ove ideje nemamo tražiti ni u Ženevi, ni u Haagu. Židovski mislilac, Ahad Haam, snivao je o hramu na brdu Cijonu, gdje će zastupnici svih naroda vječnom miru posvetiti hram. Upotrijebio sam priliku, da govorim o ideji bratstva svih naroda, jer je ona skopčana s ličnošću Sokolowa. Sokolow znao je da Shvati cijonizam u njegovoj cijelosti, te je u stalnom kontaktu sa zastupnicima drugih naroda možda mnogoga predobio za ideju Lige Naroda. Kurt Blumenfeld pozdravlja Sokolowa srdačnim riječima, te veli, da je cijonistički pokret u protimbi prenta kratkim revolucijama drugih riaroda, revolucija »dugoga daha«. I zato treba takovih ličnosti na vodećim mjestima

BROJ 33.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

5