Židov

Protivnici imigracije nastoje naprotiv, već sada, da pripreme pooštrenje bilia za useljenje nakon izminuća roka istoga. Ako već ne potpuno ukinuće, to žele, da pritisnu količinu barem na 1% Tvrde, da je narod za potpuno zatvaranje vratiju zemlje, ili barem za ograničenje sadašnje useljeničke količine. Glavni razlog sačinjava vladiijuća besposlica u zemlji, koja se tobože povećava oo useljenicima. Zakon protiv antisemitizma u Americi. Zid. dop. Uredu javljaju iz Newyorka; Na inicijativu organizacije demobiliziranih vojnika u Filadelfiji predat će se amerikanskom kongresu zakonska osnova protiv širenja antisemitske literature, te publikovanja ovakovih pamfleta u novinama. Mnogi zastupnici kongresa obećali su. da će se založiti za tu zakonsku osnovu. Židovski radnici Amerike za gladujuću Rusiju. Prva pomoćna tadja sa životnim namirnicama za gladujuću Rusiju ostavila je već newyoršku luku, te će za 14 dana stići u baltičku luku. Životne namirnice dala je udruga krojača, koja se sastoji gotovo od samih židovskih radnika. Jedna enciklopedija o Palestini na hebrejskom jeziku. Na jednoj konferenciji »Saveza hebrejskih autora u Palestini« u Jafi stvoren je zaključak, da se izda hebrejska enciklopedija, koja ima da sadrži sve, što je vrijedno znati o Palestini. Djelo, za čiji su se sastav ujedinili najugledniji hebrejski pisci, opsizal će u svom potpunom izdanju 10 svezaka.

Iz cijonističkog svijeta

Uspjesi Keren Hajesoda u Americi. Prema najnovijim vijestima iz Newyorka, darovano je prigodom velikih blagdana kod tore za Keren Hajesod iznos od 1 milijun dolara. Do sada stiglo je pismenih očitovanja od preko 750 hiljada dolara. Financijska mobilizacija. Apel Herbert Samuela i generala Deedesa. Gdje ostaje amerikansko židovstvo ? Newy York, 24. oktobra. Nakon povratka iz Palestine izjavio je rabi Teitelbaum jednom zastupniku židovskog dopisnog ureda sa velikim zadovoljstvom o uspjesima njegovog posjeta u Palestini, te izvijestio, da su vrhovni komesar i njegov civilni tajnik, general D e e d e s, poveli s njime podulje pregovore o dosadašnjem zatajivanju amerikanskog židovstva pri obnovnom radu za Palestinu. Sir Herbert S am u e 1 razjasnio je, da ako amerikanski Židovi iskreno misle o obnovnom radu u Erec Jisraelu, onda moraju čim prije pristupili gradnji kuća i podijeljivanju hipotekarnih kredita. To je sigurna osnova, koja ujedno obećaje lijepu dividendu. Osnova kapitalija na ovom polju nudja jednake sigurnosti, kao i kapitalne investicije u najboljim poduzećima drugih zemalja. Odviše začudjujc pojava, da amerikanski Zidovi uvijek govore toliko o obnovnom radu u Palestini, a da nisu dosad učinili što bi spomena vrijedno bilo. General D e e d e s bio je po mogućnosti još oštriji u svojem predbacivanju amerikanskom židovstvu. On reče: »Vi se još uvijek srdite nad ograničenjima pri useljivanju, koje je naredio vrhovni komesar, iako nijeste za doseljenike u zemlji baš ništa pripremili Ne može se Erec )israel izgraditi sa lijepim govorima. Da vlada nije slučajno započela cestogradnjom, morah bi i ovi do sada nala-

zeći se novouscljenici po ulicama umrijeti od gladi. Ovakovo bi stanje moralo dovesti do katastrofe. Kažite svojoj braći u Americi; Sto više kapitalija budu u zemlju donijeli i što više zgrada za primanje useljenika budu u zemlji sagradili, to će i broj imigranata veći biti, koji će onda moći dnevice grnuti u zemlju. Pobrinite se samo za toliko rada i zaposlenja, koliko smo ljudi pripravni s naše sirane propustiti u zemlju. Neka se prestane toliko govoriti, te započne zaista obnovnun radom. Onda ne će biti ni razloga bojazni pred Arapima, koji nijesu u zadnjim dvjema godinama vidili nikakvog djelovanja sa strane amerikanskih Zidova.« Svečari doček Balfoura u Americi. Iz New Yorka javljaju židovskome dopisnome uredu: Cijoniste Udruženih država i Kanade pripravljaju grandijozan doček Balfouru povodom njegovog dolaska na konferenciju u Washington, da bi mu izrazili hvalu i štovanje cjelokupnog židovstva svijeta. U New Vorku prave se velike priprave za sjajan banket u počast Balfoura. I kanadski će cijoniste svečano pozdraviti Balfoura kod dolaska u Ouebcck. Iseljenje u Palestinu kroz Carigrad. Mjeseca septembra zaputilo se samo kroz Carigrad 400 iseljenika. Medju ovima nalazila se jedna velika kooperativa, obrazovana u Kišenjevu, koja obuhvata više zadružno organizovanih grupa iz raznih mjesfa Rumunjske. Zadnjih dana prošlo je kroz Carigrad »Beršad« društvo, koje broji 250 obitelji, te proslijedilo put za Palestinu. Medju članovima ovih obitelji zastupana su najrazličitija zvanja. Uplaćeni kapital ove prve grupe iznosi 30.000 funti. Svaka obitelj plaća članski prinos od 50 funti. Preostali kapital deponovan je na raspoložbu društva kod jedne banke. U Hamburgu leže gospodarski strojevi u vrijednosti od 1 milijuna maraka spremni za otpremu, a istovremeno odaslan je iz Rumunjske u Palestinu jedan transport goveda. Židovski narodni fond prepušta obiteljima potrebnu zemlju u dolini Jesrcel. (Ziko). Kanadska gradjevna banka za Palestinu. »Canadian Eagley« javlja, da je kanadsko židovstvo zaključilo osnutak jedne banke u Palestini sa osnovnom glavnicom od 1 milijuna funti u svrhu podupiranja gradjevne in/dustrije. (Ziko). Palestinsko useljavanje iz Rumunjske. (J. K. Đ.) U Đukareštu održana izvanredna sjednica palestinskih ureda Velike Rumunjske bavila se naročito otpremom halucim iz Ukrajine u Palestinu. Vijeće je zaključilo ,da uputi iseljavanje preko luke u Galacu, te da uredi jedinstveno cjelokupnu emigraciju iz Velike Rumunjske u Palestinu preko centralnog organa. Prema dobivenim vijestima otposlano je do sada u Palestinu 8 većih haluc grupa iz Ukrajine i 5 iz Bukovine, zadnja u najboljoj opremi. Sada stoje u Galacu dvije daljnje haluc grupe, već pripravne za ukrcavanje. Cijonistički egzekutivni odbor za Veliku Rumunjsku odredio je, da se 2. novembra, na dan Balfourove deklaracije prirede velike cijonističke skupštine i sabirne akcije u cijeloj zemlji, za opremu većih transporta haluca u Palestinu.

Iz Palestine

Rad a Palestini. Delegati vratili su se sa kongresa i izvjestili o radu. Svi su sa rezultatom kongresa zadovoljni

i sve je uvjereno, da se organizacija konsolidirala. Sve će zavisiti o tome, da li će organizacija moći da udovolji svojim financijalnim obvezama. U tome pogledu ne vlada najveći optimizam. Zadnjih dana obdržali su učitelji razne skupštine. Oni su nezadovoljni, jer još nisu dobili'svoje povišice. Radovi na zemljištu Narodnog Fonda, Emek lisrael su započeli, ali danas se još ne zna, hoće li biti i dovoljnih sredstava, da se u ovoj godini provede naseljivanje Emek lisraela. Naskoro će se održati nova sesija Asefat Hanivharim. Ovoj će biti zadaća, da nanovo izabere Vaad Haleumi ili da isti potvrdi u njegovom dosadašnjem sastavu. Nadalje imat će ova, da stvori odluku o organizaciji i općinskim budžetima. Postoji još uvijek vrlo velika opasnost, da će vlada, još prije potvrde mandata i prije stvaranja palestinskog državljanstva, raspisati izbore za gradska vijeća, te da će poradi toga svi neotomanski Židovi, dotično velika većina Židova biti lišena izbornog prava. Asefat Hanivharim morat će protiv toga podići svoj glas. Sve su to stvari bile predmet razlaganja, koje je predsjednik Vaad Haleumi, dr. Thon upravio 14. oktobra na nadkomesara Sir Herbert Samuela. Dr. Thon svratio je pozornost nadgkoraesara na teška zlostavljanja, kojima 'jsu izvrgnuti halucim u Aleksandriji, kad putuju odanle vlakom u Palestinu. • Na zapovjed palestinske vlade provadja se ondje desinfekcija židovskih useljenika, ali svrha toga, kako izgleda, nije toliko osiguranje zdravstva medju židovskim doseljenicima, koliko ponestajanje njihovog odijela i prtljage. Sir Herbert Samuel obećao je istragu ove stvari. Bilo bi svakako poželjno, kad bi useljenici sami prijavili svako zlostavljanje Vaad Haleumi-u. Arapsko se pučanstvo, kako izgleda, buni, no ne zna se kamo ovaj pokret smjera. Na jednoj se strani javlja o stvaranju muslimansko-arapskih društava, koji predstavljaju opoziciju naprama kršćansko-muslimanskim društvima i od njih otposlane delegacije u Evropu; ujedno je istupio neki vidjeni arapski književnik, Abdulhadi Husejini i» Šehama, protiv arapske delegacije, te ju je označio kao oružje francuske politike protiv Engleske; na drugoj strani cirkuliraju neprestano dalje vijesti o predstojećim protužidovskim demonstracijama. Ove su se iščekivale za jom kipur, no bojazan ostade bezpredmetna. Palestinski jišuv slavio je ovih dana jednoglasno jubilej Ben-Johude, koji je došao pred 40 godina u Palestinu, sa željeznom voljom, da učini hebrejski živim jezikom. Pa i politički protivnici Ben-Jehude našli su se, da čestitaju jubilaru. Jeruzalim u novoj Palestini. Prof. Patrjck G c đ d e s održao je u Marishail Collegc-n kod Aberdeena iscrpivo predavanje o gornjoj temi. Kako je poznato bavio se prof. Gedees poslijednjih godina sa izradbom osnovo za izgradnju palestinskih gradova. Uvodno prikazao je oslobodjenje Palestine od turskog gospodarstva misijom, čije

BROJ 35.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

5