Židov
4. Unapređivanje zanata.
Iz izvještaja, što smo ih u više navrata primili od Centrale, kao i iz referata na karlovarskom kongresu i iz privatnih izvještaja proizlazi, da radi pomanjkanja potrebnih ogromnih svota za zemljoradničku kolonizaciju da nas u prvom redu potrebuje Palestina kvalifikovane radnike i to naročito u takovim zanatima, koji su u vezi sa gradjevnom industrijom. Palestinski Ured je stega zbog velikih mogućnosti izobrazbe u nas inicijirao osnutak ureda za unapredjivanje židovskih zanata, koji bi propagirao i omogućio izobrazbu Židova u produktivnim zvanjima, koli za Palestinu, toli za galut. Ova je institucija trebala započeti sa svojim djelovanjem u krilu zagrebačke bogoštovne općine, no zbog poteškoća tehničke i materijalno naravi, nijesu uspjehom započeti pregovori mogli biti zaključeni sa otvorenjem ovoga ureda. Unatoč toga Palestinski je Ured posredovao dalje sam u ovom pravcu, tako, da će se taj ured moći i u našem krilu voditi. Moramo ali priznati, i mi smo si toga svijesni, da je skrb oko toga, kao što i skrb oko ostalih emigranata morala biti nedostatna, i mi to tim bolnije osjećamo, jer je naš rad bio smetan pomanjkanjem sredstava.
5. Briga za halucim iz inostranstva.
Pomanjkanje sredstava osjećali smo tim više, što je broj proputujućib emigranata, onih, koji su se radi zabrane emigracijo morali kod nas zadržavati, danomice rasao, što se najbolje može vidjeti iz podataka našeg Emigraeijonog Relor« n Beogradu, koji je u toku ove godine pružio pomoć u novcu i obući oko 160 proputujućim emigrantima, te isto tako pomogao oko 60 ljudima,, koji su evakuisani iz Baranje. Taj je resor pribavio ukupno 250 vizuma za Palestinu, te za proputovanje kroz razne države. Da nije novac, što ga je Emigracijom Resor u Beogradu potrebovao za potpomaganje nastavka putovanja iz Beograda, nasmognuo medju tamošnjim našim sumišljenicima, ne znamo, kako bi mogli svladati i ovaj rad- Otprema većeg dijela palestinskih putnika bila je time oteščana, što ovi nijesu uvijek posjedovali potrebne putnice. Vizum se izdaje samo onda, kada dotični imade urednu putnicu, a pribavljanje nailazi u mnogim slučajevima na nepremostive zapreke. Radi današnjih prilika u Palestini nije naš ured smio, a ni mogao posredovati imigraciju drugih, naročito oženjenih emigranata, koji nijesu raspolagali potrebnim sredstvima. U pitanju namaknuća putnica, te vizuma zaslužno je uz naš ured posredovao pročelnik Emigracijonog Resora. Mnogo poteškoća zadali su re-emigranti iz Palestine, koji su kao neodgovarajući elemenat sa prvim imigrantima kraj nedovoljne kontrole mogli ući u zemlju, te se radi njihovog za današnje prilike u Palestini moralno neodgovarajućeg stanja ne mogu u zemlji snaći, te što sami, što pod pritiskom oblasti ostavljaju zemlju. U mnogim slučajevima posredovali smo za one re-emigrante iz Palestine, koji su radi bolesti morali zemlja ostaviti. Naročite poteškoće proizašle su za naše uredovanje, što ne postoje institucijo, koje bi podupirale židovske izbjeglice iz raznih zemalja, a koji se toga radi obraćaju na naš ured, prijavljujući se kan tobožnji palestinski imigranti. Treba radi nesmetanog djelovajna našega ureda upozoriti sva naša povjerenstva, da ove izbjeglice upućuju našim karitativnim institucijama, ako ovi, premda izjavljuju, da žele putovati u Palestinu, za ovo ne odgovaraju. Naš je djelokrug točno odredjen i u interesu same stvari ne smijemo ga pod nikojim uvjetima prekoračiti. U Zagrebu je uvijek manji ili veći broj proputujućih halucim smješten u »Bet.halucim (v. gore), nekoji su i stalno tu smješteni da izuče zanate, a nekoji su bili udjeIjeni u našim grupama. Nadalje nam je uspjelo, da za ‘)0 bečkih halucim nadjemo posla kod gradnje jedne industrijske željeznice, no ta grupa nije stigla, premda je već bila najavljena. Pitanje otpreme stranih halucim, kojima je osigurana imigracija preko Jugoslavije, uredjeno je dogovorno sa bečkim pak uredom i našim emigracijonim resorom u Beogradu, te je tako otpremljen i snabdjeven potrebnim sredstvima čitav niz stranih halucim za Solun, odnosno Carigrad. Rad ; ”d stran jenja poteškoća za daljnju otpremu iz smo se u Solun i Centrali u Loj
6. Završetak.
Dvogodišnje iskustvo pokazalo je, da je izobrazba zemljoradnikahalucim neizmjerno skupa. Razlozi su tome mnogi: nekoji bi se dali ukloniti (nevaljani ugo von), nekoji su neuklonjivi (prelaz od gradskog života na teški, ratarski i’ad). Pomislimo li, da su izgledi za kolonizaciju u Palestini u dogledno doba veoma loši, dok je potreba za valjanim zanatlijama u zemlji ogromna, tako te zanatlije u Palestini veoma brzo u socijalnom pogledu napreduju, dok zemljoradnici stoje svaki čas pred nezaposlenosti, onda moramo postulirati, da se u buduće rad P. IT-a kreće oko izobrazbe zanatlija, koja ne će nikada ili samo neznatno teretiti našu organizaciju. Ali svakako budu velika sredstva potrebna, da omogućimo emigraciju već i zob raženih halucim, čim bude njihova imigracija u Palestinu moguća. N- B. Točna objašnjenja o pojedinim točkama dat će članovi P. U-a na konferenciji pal. komesara u Sarajevu.-
Brutto Bilanca per 30. XI. 192 i.
Izvještaj uprave Keren Hajesoda za Jugoslaviju
Uprava Keren Hajesoda za Jugoslaviju predaje ovime izvještaj o svom prvogodišnjem radu Saveznomu Vijeću. Tom zgodom željeli bi, da odmah uvodno istaknemo, da se ovaj izvještaj ne shvati i ne prosudjuje poput drugih izvještaja, jer se s jedne strane mora uvažiti, da se mnoge činjenice ne mogu u okviru ovoga izvještaja iznijeti, a s druge strano se mnogo toga treba suhim brojkama i statističkim podacima prikazati, iz česa često ne možemo ipak vidjeti, koliko je truda i rada uloženo u djelovanje jedne ovakove uprave. Kraj toga valja imati na umu, da se tu radilo o populariziranju jedne ideje, o radu gotovo sasvim samostalnom, koji je od uprave, naročito u organizatornom pogledu, iziskivao golema naprezanja. I ako pored svega toga ipak možemo da pred Savezno Vijeće stupimo s povoljnim rezultatima, dokaz je, da su Židovi u Jugoslaviji shvatili svoju dužnost prema velikom obnovnom fondu, osnovnom finanoijalnom instrumentu kod izgradnje Erec Jisraela. To nara i daje puno ufanje, da će i na ovom Saveznom Vijeću doći još jače do izražaja udruženo naprezanje svih naših organizacija za uspješni nastavak akcije Keren Hajesoda. * Zaključak u San Remu ispunio je srca svih Židova duboko osjećanira zadovoljstvom i veseljem, ali i osjećajem teške odgovornosti. San Remo prinudio nas je, da se bavimo svim onim potrebama, koje proizviru iz zaključka o stvaranju židovske narodne domaje, te da stvorimo izvore, koji 6e poslužiti ovom velikom cilju. Cijonistička godišnja konferencija, koja se odmah iza zaključka San Rema sastala u Londonu, smatrala je svojim najprečim zadatkom, da odredi sredstva za pokretanje velikih imigracijonih i kolonizacijonh radova u Palestini, te je zaključila, u punom shvaćanju velikoga zadatka izgradnje narodne domaje, osnutak Keren Hajesoda. Nakon zaključka konferencije, te izbora privremenog direktorija za Keren Hajesod započeo je s mjesta rad. Održale su se konferencije s delegatima raznih federacija o akciji, koja bi se imala povesti za Keren Hajesod, Sredinom septembra stigao je k nama generalni tajnik Keren Hajesoda, g. Leo Hermann, da se s nama posavjetuje o načinu provedenja akcije u našoj kraljevini. Nakon uredjenja odjeljenja za centralnu Evropu, sa sjedištem u Berlinu, posjetio nas je prigodom prošlog Saveznog
14
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
BROJ I—3.
Savez cijonista Jugoslavije . . . 226.852 55' 761.052 37 534.199 82 Rač. Blagajne . . 319.251 79 314.171 67 5.080 12 Halucgrupa Haavođa .... 344.455 259.411 85.044 Halucfarma Geula 911.306 96 590.547 70 320.759 26 Halucgrupa Herut 6.000 6.000 Halucgrupa Maha— reša .... 14.495 14.495 Prelazna stanica jankomir . . . 29.720 50 16.064 13.656 50 Transport prvih halucim . . . 172.726 87 172.726 87 Sabir. akcija transp. 162.980 162.980 Rač. Emigracije . 28.831 32 1.620 27.211 32 Rač. Halucpokret . 110.857 95 902 109.955 95 Rač. Halucfond 10.300 89.220 60 78.920 60 Rač. Administracije 23-129140 1.958121.171 40 1 | 2,197.927: 34| 2,197.927| 34| 776-lOOj 42| 776.100142