Židov
Ali dok budete davali svoj maaser za Keren Hajesođ, mi se, braćo i sestre, ufamo da ćete s dojakošnjom ljubavi, ali s većom revnosti gajiti plemenitu tvorevinu naše organ izacije Keren Kaje met 1’ Jisnel. Oporezujte se, ne propustite ni radosne ni sjetne zgode, da sabirete za nj. On će biti, isključnije no dosele, fond za kupnju zemljišta i za pripremu tla. Neka se veće mjesne organizacije povedu za uzorom onih malih skupova od nekoliko porodica u pojedinim mjestima, koji su dali znatno više, no što je na njih bilo rasporezovano. ■ Cijoniste Jugoslavije! Ma koliki bili zahtjevi realnih potreba, koji od svakoga traže maaser u novcu i više, a uz to maaser rada, mi mora da gajimo svoju cijonistićku, svoji* židovsku duše v nos t. Krivo je, ako se misli, da poziv na rad znači okupljanje svih aktivnosti sam o na sabiranje materijalnih sredstava, iako je to danas najpreče. Treba da skupljamo fondove u svojoj duši. I ako treba da dajemo narodu, što treba za stvaranje realnih osnovki bivstvovanja, mi, sebe r di, treba da .uzimano iz preobilja duševnog blaga svoga naroda, čega nam ne dostaje. Svi mi, sestre i braćo! A prije svega mi ćemo da mladeži svojoj, žednoj židovstva, damo prilike, da se oplodi punoćom jevrejstva. Dajmo joj prije svega prilike, da nauži jezik svoga naroda, koji treba da budne i njezin. Ne smijemo da sustanemo u tome traženju, to je proizlazi iz duševne nužde. Stvarajmo i gajimo, sustavno i po planu, zažarenim interesom, ognjišta svojini duša ma, toliko potrebnim staro-novih sadržina jevrejstva! Veliki su, ako ih u svoj ozbiljnosti shvatite, zadaci, koji ćekaj»i i a ostvarenje. Velika treba da su svih nas naprezanja. Ne sustanimo! Ni časka, braćo i sestre, ne malakšimo! Vaši Časovi odmor i i uživanja u predvidjanju lijepe budućnosti neka su oni, u kojima se budete potpuno predali svetoj službi svome narodu i otkupljanju svojih duša veličinom svojih žrtava! U ZAGREBU, mjeseca tebeta 5682, Za Saveza! odbor Saveza Cijeniš 1& Jugoslavije Dr- Hugo Spitzer v. r. predsjednik Radni odbor: Rikard Herzer v, r. tajnik Dr. Aleksandar Licht v, r. predsjed. Dr. Beno Steln v. r. Lav Stern v. r. . Da'vid Spitzer v. r. Simo Spitzer v. r. Dr. Marko Horn v. r. Dr. Hugo Bauer v. r. Dr. Alfred Singer v. r. Slavko Deucht v. r. Makso Borovic v. r.
Nakon Saveznog Vijeća
U znaku najveće ozbiljnosti, svijesni odgovornosti svoje, sastadoše se u Sarajevu na vijeću našega Saveza najistak nutije ličnosti naše stvari u Jugoslaviji. Došli su svi, ne obazirući se na zimu i tegotan put, Dodjoše, jer ako je svijetski cijonistički kongres jedini zastupnik svesvjetskoga židovstva, naše je Savezno Vijeće najozbiljnija tribina Židova Jugoslavije, od njega i mi i naši Židovi očekuju uvijek nešto nova, uvijek novih poticaja, novih snaga, pa je svakome bilo puno stalo, da ovo vijeće, kojemu je naš dugogodišnji rad pribavio toliki moralni ugled, tako uspije, da našoj misli na njencim nesuzdrživom putu neprestanih uspjeha pribavi novoga poštovanja. Imajući to u vidu, pošlj smo ovim našim vijećem u Sarajevo, u tu najtopliju židovsku okolinu u Jugoslaviji; u Sarajevo, za koje smo znali, da će mis dočekati toplim židovskim srcima, uglednim krugom starih naših oprobanih drugova i saradnika. To su bile naše intencije, u zhaku tih intencija radilo se u uredima organizacije dan i noć, kako bi izvješća o radu u minuloj godini bila što preglednija, kako bi bila na vrijeme gotova. Vodstvo predalo je vijeću štampano izvješće svoga rada u minuloj godini. U tome izvješću iznijelo je vodstvo kratko, bez fraza sav svoj rad. pred sud vijeća, naglašujući dakako, da je štošta ostalo neizvršeno, a to poglavito zato, jer naši sumišljenici nijesu dostatncjm ozbiljnošću prosudjivali apele vodstva, pa nije bilo potrebnih sredstava, što više vodstvo bez okolišanja svojim
zaključnim računima priznaje za jn«m pokriveni ’ ta veJ'ki ueficit. - Sav ez. i no vijeće navijeno je pred zadatak, da odobrivši predloženi proračun ta j deficit pokrije, a za iduću godinu dade vodstvu na raspolaganje barem caoßiko sredstava, koliko je potrebno, da baide udovoljeno najprečim potrebama mš«cga Saveza. Savezno je vijeće aa%3n stvarne debate prihvatilo proračun. i stvorilo zaključke, koji treba da fai~antuju novome vodstvu proračunom pr~edvidjena sredstva. Siijed eć ićea_am dani pokazati, znadu li &;_jši sumišljenic* poštivati v 2aključcima delegata, male va njihova povjerenja, sve je vlastite zaključke, t«s«ćc: li diktati saveznoga vij eć a i mati kod njih toliku imp era tiv-nu moć, da ih bez ijedno 55a ias na odlaganja izvrše. O tome izvršenju zavl sit će. bčzo 1L današnje vodstvo pred slijedeće v.wezno vijeće imati da iznese više ili nmnje rezultata. Znademo, da je ono, što m nrater-ijalnom pogledu tražimo od naših šimi šijenika, mnogo puta znatno: da. je isp>. .njavanje naših tražbina, odazivanje našim apelima za mnoge žrtva, a i-pak B možemo odustati od traženja makar žrtava, kad znamo: potrebe na§-ej.< saveza, koji iz dana u dan raste, koji izz dana u dan imade sve to ■već ih daißCSti ; potrebe našega Židovstva sipecijbha u kulturnome pogledu; potrebe židorskoega naroda diljem svijeta; kon sčme, Šaci poznajemo p 0t r eb c Sid '=:ke: Palestine.
Činit će nam se krivo, ako nam se iznese prigovor, da sabiranje stavljamo u središte našega rada. Činiti čs se krivo, jer mi 0 novcu ne bi u našim s:itpcima utrošili niti jedne riječi, kad ovaj ne bi bio sredstvo za izvršenje gotovo svih naših zadataka. Vodstvo se 11 minuloj godini borilo materijalnim poteškoćama'. (davni razlog ovoj nestašici bio je, da mjesne organizacije nije su onako radile, kako se to od njih očekivalo iMnogi naši MtmišIjenici u gradu i provinciji zanemaruju rad, saino zato, jer misle, a mnogo puta to svoje naziru nje i nama tumače, da ovaj sitrsi rad tako oni raži viju na pr. sabiranje šekahma više nije na mjestu. a z abortavljaju, da je neizvršavanje ovoga, za njih sitnoga rada, kadru pokapati j>o malo, i po našenu mnijenju čvrste temelje organizacije do takovoga derutnoga stanja, da bi imali mnogo posla oko popravka tih temelja, da Izdrže ogromnu i veličanstv emi zgradu, koja danas na njima stoji. Ova godina od svih nas očekuje toliko rada, te će svi naši sumisljenici morati izići iz svojih rezervnih pozicija i spoznati, da u Palestini i galutu imademo toliko raditi, da. je još jako daleko vrijeme, koj« će nam davati pravo, da se povučemo u zasluženo ili nezasluženo slanje nerada. T'ešlc« je stvoriti odluku, da li je pripravni agalutski rad za Palestinu ili rad u Palestini preči. Jedno i drugo jednako je važno, jednako je prešno. Za jedno i drugo potrebna su ogromna sredstva, pa zato na ši sumisljenici već sada valja đa znadu, da če još dobrano vrijeme morati
2
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
BROJ I—3.