Židov

organizaciji, već o spremnosti židovskoga naroda kao cjeline, da uzme učešće na onome, što je sada postalo zajedničkom zadaćom svakoga Židova, kome dobro ime svoga naroda još nešto znači. (Nevv Palestine).

Keren Hajesod

IZJAVA SIR HERBERTA SAMUELA ZA KEREN HAJESOD. Dr. Uriel Rension, koji putuje po nalogu uprave za Keren Hajesod u Aden, Indiju i Mesopotamiju, posjetio je Palestinu, te je tom prilikom primljen po Sir Herbert Samuelu u audijenciju. High Commissioner upravio je na njega slijedeće pismo, kako bi sa ovim proglasom predobio pučanstvo Indije i Mesopotamije za Keren Hajesod: Ured vrhovnog komesara Jerusalim, 12. januara 1922. Vrlo poštovani gosp. dr. Bension' Od srca mi je do toga stalo, da dajem izražaja svojim najboljim željama k uspjehu Vaše misije u Iraku i Mezopotamiji. Pripuštenje židovskih iseljenika u Palestinu mora da ovisi o opsegu gospodarstvenog razvoja zemlje, ovaj je pako opet ovisan o sredstvima, koja se nasmognu u tu svrhu. Od ne manje važnosti je kulturna strana židovskog narodnog doma u Palestini, a i zato je bitno, da se stave odgovarajuća financijalna sredstva na raspoloženje. Ako je židovsko pučanstvo cijeloga svijeta spremno, da daje financijalna sredstva, onda sam uvjeren, da će kod stvaranja Palestine imati uspjeha energija i entuzijazam židovskog stanovništva Palestine i onoga, koji će iz drugih zemalja prijeći, na koju ćemo svi bit ponosni, u kojoj ce svi dijelovi stanovništva uspijevati i gdje će židovstvo opet na slobodi razviti ona velika svojstva, kojima imade da zahvali svoju veličinu u prošlim danima. Vaš najodaniji Herbert Samuel. Hevra Kadiša u Pakracu za Keren Hajesod. Na svojoj glavnoj skupštini u januaru o. g. zaključila je Hevra Kadiša u Pakracu jednoglasno, da upiše primjereni prinos za Keren Hajesod. te da se prvi obrok odmah ima položiti. Ovaj hvalevrijedan zaključak jedne male općine najbolje pokazuje, kako je ideja osnovnog fonda i u nas uhvatila već čvrst korijen. Opravdana su očekivanja, da će i ostale opčine na svojim glavnim skupštinama jednako privesti svoj maaser Keren Hajesodu. Rad za Keren Hajesod u Jugoslaviji. Kako saznajemo, očekuje se početkom marta posjet jednog odličnog izaslanika berlinskog centralnog ureda za Keren Hajesod u srednjoj Evropi, koji bi imao veliku zdaću, da u pratnji naših najodličnijih pretstavnika nastavi već uspješno pokrenutu sabirnu djelatnost za osnovni fond.

Iz židovskog svijeta

Dr. VValter Rathenau i dr. Wilhelm Rosenbcrg. Watler Rathenau je ministar spoljašnjih posala Njemačke. Patriotizam Nijemaca možda ništa ne obilježuje bolje od ove činjenice. Židov ministar, pa još mi-

nistar spol’jašnjih posaia, u Njemačkoj; u zemlji najšovenskije arijske preuzetnosti! Gdje Židov nije mogao, prije rata, postati ni rezervni oficir, pa iako se pokrstio, a sudski referendar u najboljem slučaju tek, ako se pokrstio. Društveno i zvanično, u studentskim korporacijama i športskim udruženjima, svuda se više nego igdje pazilo u Njemačkoj na »Rassenreinheit«. I danas bijesne svi Svenijemci i slična svojta ’ reakcijonara-antisemita, što Židov reprezentira Njemačku prema stranim državama, što je »Židovu« povjeren zadatak da üblažuje posljedice zločinačkoga rata, koji su podzarivali ti -po rasi čisti« jnnkeri, militarci i njihova svojta. Služi na čast patriotima centruma i njegovog vodje dra. \Virtha, što im je spas države bio preči » od duboko ukorijenjenih predrasuda, i od popularnosti. koja je u opasnosti. Magnati po rodu, magnati financije, militarci, svi nosioci »hakenkreuza«, toga spoljašnjeg znaka antisemitizma, ovaj čas, kad treba da se spašava država s pomoću čovjeka, koji je pun spasonosnoga optimizma, moraju bijesni da trpe Židova Rathenaua. Dok ne dodje čas, kad ili predrasude i opet budu nadjačale razumni patriotizam ili kad Rathenau bude izvršio svoju dužnost, pa će dobiti svoj »zeleni dekret . . . I Austrija se sanira. Sanira se po receptu, kako ga je propisao čovjek, koji je i u časovima najcrnijeg očaja sačuvao optimizam i razbor, vođjen željom da spasi otadžbinu: Dr Wi!helm Rosenberg. Javnost o njemu malo piše. Nikad se on nije otimao za vidno mjesto u upravi države. Danas, kad je tiho i neumorno izvršio svoju misiju, on se vraća u tišinu privatnog života ne tražeći za se ništa, on, kojeg će jednom nazivati spasiocem Austrije i koji je bio zvan da upravlja bar finansijama svoje domovine. Na upravi su bile antisemite. Njegov je nos bio smetnja. Pa i danas, kad se sa više strana davaju Austriji zajmovi, za koje je i on svojski radio, antisemitizam austrijski ne daje mu za oproštaj nijedne riječi priznanja. I tu i tamo: I u Njemačkoj i u Austriji kao i drugdje: Židovi će se brojati u negativne i destruktivne elemente. Kao liječnici prizivat će se, možda, gdjegdje u zadnji čas. Kao ono ruski car, koji je pozvao Židova kirurga iz Berlina, kad je bio u pitanju život njegova sina, nasljednika prijestolja, a niko ne mogaše pomoći. Dr. A. L. Jubilej »Esperanze«. Sefardsko akademsko društvo »Esperanza« u \Vienu obdržavalo je u subotu, 12. o. mj. u sefardskoj sinagogi svečano sijelo prigodom slave 50. semetra opstanka, kojemu su prisustvovali mnogi zastupnici cionističkih i sefardskih institucija. Esperanza je jedino društvo španjolskog židovstva, te je za vrijeme svojeg 25. godišnjeg opstanka odgojila čitavu generaciju vrijednih cijonista, koji djeluju na istaknutim mjestima na orijentu. Ističemo izmedju mnogih govora i čestitanja interesantni govor nadrabina dr. C h a j e s a, koji je istaknuo, kako je sefardsko židovstvo već mnogo puta bilo posrednikom. I sada imade važnu zadaću, da postavi svoje poznavanje orijenta i odnošaj prema Tamošnjim narodima u službu obnove i izgrad-

nje &ec-Jisraela. Wien imao bi da.znači za Španjolske Židove kulturni centar i tu bi imao da bude mjesto izobrazbe za sefardske učitelje, koji bi u orijentu djelovali. U ime cijonističke organizacije pozdravio je društvo prof A. Freud. Zanimivi bili su izvodi u španjolskom jeziku gosp. Vite K a j o na o povijesti Esperanze. Na početku joj bijaše zadaća, da radi protiv kvarenja španjolskog jezika, priključila se ali brzo Th, Herzlu i postala je cijonistička. Kada se poznati senator Pulido, koji radi o reparaciji španjolskih Židova u Spaniju, obratio' na društvo, da ga predobije za svoje ideje, bilo mu je jasno razloženo, da leži druga domaja pred očima, a ne Spanija. Židovska kulturna konferencija u Sovjetsoi Rusiji. Prema moskovskoj »Emes« održana je nedavno u Ninoize vanstranačka židovska konferencija, koja se bavila raspravljanjem važnih kulturnih i gospodarskih pitanja podolijskog židovstva. Konferenciji pribivalo je 76 delegata i to 35 radnika, 18 činovnika. 15 učitelja i 8 člana raznih konfesionalnih institucija. Nacrt ustava za Palestinu. Nacrt ustava za Palestinu, koji je arapskoj delegaciji, koja sada boravi u Londonu i cionistima saopćen, nadopunjen je iza potanjih rasprava izmedju vlade i stranaka, koje dolaze u obzir, te će. kako ima nade, služiti podlogom za jedno povoljno utanačenje. »Times« pišu, da je glavni cilj vlade bio taj, da ustanovi što se ima da smatra rezultatom provedenja politike, koja je sadržana u Balfourovoj deklaraciji i da onda izradi nacrt, koji ima da pruži potrebne garancije. Po vladinom nacrtu ostaje Egzekutiva u rukama Vrhovnog komesara dok će zakonodavna vlast pripasti jednome Vijeću. čiji članovi će biti dijelom izabrani, dijelom imenovani. Vrhovni komesar imati će pravo, da pridrži stanovite stvari odluci državnog sekretara, nu skicirani nacrt faktično je prvi korak k jednoj reprezentativnoj vladavini.

Iz cijonističkog svijeta

Cijonistlčka organizacija sefarda u Beču. Iza dugotrajnih nastojanja, uspjelo jeorganizovanje cijonističkog rada medju sefardima u Beču. Ovdje nastanjeni sefardi, u kojih je razvita jaka nacijonalna židovska svijest, imali bi se sada udružiti unutar novo. osnovanog sefardskecijonističkog saveza. Na inicijativu sefardsko-akademskog društva >E s p e ranza« održano je više sastanaka bečkih sefarda, u kojima su izmedju ostalih govorili nadrabin C h a j e s i 1 a b o t i ns k y. Ovo je djelovanje dovela do osnutka društva Jehuda Halevy. Predsjednikom izabran je David C u e n c a. Zaključci Akcijonog Komiteta. Niže donosimo osim već objelodanjenih još nekoliko važnih zaključaka, stvorenih u sjednici Akcijonog komiteta, održanoj od 27. do 30. decembra 1921. u Beču: KEREN HAJESOD. Delegacija Keren Hajesođa u Ameriku. Uprava Keren Hajesođa ima se potaknuti, da pod vodstvom dra. W e i z m a nn a

»ŽIDOV«

BROJ 9.