Židov
»Akra«, prava citađeb, koja je, kako Josefus Flavrus izvješćuje, dominirala nad sjeverno ležećim hramom tako da je ko»ačno iz strateških razloga ne samo porušena, već je odstranjen i gornji dio brežuljka, na kojem je sagradjena. Dr. Mastermann, koji će voditi ovu ekspediciju, označuje mnoga biblijska mjesta, koja bi se imala ovim iskopinama razjasniti. Nadaju se, da će im uspjeti naći zid i ustanoviti mjesta, na kojima su bila sagradjena biblijska »Milo« i »Akra«, palača Davidova i grobovi judejskih kraljeva. Na brežuljku Ofel stajale su ponosne zgrade, a na njegovim visovima odigrao se velik komad istorije. Preostatci nekadašnje slave imat će toliko da pričaju, te de sav svijet slušati da dozna istoriju toga svetoga brda od najstarijih vremena do razorenja Svete Zemlje po Rimljanima. VVeizinann u rlolandiji; članak »De Nleuwe Courant«. Povodom boravka dra Wei z m a nn a u Holandiji objelodanjuje uvaženi holandijski onevnik »De Nieuwe Courant« odulji članak o prof. Weizmannu. Bila je za cijoniste vanredna sreća, da su nakon smrti Herzla i Wolfsohna u odlučnome času našli u osobi dra Weizmanna pravoga vodju. Nakon razlaganja o velikom znamenovanju Weizmanna kap kemičara, opisuju se zadaće Keren Hajesoda, u kojem valja da učestvuju cijoniste i necijoniste, te se naglašuje, koliko je zadovoljstvo pružilo Viscu, da je imao sreće »da u užem krugu upozna ovoga odličnoga muža duhovitog kozera, oštroumnog mislioca i posmatrača. Jednostavnim pogledom, koji put migom oka razjašnjuje Weizmann najzamršenije situacije; vrlo je oštar njegov način karakteriziranja ljudi i stvari, i kad se čovjek s njime zabavlja imade osjećaj, da sluša državnika prvoga reda. Osnovka svih njegovih djela je ideal, kome se posvema posvetio, ali oduševljenje je u istom času u divnom skladu s učenjakom, s mudrim, trezvenim mužem čina, i to ga čini izabranim vodjom , koji mora da je ■aročito nadaren, a osobiti takt sigurno ne smije da je jedna od zadnjih njegovih odlika. Kako samo duhovito priča o najznamenitijim političarima, koje je upoznao tokom godina. Ako je Engleska, koja je prihvatila mandat, ustrajala kod svoje politike, a u to ne može nitko sumnjati, pored sviju mijena vlade, tad je to velikim dijelom rad dra Weizmanna. 530 osoba uselilo se u jednom danu u Palestinu. Palestinska imigracija neprestano raste zadnjih mjeseci. Tako su u mjesecu januaru došli u zemlju 1022 emigranta, prema 614 u decembru prošle godine. U februaru došlo je jednoga dana 520 imigranata i to iz Galaca. To je dosad najveći broj. koji je u jednom danu stigao. Palestinski izvoz I uvoz u novembru 1922. U novembru uvezeno je u Palestinu
robe u vrijednosti od 535.535 funti, što znači porast od 53.083 funti prema novembru prošle godine. Izvoz iznosio je 164.255 funti, dakle za 110.192 više no u novembru 1921. Prema oktobru znači to porast importa za 43.869 funti i eksperta za 15.551 funti.
Iz Jugoslavije
Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni se odbor na svojoj sjednici od 28. februara nakon pretresa raznih agenda bavio pitanjem ovogodišnje šekelske akcije te nastavio svoja vijećanja o planu kolonizacije naših halucim u Palestini. Predmetom rasprave bilo je namaknuće sredstava za ovaj veliki plan, te će se prihvaćeni elaborati poslati Keren Kajemetu i Keren Hajesodu na odobrenje, a na Savezno Vijeće iznijet će se definitivni prijedlog o osnutku ove kolonije. POVJERENICIMA ŽIDOVSKOG NARODNOG FONDA. Uprava Keren Kajemeta izdala je za ovogodišnju purimsku akciju lozinku: Za Nordauov grad. Uvjereni smo, da će svi povjerenici iskoristiti ove dane za što intenzivnije sabiranje, kako bi jugoslavenski Židovi doprinijeli dostojan obol za izvršenje ovoga djela, kojim se želimo odužiti velikome vodji. Za nekoliko tjedana završit će se prvo četvrtgodište našeg sabirnog rada u ovoj godini, te bi prema propisanom kontingentu imali namaknuti 200.000 dinara. Na koncu marta objelodanit ćemo tromjesečnu statistiku, pa molimo sve povjerenike, da sve übrane prinose pošalju na Upravu tako, da nam služe kao podaci za statistiku. U onim mjestima, gdje nijesu do sad ispražnjene škrabice, neka se smjesta provede ispražrjenje. Novac ima se doznačiti najkasnije do 28. marta, da azmognemo pravodobno sastaviti statistiku. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju. Sažalnica sefardske vjeroispovjedne općine u Sarajevu. Sarajevska sefardska općina upravila je na Savez cijonista povodom smrti dra Maksa Nordaua ovaj dopis: Sarajevo, dne 19. februara. SAVEZ CIJONISTA JUGOSLAVIJE, ZAGREB. Potpisatoj je općini čast izvjestiti cijenjeni naslov, da su sarajevski Židovi, duboko saučestvujući u općoj žalosii židovskoga naroda nad gubitkom dra Maksa Nordau-a, odali ovome židovskome svjetskom velikanu dužnu počast i poštovanje na žalobnoj službi Božjoj, koja je u prisustvu od preko 1000 osoba održana u velikom Sefardskom hramu u subotu 24. ševata 5683. na večer iza arvita. Ujedno se naslov izvještava, da je ova Općina tim povodom votirala Iznos od 5000. — K Keren Kajemetu za 50 maslinovih drvca u šuma Maksa Nordaua.
Cijenjeni se naslov umoljava, da izvoli gornji izvještaj dostaviti Egzekutivi Svjetske CijonistiČke Organizacije uz izraz dubokoga sa učešća ove općine nad gubitkom blagopokojnoga tlra Maksa Nordaua. Tajnik: I. potpredsjednik: M. Levl v. r. Altarac v. r. NAŠI AKADEMIČARI U BEČU. Dne 19. o. mj. održalo je poptorno društvo jevr. akad. iz Jugoslavije u Beču u prostorijama svoje menze svoju X. redovnu glavnu skupštinu. Ovom prilikom hoćemo, da u kratkim potezima informiramo našu javnost o stanju te institucije, njenom djelovanju kao i o životnim prilikama naših studenata u Beču. U prvom redu valja da istaknemo činjenicu, da je potreba opstanka jednog jevr. akad. potpornog društva u Beču, kao i u drugim sveučilišnim centrima, postala bez sumnje stalna uslijed nesredjenih ekonomskih prilika, skupoće i neprestanih trzavica naše valute, koje su od svršetka rata na dnevnom redu. Mnogi naši kolege, koji su usred studija početkom minulog rata morali pod oružje, ne bi bili uopće u stanju, dai, vrativši se svojim domovima, nastave studij vlastitim sredstvima. Današnje je studiranje nažalost skopčano s ogromnim materijalnim izdacima i s toga danas i vlada opće mišljenje, da je pohadjanjc visokih škola huksus, te da je svaki drugi poziv rentabilniji. To je istina, kada se gleda sa čisto egoisličko-materijalističkog stajališta. Kako se ali može tražiti od omladine, koja se sa puno poleta odlučila za svoj intelektualni poziv, da se podvrgne istom mišljenju, te da iz istoga povuče konzekvence i da se prihvati kakvog praktičnog zvanja, koje bi doduše bilo rentabilnije, ali mu ne bi pružalo ruka kovog duševnog zadovoljstva. Jedan je mali dio pod pritiskom prilika zaista i povukao konzekvence, ali je većina ostala vjerna svojim idealima, te pored svih poteškoća produžila studij. Većim su dijelom upućeni na stipendije, bilo državne, općinske ili društvene. (La Benevolencija, Sarajevo.) Dijeljenjem stipendija nastoji se üblažiti oskudica, ali stipendije ni iz daleka ne odgovaraju životnim potrebama i anormalnoj skupoći, tako da su studenti prisiljeni, da sami sebi pomognu. Imajući to u vidu, osno\ana je menza kao i potporno društvo jevr. akademičara iz Jugoslavije u Beču u školskoj godini 1919./20., koje nastoji, da barem donekle obezhijedi studiranje svojim siromašnim članovima. Da se toj zadaći megio odgovoriti, potrebna je bila u prvom redu materijalna pomoć sa Strane cjelokupne jevr. javnosti naše domovine. Njoj ima u prvom redu da se zahvali, što je u shvaćanju položaja i potreba svoga podmlatka pokazala svoju humanost i socijalnu svijest, te doprinijela svoj obol toj instituciji.
6
»Ž 1 P. • V«-'
BROJ V
Of /o Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća iste bez otkaza HEDJUN/IRODM BANKA b. b. 2/IQREB NIKOLIGEVA 7 TERAZIJE 23 BEOQR4D