Židov

Qosp. Kann tvrdi nadalje, da se za Koren Hajesod vodi »Inda propaganda« i da veliki novčani iznosi nestaju na plaćama i drugim t r o š kovinu, za ekonomski rad da preostaje samo malo*. Oosp. dr. Maks Nordau. gosp. dr. Aleksandar Marmorek i 25 drugih cijonista u Parizu objelodanili su u zvaničnom organu franceske cionističke federacije na 23. decembra 1921. jednu izjavu s namjerom da izazove nepovjerenje proti financijskom baratanju cionističkoga vodstva i direktorija Keren Hajesoda. U ovoj se izjavi kaže, da »Keren Hajesod počinje svoj rad sa namještenjem brojnog visoko plaćenog činovništva. koje je kadro da najveći dio njemu povjerenog novca absorbira«. U uvodniku istoga organa od 3. februara o g. veli se, »da je ideal u cijonizmu uslijed monstroznog razvitka našega činovništva postao neobuzdanim lovom za skandalozno plaćenim namještenjuna*, a dalje se u istomu uvodniku veli, »da se prikupljeni novac ne smije upotrijebiti u socijalne eksperimente, u nečuvene plate i subvencije za izborne mušterije, nego da se ima jedino i isključivo upotrijebiti u poduzeća, koja obogaćuju našu narodnu baštinu i jačaju našu ekonomsku poziciju u Palestini*. Časopis belgijskih cijonista protestuje u svojem izdanju od 30. decembra 1921. protiv toga, da »se u Akcijonom komiteju stvaraju mnoge odluke po muževima, koji zavise od pokreta*. List francuskih cijonista ispričava u svojem izdajnu od 27. januara o .g. izostanak dra. Marmoreka od cionističkog kongresa s time, da je dr. Marmorek već unapred po načinu, kako je kongres pripravljan, spoznao, da će ovaj biti samo parodija i da će glas opozicije biti ugušen*. Na to izjavljamo slijedeće: 1. Protestujemo proti uvredama i osvadama, koje se bez ikakvog stvarnog obrazloženja upravljaju proti našemu činovništvu. Značajno je da ovi napadaji dolaze poglavito od takovih osoba, koje već kroz mnogo godina nijesu uče stvovale u cionističkom radu. U franceskoj federaciji, koja se pod vodstvom dra. Marmoreka neprekidno bavi čučnjem neistinitih okrivljenja proti Egzeku tivi i njezinom činovništvu, nije već mnogo godina gotovo ništa cijonističkog učinjeno. Franceska federacija je u prošloj kongresno; godini predala 600 šekahm. U onim zemljama, gdje vlada živo cijonističko djelovanje i gdje vodeći elementi ozbiljno rade, nijesu nikada dignute nečuvene optužbe proti cijonističkim činovnicima. Poteškoća da se ovi napadaji obeskrijepe leži u tome, da su nam jer no nejasni i općenite naravi i nikada ne kazuju ništa o broju, djelovanju i plazma činovnika Da svjetska Cijonistička Organizacija mora da ima činovnika jamačno je ne prijeporno. Imena činovnika i njihove plate saopćene su u tiskanom iz\ iještaju, predloženom XII. cijonističkom kongresu Činovnici niti su prekomjerno visoko plaćeni, niti je njihov broj odveć velik. Osi m članova Egzekutive ima u Evropi 15 gospode u stalnoj službi Cijonist.čke Organizacije, naime vodeći tajnici londonskog ureda, upravitelji berlinskog ureda Egzekutive i upravitelj Palestinskog ureda u Peču.

S obzirom na raznolike i komplicirane zadatke političke, financijske f organizatorne naravi, kojima se Cionistička Egzekutiva bavi. ne može se broj ovih činovnika smatrati prevelikim. Osim toga su, kako je samo po sebi razumljivo, uposleni činovnici u cionističkim institucijama, kao što n. pr. u Jevvish Colonial Trustu, u Židovskom narodnom Fondu ’ i Keren hajesodu, te nadalje u cionističkim zemaljskim i zasebnim savezima, I broj ovih činovnika nije nigdje prevelik. Tvrdnja, da činovnici upravljaju pokretom po svojoj volji, da imamo činovnički cijonizam umjesto narodnog pokreta, nema nikakvog smisla. Cionističku Organizaciju vodi po kongresu izabrana Egzekutiva. Nikada njesu činovnici dal: povoda tvrdnji, da na pokret uplivišu. Kongres je proizašao iz slobodnih izbora bez ikakvog upliva Egzekutive i njezinog činovništva. Neistinita je takodjer tvrdnja, da je delegatima opozicije na kongresu oduzeta riječ, ili onemogućeno držanje govora. Istina je, da je baš govornicima opozicije dozvoljena najšira sloboda govora. Neistinita je konačno tvrdnja, da su u Akcijonom komiteju »stvorene odluke po muževima, koji su zavisni od pokreta.« Akcijoni komite izabran je po slobodnoj rasudi kongresa kao kontrolni organ, te ujedinjuje u sebi vodje većih zemaljskih organizacija i partija. Sve kad bi medju ovima bio oveći broj osoba, koje kao plaćeni činovnici stoje u službi Organizacije, ne bi to moglo da krnji autoritet Akcijonog komiteja. jer ga bira kongres. Faktič no ali ima izmedju 25 članova sa pravom glasa samo dvojica, koji stoje u službt Organizacije Ova obojica su prijašnji članovi Egzekutive, koji po svom dugogodišnjem djelovanju imadu u prvom redu pravo na to. da sjede u Akcijonom komiteju. To je kongres izborom ove gospode priznao. 2. Glavna zamjerka gospode Kann, Marmorek i drugova upravljena je proti financijskom poslovanju Cijonističke Organizacije. Ovdje smo prisiljeni da izjavimo, da su spomenuta gospoda i njihovi istomišljenici na lakouman način, bez stvarnog obrazloženja iznijeli zamjerke, koje mogu da budu od najveće štete za ugled Organizacije. Svi izdaci lon donskog ureda za plate članovima Egzekutive. tajnicima i ostalim činovnicima, za najamninu, uredski pribor, brzojavke, poštarine i t. d. iznose okruglo 2200 funti šterlinga mjesečno. K tome pridolaze još iznosi za putovanja i druge prigodne izdatke kao i subvencija »Comite des Delegations Juives-u« sveukupno je to dakle mjesečnih 2700 funti. Ovakav iznos za upravne troškove Cijonističke Organizacije ne može se nikako označiti previsokim, naprotiv on je neznatan. Cijonistička Organizacija ima svake godine da kontroliše stotine hiljada funti. koje prolaze njezinim blagajnama, ona ima da vrši vrhovni nadzor nad velikim društvima kao što su Jevvish Colonial Trust i Židovski narodni fond, ona je popozvana, da osniva kolonizatorna poduzeća ža Palestinu, da vodi političke pre govore, konačno da podržava vezu sa sto tinama hiljada pristaša na cijelome svijetu. Mnoštvo i .kompliciranost ovih zadataka mogu se sa raspoloživim sredstvima i silama samo teško svladati Mi naravski

nastojimo da izbjegnemo suvišnim izdacima i bit ćemo uvijek pripravni, da ispitamo predloge, koji se odnose na uma njenje pojedinih stavaka rashoda; ali nijednoj upravi ne bi bi lo m gućedasadanjetroškoveznatn o s m a n j i. 3. Od novca, što ulazi za Keren li jcs od ne upotrijebljava se ni jedan f i 1 i r za napred spomenute izdatke Cij"nističke Organizacije. Ovaj je novac odredjen isk 1 j tič iv o za Palestinu, te se izdavaju samo za palestinske svrlu* Samo je po sebi razumljivo, da uredjcni i izgradnja ovakovog ogromnog sabirnog aparata, kako ga pretstavlja Keren haje sod, prouzrokuje troškove, koji se rnon ju da pokriju iz samih priloga. Troškovi su prirodno na početku za uvedenje pio pagande, obrazovanje sabirnog aparata, viši no što će predvidivo b.ti u budućnosti. A sada iznosimo brojke: Sv e Utk up n i troškovi Keren hajesoda uključivo jednokratnih i teku ćih troškova za dosad poduzeta putova nja, kao i sviju jednokratnih i tekućih iz dataka londonskog glavnog ureda i odijc ljenja za centralnu Evropu iznose od osnutka Keren hajesoda, t. j. od 1. sentembra 1920. do 31. januara 1922 okruglo 45.000 funti. (O izdacima zemaljskih ureda iznosimo podatke niže. Troškove delegacije, koja pod vodstvom g. Sokolova djeluje u Sjevernoj Americi pokriva ame rioka uprava Keren hajesoda.) Kod osnutka Keren hajesoda stavljen je po nekolicini sumišljenika na raspolaganje iznos od 12.500 funti. Za pokriće prvih troškova propagan de. Odbijemo li ovaj iznos, ostane svota od 32.500 funti, koja je od prikupljenog novca upotrijebljena za troškove. Na pri hodu u gotovom primila je londonska glavna uprava u istom razdoblju iz sviju zemalja 326.500 funti, kao i od Jevvisk Colonial Trusta za doznake, koje su bile na putu iz Amerike, 25.000 funti, ukupno dakle 351.000 funti. Odbiv troškove u spomenutom iznosu od 32.500 funti, pre ostalo bi 319 000 funti. U blagajni bilo je 31. januara 9000 funti. Iznos od okruglo 31C.000 funti stavljen je na raspolaganje Egzekutivi Cijonističke Organizacije za palest i n s k i budg e t, te je po ovoj isključivo za nj na sljedeći način upotrijebljen; 1. Cijonističkoj Egzekutivi u Palestini za palestinski budget 252.253, 14.5 fun. 2. A. P. C.-u za vjeresije za gradnju kuća 24.000 za pristojbe protokolacije Hypotek. banke 1.000 25.000 0.0 » 3. Na račun učestvovanja u društvu za elektrifikaciju i natapanje (Projekat Rutenberg) 10.297, 8.6 » 4. Kupnja škola liilfsvereina 9.512, 3.8 ». 5. Misrahi-organizacije za njezine Izdatke u Palestini 10.891, 8.6 » 6. Židovskom Narod. Fondu 2.000, 0.0 » 309,954,15.1 » Iz ovih se brojaka proizlazi, da od iznosa, koji su unišle u govom kod centra! ■ ne uprave Keren hajesoda, nije više n o 10% izdano za troškove.

4

»Ž I D O V«

BROJ 12.