Židov

Dok Vladimir J abol i s k y radi na pripravi kampanje za New-York, pošli su Nahum Sokolov, prof. Warb u r g i dr. Gol ds t e i n na daleki zapad. U svim važnim gradovima na Pacific obali primljena je delegacija velikim oduševljenjem od židovskoga pučanstva. 14. januara stigla je delegacija u Los Angelos, jednom od najvećih amerikanskih gradova, gdje je na kotodvoru dočekana po mjesnim honoracijorima i židovskoj školskoj djeci. Automobilska parada, kao što ju samo Americi poznaje, pratila je goste kroz ulice grada, u kojima je stajalo židovsko pučanstvo. Na večer priredjen je u počast delegacije banket, kojemu su pribivali i zastupnici gradskih oblasti i engleski konzul. Gradski načelnik čestitao je delegaciji na srdačne simpalije, što ju je stekla kod židovskog pučanstva, i izjavio je, da su Židovi njegova grada odlučili sabrati najmanje 250.000 dolara. Već slijedećega dana pokazali su Židovi Los Angelosa, kako brzo žele dal iskupe svoje obećanje. Na velikoj skupštini, kojoj je pribivalo jedno 5.000 ljudi, doMa je komisija Keren Hajesoda vanredno velike obveze, a inedju njima u gotovini 100.000 dolara. Ovaj miting učinio je silan dojam na sve gradove Kalifornije i stvorio je u svim židovskim općinama raspoloženje za obnovnu misao. O ukupnom rezultatu rada u Kaliforniji moći ćemo tek naknadno izvjestiti.

Iz Jugoslavije

IZDAVANJE CERTIFIKATA SUPSKRIBENTIMA ZA KEREN HAJESOD. U smislu zaključaka Keren Hajesodkornisije, koja se sastala u Sarajevu prigodom Saveznog Vijeća, intervenirala je naša uprava u Londonu, da londonski direktorij izda definitivne certifikate na sve one svote, koje su u prvoj godini uplaćene. Direktorij je povodom ove intervencije riješio, da će izdati certifikate, ali samo onima, koji su u smislu svoje obveznice za prvu godinu potpuno uplatili otpadajući iznos. Ako se n. pr. iko obvezao na svotu od K 50.000. kroz 5 godina, pa ako je uplatio u prvoj godini potpunih K 10.000. , dobit će uz povrat medjutomnih potvrda certifikat za tu uplatu u prvoj godini. Stavljamo ovo svim interesentima do znanja, a u povodu toga pozivljemo sve one, koji svoj obrok za 1. godinu, dakle one, koji još nisu jednu petinu svoje obveznice uplatili, da to odmah načine, kako bi čim prije došli u posjed certifikata. Centralna uprava Keren Hajesoda za Jugoslaviju. Šime Spitzer v. r. Lav Stern v. r. K 25-gođlšnjeni .jub’leju Panike Haiman. Zagreb. Panika tlaiman, zaslužni član Narodnog kazališta u Zagrebu, slavi dne 11. marta o. g. 25 tu godišnjicu svoga savjesnoga umjetničko-glufnačikoga rada. Prije kao operna pjevačica, ona je svojim dobro školovanim glasom, neobičnom muzikalnošču i dikretnom umjetničkom glumom znala u svaku na oko i sporednu ulogu unjeti osobnu notu i po dati joj zasebni čar. Njezina je komika neodoljiva i to je polje, na kojemu si je stekla neprolaznih zasluga i u velike zadužila publiku, željnu vedrog razonodjenja. LI bezbroj drama, opereta, komedija, melodrama i burleska ona je iznijela po koji tip, koji je tek po njenom original nom shvaćanju i njenoj savršeno umjetničko! jzradbi, iskočio iz redova banalnih kom onih figura Čedna, bez dalekosežnih

pretenzija naša je ljubimac publike, opće štovana medju kolegama i kolegicama. Svi oni će ne iz konvencijo nalnosti, već iz iskrenog osjećanja radosno pozdraviti jubilarku i obdariti su svim znakovima čašćenja, koje ona u potpunoj mjeri zaslužuje. Kao dobra Jevrejka ona se je svagda sa najvećom pripravnosti odazivala pozivu jevrejskih društava, da svoju pjevačku, glumačku umjetnost i režijsku rutinu stavi u službu dobrotvornih ili kulturnih svrha. Ne mareći za preopterećc nost u svome zvanju i prezaposlenost u privatnom životu, ona e u jevrejskim pri • redbama sudjelovala sa naročitom ljubavi, pa si je i u ovom djelovanju osvojila srca sviju, s kojima je radila, a napose srca naših ma! ša. Za ovo njezino plemenito djelovanje mi joj zasebno izričemo našu blagođarnost i želimo, da se u dalnjem - toku njezina djelovanja k dosadašnjim uspjesima naniže uspjeh za uspjehom. Statistika Jevreja. U broju od 8. o. mj. donosi »Agramer Tagblatt« neke podatke statističkog centralnog ureda u Beogradu o Jugoslaviji Iz ovih u izvatku objelodanjenih podataka vadimo statistiku Jevreja u našoj kraljevini. Po ovoj statistici ima Jevreja u: Sjevernoj i južnoj Srbiji 11.73 i Crnoj Gori 17 Bosnoj i Hercegovini 12.101 Hrvatskoj i Slavoniji 19.425 Medjumurju , 736 Sloveniji 946 Banatu 4.66 i Bačkoj i Baranji 14.153 Dalmaciji 322 ' Ukupno 64.00 S Nije nam poznato, da Ii su ovi podaci centralnog statističkog ureda već- konačno redigovani. nu nama se č ni da iii tomu nije tako. ili je sam popis Jevreja manjkav, jer je po našem znanju njihov broj u našoj kraljevini bar dvostruki od iskazanoga. Osobito pada u oči iskazani niski broj Jevreja u Bačkoj, Banatu : Baranji sa ukupno 18.819 duša i u Sjevernoj i Južnoj Srbiji sa 11.731 dušom. Najviši je iskazani broj Jevreja na području Hrv. i Slavonije (19426). najniži na onomu u Crnoj Gori (17), za koje smo područje držali, da u opće nije nastavano po Jevrejima, a nije isključeno, da su na ovom području iskazani Jevrcji slučajno boravli ondje na dan popisa pučanstva Broj Jevreja u Sloveniji čini nam se visokim. a možda da se i ovdje radi o slu čajnom boravku ovećeg broja Jevreja u Sloveniji za popisa pučanstva. Od iskazanog ukupnog broja pučanstva u Jugoslaviji (11,724.915) sačinjava broj iskazanih Jevreja 164.098) nešto preko 0.5%. Hespeđ Hevre Kadiše u Zagreba. Prema starom običaju priredila je zagrebačka Hevre Kadiša na dan 7. aglara hesped za umrle članove. Gosp. nadkan tor Josip Rendi pjevao je >EI mole ra harnim«, a zatim je g. prof. dr. G. Sclnvarz govorio o značenju 7. adara i sjetio se velikih naših mrtvaca u ovoj godini. Iza toga otpjevao je kor »Sivisi«. M.tiv mr-1 tvom završena je služba božja, kojoj je pribivalo mnogo pobožnog općinstva. Roditeljski sastanak u Zagrebu. U sri-

jedu, dne 15. o. inj., u sati poslije podno, bit će drugi roditeljski sastanak u velikoj dvorani izraelitske bogoštovne općile, pa se pozivaju roditelji, da u što većem broju prisustvuju. Uljanik. Primili smo poziv za Purimsku zabavu, što je naši sumišljenici u Uljaniku priredjuju na dan 14. ožujka o. g S osobitim zadovoljstvom ističemo, da čisti prihod ove zabave ide u korist »J aa r Jugoslavija«. Brod n'S. Židovsko omladinsko društvo >Maks Nordau« u Brodu n/S. priredjuje uz saradnju Židovskog dobrotvor nog gospojinskog društva povodom blag dana Purim kostimiranu zabavu pod gc slom: »Noć u Jeruzalemu'. Sudeći po opsežnim pripravama priredjivačkog odbo ra, odi kovat će ovu zabavu otmjeni stii. prilagodjen orijentalnom miiieuu, što će gaimati da dočara sklad izmedju kostimiranih učesnika i na orijentalno udešcnog prostora, gdje će se održati zabava. Izradbu dekoracija preuzev je jedan židovski slikar, koji prolazno boravi u Brodu. Nadati se je, da ćc ova zabava u moralnom i materijalnom pogledu potpuno uspjeti.

Sport i gimnastika

Glavna skupština »Makabija« u Zagrebu. Žici. gombalačko i športsko dru štvo »Makabi« obdržavat će svoju V. redovitu glavnu skupštinu u nedjelju, dne 19. marta o. g, ulO sati prije podne u društvenoj gombaon (Guundulićeva ulica broj 26). Dnevni red: pozdrav predsjednika, izvještaj tajnika, vodje, referenta sekcije, blagajnika i nadzornog vijeća: izbor odbora, nadzornog vijeća i časnoga suda, ustanovljenje visine članarine i eventualija. Važni predloži ,koji zasijecaju u samu osnovu društva, treba da su pismeno odboru barem osam dana prije glavne skupštine podnešeni i potpisani po 10 članova. Predloži podnešeni na samoj glavnoj skupštini imadu se pismeno uručiti predsjedniku, a mora ih poduprijeti barem 10 članova. Ovi će' se predloži pročitati, ali će se o njima raspravljati samo, ako na to pristane upravni odbor. Pravo prisustvovati glavnoj skupštini imadu samo članovi (podmladak ne!), koji su do glavne skupštine ili na dan iste uplatili potpunu članarinu. Za glavnu skupštinu »Makabija«, koja će se obdržavati dne 19. o. mj., održale su sve sekc'je svoje glavne sastanke, te izabrale tehničke odbore i pročelnike, što ih prema društvenim pravilima imadu da predlože glavnoj skupštini. Nogometna sekcija izabrala je sljedeći odbor: Pročelnik: Leo Buchler. tajnik: Hugo Rei s s, blagajnik: Ljudevit Lio n, re ferent: Slavko Hirš 1 e r, oružar: Josip Sch\vab e n i t z, odbornici: Arpad \V e: 11 er, Oskar Weis e r, Alfjed Hev es i Vladimir Stiasny. I.akoatletska sekcija: Pročelnik; Ignjat Neusser, referent: Ljudevit Rosenberger. oružar: Milan Wei n berg e r, odbornici: Eugen Beri. AP bert Ko h n, Ivo Mondschein i Milan M a y e r. Gimnastička sekcija: Vodja: Milan Freiberger. zamjenik vodje: Adolf Licht, oružar; Acan Ste r n, tajnik: Stjepan Po 11 ak.

6

»ŽIDOV«

BROJ \2