Židov

u Udruženim državama, grof Szech en y i, primio je deputaciju madžarskih Židova iz Amerike, koja mu je predala memorandum. Deputacija zamolila je poslanika, da ishodi kod ugarske vlade ukinuće numerus daususa i drugih zakona, koji su upereni protiv Židova u Madžarskoj. Grof Szechenyi uvjerio je deputaciju, da će nastojati prema plemenitoj tradiciji svoje obitelji, koja se uvijek borila za liberalizam i jedimkopravnost, ishoditi promjenu. Konačno izrazuje nadu, da će u dogledno vrijeme nastupiti promjena na bolje.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

SJEDNICA AKCIJONOG ODBORA U BERMNU. Sjednica Akcijonog Odbora otvorena je u srijedu, dne 15. o. inj. u Berlinu u 4 sata poslije podne. Sjednici pribivali su. od Egzekutive gg. dr. Wcizmann, dr. Liclitheim, dr. Motzkin, dr. Solovejčik, Judge Rosenblatt: od financijskog i gospodarskog vijeća; gg. Najdić i dr. Barth; od Akcijonoga odbora; dr. Chajes, dr. Hantke, dr. lakobson. Griinbaum, dr, Reich. Rosof Blumenfelđ, Struck, Levin Epstein, Farbstein rabin Rubinstcin, Kaplan. dr. Katznelson, Twersky MereminSiky, Rubašov. Nadalje prisustvovao je sjednici kao gost predsjednik Vaad Leumi dr. J. Thon Nakon hebrejskog pozdrava po predsjedniku Velikog Akcijonog Odbora dra. C haje sa, prešlo se na izvješće o političkoj situaciji. Referat dra. Weizmanna kao i politička debata proglašena je povjerljivom. Dr. Weizmann izvijestio je ponajprije o pitanju mandata i njegovoj doskorašnjoj ratifikaciji. Iza toga bavio se pitanjem nacrta konstitucije za Palestinu i stajalištem Egzekutive. Tom prilikom bavio se i djelovanjem arapske delegacije u Londonu i našom politikom prema Arapima. U daljnjem dijelu svoga izvješća bavio se đogadjajima, koji su u zadnje vrijeme zaokupili cionističku javnost, a naročito napadajima Northcliffeovih novina. Stuart Samuelom i ortodoksnom delegacijom u Palestini, koja je pošla Northcliffeu. Osim s ovim napadajima izvana osvrnuo se dr. Weizmann i na napadaje iz re'dova cijonista, te kako jc rdjavo djelovala na cijonističku javnost opozicija, koja polazi iz ParizćT i Haaga. Cmjesto da vodstvo podupire u njegovoj teškoj poziciji, pravila je opozicija pokušaj, da ga slabi u odlučnom momentu. Pored svih tih poteškoća, izjavljuje Weizmann, politička je situacija ipak povoljna, no moramo nastojati, da nadjemo puteve kako ćemo cijonističku poziciju jačati upravo s obzirom na to, da stojimo pred ratifikacijom mandata, jer baš njome nastaju za židovski narod osobito velike i teške zadaće. Iza Weizmannovog referata sjeća se u oduljem govoru predsjedatelj dr Chajea nedavno preminulih prominentnih ličnosti našega pokreta, vodje palestinskog radništva, A D, Oordona, rabina dra. Nobela i dra. Marguliesa. Akcijoni Odbor iskazao je preminulim počast ustaja njem. Zatim se prelazi na političke debate, u kojima su učestvovali: dr. Chajes, dr. Reich, T\versky, dr. Jacobson, Orim-

baum. Nadalje se čita jedno pismo Adolfa Bohma. Debata se nastavlja do večera. U četvrtak, dne 16. "marta, izvješćujs član. Egzekutive dr. R. Lichtheim o imigraciji i organizaciji. Lichtheim izvješćuje o preloženju centrale za imigraciju u Palestinu. Namjerava se sazvati konferencija palestinskih ureda u Beč. no te ško je u sadašnjem stadiju definitivno uraditi praktična pitanja. Govornik zatim prikazuje držanje palestinskih oblasti, koje su vrlo rigorozne i izvješćuje o nastojanjima Egzekutive, da se kontrola nad emigracijom opet povjeri Cijonistickoj Organizaciji. Pregovori s engleskom vladom još nisu dovršeni, jer engleska vlada ne će da riješi pitanje imigracije drukčije no u savezu s pitanjem konstitucije. Referent prikazuje poteškoće nabave rada za halucirn u Palestini, napose kad dodju nepodesni useljenici, što se ne može zapriječiti, dok opet nije uveden sistem certifikata. Prelazeći prikazu organizatornih pitanja, razlaže Lichtheim potrebu intenzivne šekel-akcije i posebnog doprinosa za organizatorne svrhe Egzekutive, jer se novci Keren Hajesoda ne mogu upotrijebiti u tu svrhu. Konačno bavi se referent pitanjem, kojim se odredbama ima Organizacija da služi nakon podijeljenja mandata, da osigura suradnju svih Židova pri obnovnom radu u Palestini. Iza toga izvješćuje Najdić o radu financijalnog i gospodarskog vijeća, a naročito o akciji za hipotekarnu banku i pripravama za subskripciju akcija židovske kolonijalne banke. Zatim izvješćuje o financijalnoj situaciji, te izjavljuje, da dosadašnji uspjesi Keren Hajesoda nijesu dostatni, naročito da neke zemlje Istaka još ni izdaleka nijeSu ispunile svoju dužnost. Govornik karakterizira opoziciju, koja se pravi sa strane Marmorek-grupc. da se naškodi Keren Hajesodu. Da bi Keren Hajesod imao uspjeha, morali bi najbolji muževi stupiti u službu organizacije; ali to se ne postizava, već naprotiv onemogućuje nekvalificiranom agitacijom protiv činovnika. Član palestinske Egzekutive, Judge Rosenblatt, koji se nalazi na putu u Palestinu, izvješćuje opširno o situaciji u Americi, i priopćuje pojedinosti o tamošnjem radu za Keren Hajesod. Izjavio je, da se amerikanski cijoniste vrlo ozbiljno priključiše Keren Hajesodu, dak u nekim evropskim zemljama ne može da vidi dovoljno ozbiljnosti. U Americi dobiva se novac Keren Hajesoda od srednjeg i nižeg staleža, dok su bogati Židovi još uvijek postrance. Rosenblatt naglašuje, da je opozicija Brandeisove grupe sasvim drugačija, no ona Marmorekove grupe, jer Brandeisova grupa ne radi protiv Keren Hajesoda. Keren Hajesod morao bi se proglasiti porezom i ne bi se smjelo staviti nikomu u izgled dobitak. II daljnjim svojim razlaganjima iznio je govornik svoje nazore o potrebi reorganizacije aparata. Prema ovim nazorima trebalo bi Egzekutivu preseliti u Palestinu, a političko vodstvo imalo bi da ostane u Londonu. I u budžetu trebalo bi provesti reorganizaciju te bi primjerice jišuv pomalo morao preuzeti uzdržavanje školstva. Kurt Blumenfeld razlaže potrebu jačanja Cijonističke Organizacije, koje može

da uslijedi samo pomoću izgradnje činovničkog aparata. Dr. Barth predlaže imenovanje komisije, koja bi imala ispitati, da li ne bi bila moguća štednja izdataka. Nadalje predlaže, da se na mjesto slijedeće sjednice Akcijonoga Odbora sazove sjednica Centralnog Odbora, koja bi se imala baviti pitanjem židovskog svjetskog kongresa U popodnevnoj sjednici nastavlja se generalna debata o politici i posebnim izvještajima. Sporazumni rad Arapa i Židova. Pratilac Northcliffea, zastupnik >Timesa* Greebs, koji je ostao u zemlji, posjetio je niz gradova i židovskih institucija. \j Hajfi priredilo mu je muslimansko-hriš ćansko udruženje srdačan doček, na kojem su sudjelovali i židovski zastupnici. Prijašnji gradski načelnik Hajfe dao je izražaja ogorčenju protiv izazivača nemira, koji pofckapaju prijateljske odnošaje, koji odavna vladaju izmedju Židova i muslimana. Upozoruje na to, da baš oni ljudi. koji vode agitaciju protiv Židova, ujedno posreduju kod prodaja arapskih zemljišta Židovima. Nacijonalno muslimanska organizacija zadovoljna je s mandatarnom vlasti i nada se, da će se pod njenom zaštitom, pod zaštitom pravednosti, učvrstiti prijateljske veze izmedju svih naroda i rasa. Greebs izjavio je, da sc vrlo veseli da čuje neutralnu izjavu, radi čega ga je i Northcliffc ostavio u zemljir Osobito ga zadovoljilo, da mlada organizacija imade u cijeloj zemlji podružnica. Njen umjereni i neutralni rad moći će mnogo da doprinese umirenju duhova. Djelovanje palestinske radničke banke. Uprava palestinske radničke banke bavila se u više sjednica s pitanjem organizacije i davanjem kredita. Od podijeljenih zajmova istaknut ćemo : 14.000 funti četirim »kvucot za nabavu marve, 3.500 funti kao pogonsku glavnicu za preuzete cestogradnje, 600 funti za radnički odjel cijonističke Egzekutive u Palestini i 800 funti za radove na vladinoj palači u Ramleu. U zadnjoj sjednici direktorija izabran je A. Ber 1 i n direktorom, a Elijahu Munč i k, blagajnikom banke.

Iz Jugoslavije

Racija pred hramom. »Judisches VolksblatP u Novomsadu javlja, da je dne 3 marta policija u Subotici provela raciju pred ortodoksnim hramom. Policija postavila se u petak na večer, kad jc hram bio pun pobožnog općinstva pred hram i tražila od svakoga legitimaciju. Kako ortodoksni Židovi subotom ne nose sobom ništa, nisu imali kod sebe legitimacije. Mnogima donijela su djeca legitimaciju, a druge, koji nisu odmah mogli donijeti legitimaciju, aretirala je policija, ma da su predsjednici općine preuzeli garanciju za svakoga. Predsjednici općine pošli su sa aretiranim članovima na policiju. Navodni razlog ovoj raciji bio je traženje komunista. Donosimo ovu vijest, pa se u čudu pitamo, kako je moguće, da se u kulturnoj i demokratskoj državi mogu na ovakav netaktičan način vrijedjati vjerski osjećaji gradjana. Držimo, da policija ima dosta drugih prilika da traži komuniste, pa ne treba da bira baš petak i židovski ortodoksni hram. Ovaj se postupak mora najodlučnije osuditi, pa očekujemo, da će Savez jevrejskih vjeroispovjednih op-

BROJ 14.

»ŽIDOV«

5