Židov

Iz Palestine INVESTICIJE ŽIDOVSKOG KAPITALA U PALESTINI.

Jedna židovska poslovica veli: brojke opamećuju. Ko hoće da shvati, što su Židovi učinili za Palestinu u zadnjih dviju godina i usprkos ekonomske svjetske krize te nedostatku novca i kraj nerazjašnjenih političkih priliika, taj mora da se bavi brojkama. Novi je jevrejski trgovački list, koji izlazi kao prilog »Haareca«, sastavio statistiku kapitalija, koja su Židovi donijeli u zemlju u zadnje dvije godine, te nas rezultat te statistike vrlo ugodno iznenadjuje. Ako za čas pustimo s vida mala poduzeća, čiji je kapital manji od 1000 funti šterlinga, možemo poduzeća razdijeliti u ove 5 grupe: 1. poduzeća s kapitalom od 1000 do 5000 funti šterlinga. Takovih židovskih poduzeća ima 23 u zemlji s kapitalom od ukupno 68.000 funti. 2. Poduzeća s kapitalom od 5000 do 10.0000 funti šerlinga ima 4 i to: Kooperativa Karrnel, kamenolornski - sindikat Atlit, kupaiišno poduzeće u Tel Avivu i Palestine Ligterage and Coostal Shipping Cy. Ukupni kapital ovih poduzeća iznosi 24.000 funti šterlinga. 3. Četiri poduzeća s kapitalom od 10.000 funti do 25.000 funti i to: danskoamerikanska stolarska zadruga u Jeruzalimu (10.000 funti), S. Katz u. Co. (20.000 funti), Kasnau (15.000 funti) i American Palestine Iron Wcrkers (12.000 sunti) ukupno 57.000 funti šterlinga. 4. Dva poduzeća s investicijom od 25.000 do 50.000 funti i to; American Fruit Growers (30.000 sunti) i American Palestine Company (50.000 funti) ukupno 80.000 funti. 5. Pet poduzeća s kapitalom od 50.000 do 100.000 funti i to: Diram Company (100.000 funti). Habone (100.000 funti) Les Orains Momlius de Palestine (100.000 funti) i Silikat (75.000 funti) ukupno 475.000 funti. Ova dakle poduzeća reprezentiraju kapital od tri četvrt milijuna funti šterlinga. Pribrojmo k tome a) jedno 200 fabrika manjega stila s kapitalom od 100 funti, b) 50 stolarija s prosječnim kapitalom od 200 funti, c) 100 automobila po 300 funti, d) investirani kapital u novogradjenim hotelima 20.000 funti, e) kapital uložen u trgovačkim kućama 60.000 funti, f) oko 400 kuća s prosječnom vrijednosti od 500 funti t. j. 200.000 funti šterlinga. Ove šest stavke daju nam iznos od 340.000 funti., tako da je s gore navedenim svotama investiran zadnjih dviju godina po židovskim društvima ili privatnicima iznos od preko milijun funti za ekonomski razvoj zemlje. Ako računamo, da je u tom razdoblju došlo u zemlju 20.000 imigranata otpada na svakog imigranta 50 funti šterlinga. Vrlo nam interesantnu sliku daje statistika, a usporedjujemo cifre židovskog industrijalnog rada s nežidovskim. Vlada je dosad potvrdila 62 dioničarska društva. Od tih su društava 44 (72%) židovska, 12 (20%) engleska, 3 (5%) amerikanska, 2 (3%) francuska i jedno talijansko.

Nadalje je vlada potvrdila 21 zadrugu, koje su bez iznimke židovske. Samo od društvenih tvrtki su 69 židovske, a 121 nežidovske. Vjerojatno je da će još ove godine velike židovske kapitalijc doći u zemlju: amerikansko hotelsko društvo, hipotekarna banka, banka za-industrijske zajmove, električno poduzeće na lankonu i t. d. Ali i nekoja postojeća poduzeća povećati će svoj kapital, te je vrlo vjerojatno, da će Židovi kraj malo povoljnih prilika donijeti ove godine još 2 milijuna funti u zemlju. Spomenuti valja, da u ovoj listini nije nigdje navedeno, što su Židovi potrošili za kupnju zemljišta: Palestina Land Developement Company kupila je zemljišta za više od pol milijuna funti, a Keren Kajernet za 350.000 funti. K tome dolaze još manje kupnje po privatnicima. To je židovska trgovačka bilanca u Palestini. U ovoj bilanci nisu iskazani kapitali, što ih upotrebljava cijonist-ička svjetska organizacija za uzdržavanje svojih gospodarstva i institucija, a isto tako i iznose, koje troši Ica i Albanca. Židovsko Narodno Vijeće u Palestini. Na nedavno održanoj drugoj sesiji palestinske Asefat Hanivharim, izabran je novi Vaad Leumi, koji je 3. aprila držao svoju prvu sjednicu. Vaad bavio se pitanjem utjerivanja poreza te je slijedeće zaključio: Pojedine općine imat će pravo utjerivanja poreza, ali moraju svoj budžet podnijeti na potvrdu Vaad Leumiu; nadalje ima Egzekutiva Vaad Leumia da izradi nacrt općinjskih organizacija. Nakon referata o arapskom pitanju izražena je želja, da se u užem kontaktu s Arapima radi naročito u zajedničkim kulturnim i gospodarskim institucijama. U debati o useljivanju konstatovano je, da se uslijed pooštrenja propisa o useljivanju znatno smanjio broj imigranata. Pravovaljana viza britanskih oblasti anuliraju se i vraćaju se emigranti. Na sjednici zaključena je rezolucija, u kojoj se nalaže Egzekutivi, da sve poduzme, da se ukinu naredbe za imigraciju i da prosvjeduje protiv povratka imigranata. Konačno je zaključeno, da se izabere Egzekutiva od 7 članova, i k tomu dva člana palestinske Egzekutive. Kao zastupnik Vaad Leumia u cijonističku Egzekutivu izabran je Kalvariski, dok će drugi mandat dobiti zastupnik sefarda. Za predsjednika Vaad Leumia izabran je David Je 11 in. a u Egjekutivu: Eisenberg, Aronović, Ben Cvi, Ben Gurion, Kalvarisk i. Konačno konstituirani su odbori za odgoj, imigraciju, poljodjelstvo i zdrav-j stvo. Sitne vijesti. Društvo za jevrej-| sku znanost. Pod naslovom »Javne osnovano je u Jcruzalimu društvo za una predjivanje jevrejske znanosti. »Javne« bavit će se osobito istraživanjetfi židovskog jezika i jevrejske povijesti. FJ odbor izabrani su međju ostalima David .1 ell i n i Dinab u r g. Kazališna zajednica u Pa l ;stini. Nekoliko glumaca i glumica, k*ji su prije naseljenja u Palestini djelovali na raznim evropskim pozornicama, osnovali su u martu zajednicu palestinskih prijatelja kazališta, koji će prikazati u Jafi i leruzalimu znamerHta djeia evropćjske i židovske literature. I

Novi most preko Jordana. Po nalogu palestinskog vladinog odsjeka za javne radove je jedna grupa židovskih kolonizacijonih pionira prije ndkoliko mje seci započela s gradnjom novoga mosta preko Jordana. Iz Hajte javljaju, da je -most dogotovljen 10. aprila i da je već predan prometu. Nalozi za židovske radničke zajednice. Zadruga za javne radove, koja je stvorena od židovske radničke organizacije, dobila je u mjesecu aprilu brojne narudžbe, koje su vrlo povoljno utjecale na radno tržište. 250 radnika našlo je zarade kod gradnje od 125 kuća u novoj četvrti Tel Aviva. Na putu od Tel Aviva do Petah Tikve zaposleno je 100 članova zajednice kod gradnje jednog kompleksa kuća. Osim toga prihvatila je zadruga naloge za gradnju fabrika i cesta u raznim dijelovima zemlje. Sredinom aprila dala je organizacija 1395 članovima dugotrajne poslove. Istraživanja židovske prošlosti u Palestini. Prve arheološke iskopine u Palestini preduzetc .\u godine 1863. u isto vri jemc kad je osnovano društvo * Palesti ne Exploraticn Fund«. No pravi arheološki rad započeo je istom god. 1890. U ono vrijeme otkrio je Fetrie u Lakišu ruinc od 8 starih gradova, koji je jedan na drugome sagradjen, a čiji postanak on ovako tumači: Svaki put, kad je ne stalo kulture jodnog od tih gradova i izčeznula rasa, koja je grad osnovala, nastali su pomalo taloži zemlje, koji su prekrili preostatke grada, a tokom vremena osnovali su na istom mjestu nove rase novi grad s novim kulturnim (karakterom. God 1902. preveo je engles Macalister istraživanje u Oezer, koji je grad dobio kralj Salamon kao vjenčani dar prigodom vjenčanja s jednom egipatskom princesom i našao ovdje vrlo važne dokumente, koji su bacili novo svjetlo na egipatsku i grčku kulturnu povijest u Palestini. Iskopine u Bet Šemenu donijele su nam natpise, koji su mnogo doprinijeli poznavanju Palestine, za dobe Filistejaca. No ova iskapanja nisu imala svrhu da služe židovskom istraživanju, već da ispituju kulturnu epohu Filistejaca ili Grka, odnosno Egipćana. Istom god. 1910 započelo se sa sistematskim arheološkim istraživanjima u židovskim centrima, da se ispita stara židovska kultura. Američka misija započela je iskapanja u Samariji, glavnom gradu kraljevstva Izraela, koja je kolijevka profetizma, i otkrila su palaču Ahaba i Jesabele, koja je bila sagradjena u staro-židovskom arhitektonskom stilu sa zidovima, koji su se sastojali iz velikih gromada. U isto vrijeme provedena su i iskapanja u Jeruzalimu na mjestu hrama, koje su nam donijeli natpise iz Salarnonovog vremena. No ova istraživanja provedena su u čednoj mjeri i bez pravog shvaćanja za židovsku prošlost, a nežidovaki istraživaoci nisu shvatili važnost hebrejskih natpisa. Istom sa okupacijom Palestine po Englezima, ponovljena su velikim marom arheološka istraživanja. Pod auspicijama vrhovnog komisara Sir Herbert Samuela, osnovan je »Palestine Oriental Society«, koju financiraju sve narodnosti, a s druge strane osnovano je židovsko arheološko društvo Exploration Society«. Istraživanja započela su u

BROJ 20

»ŽIDOV«

5