Židov

U zadnje vrijeme osnovan je i cijeli niz poduzeća na polju gradjevne industrije, tako tvornica opeka »Silikat« u Jafi i tvornica cementa u Hajfi U Palestini treba naročito drva, stakla i drugih gradjevmh potrepština,, koje se sve moraju uvažati iz inozemstva. U zadnje doba osnovano je više tkaonica, tvornica ulja, mlinova i industrija za konfekciju Izvješće nadalje ustanovljuje, da je agrikultura još slabo razvijena i da je tek četvrti dio zemljišta, koje se dade kultivirati. obradjeno. Iz izvješća se nadalje razabire, da je Palestina za danas još preslabo napučena. Ako će se razviti agrikultura, tad Palestina ne bi trebala uvoza žita i drugih životnih namirnica, već bi mogla i sama izvažati velike kvantume žita. Palestinski eksport sastoji većinom u narančama, sapunu i vinu. U godini 1919./20. odaslano je iz Palestine 647.000 sanduka naranča u vrijednosti od 162.000 engl, funti, a u godini 1920.-21. 830.959 sanduka naranča u vrijednosti od preko 200.000 engl. funti. V isto doba smanjio se izvoz sapuna i vina. Razlog tomu je taj, što je Palestina prije rata najviše eksportirala vino u Ameriku, a sada nakon uvedenja zakona o zabrani prodaje alkohola, eksport je znatno trpio. Najviše se izvaža u Egipat, koji resorbira 70% .cijeloga izvoza. Naravno je, da Egipat ne potroši sve te zalihe, nego ih šalje dalje u inozemstvo. Iz izvješća jasno proizlazi, da palestinska vlada svim sredstvima nastoji, da proširi I uveća trgovačke odnošaje ’Erec Jisraela s drugim zemljama. Broj tvrtki u Palestini je danas još malen, ali se svakim danom povećaje. Tako je primjerice u godini 1919.20. registrovano jedno 300 društava. Ne treba tek posebno istaknuti, da su većina poduzetnika Židovi. U izvješću naročito se ističe rad židovskih industrijalnih grupa na polju gradjevne industrije i svega što je s time u vezi, kao i na polju tekstilne industrije. U vezi sa agrikulturnom industrijom posvetilo se mnogo pažnje društvu »Šemen«, koje sada gradi s kapitalom od 250.000 funti tvornicu ulja u Hajfi. Izvješće sadržaje još mnogo interesantnih podataka, pa ćemo o tom izvijestiti u drugom članku. *

Keren Hajesod

Keren Hajesodska konferencija u porajnskoj zemlji. U Kolnu održala se dne 2. aprila velika kotarska konferencija njemačkog Keren Hajesođa Pozivu predsjednika odazvali su se zastupnici od 50 općina, pa taj veliki broj učesnika dokazuje jaki interes njemačkih Židova na obnovi Palestine Vijećanja u Kolnu započela su raznim konferencijama, čija je glavna svrha bila organizatorno sjedinjenje Židova unutar glavnih njemačkih provincija. Toku ove prve konferencije pripisalo se veliko znamenovanje. pa je predsjednik Keren Hajesođa za Njemačku, gosp. direktor Oskar Wassermann. došao u Koln. da lično vodi rasprave. Osim navedenih općinskih zastupnika, došli su odlični članovi loža i drugih židovskih udruženja. Dir. Wassermann je nakon pozdrava prikazao važnost Keren Hajesoda. Svijet danas traži, da židovstvo pokaže svoje produktivne sposobnosti za

:li dobro zemlje i njezinog pučanstva. Sa i- dašnji čas nije za diskusije, već za pro i duktivnu suradnju svih Židova, kojima je ni do očuvanja židovske časti. U ime židovi' ske općine u Kolnu pozdravio je predsjediu nik opčine, Biumenau, članove berlinskog 'a prezidija Keren Hajesoda. Odmah iza i, toga otvorena je debata, u kojoj su učestvovali medju ostalim: nadrabin Altmann e (Trier), pravni savjetnik Cahen (Koln), k rabin dr. Cohn (Bonn). rabin Rosenthal i- (Kdln). odvjetnik dr. Apfel ode vjetnik Rosenbluth (Berlin). Konferencija š primila je jednodušno rezoluciju, u kojoj ;i pozdravlja osnutak Keren Hajesoda i poi življe Židove u Porajnskoj i Westfalskoj .. na aktivnu suradnju. Nakon konferencije održan je u kući poznatog tvorničara Rollmanna dogovor i s najuglednijim Židovima Kolna. Prisutni i osnovali su posebni komitej Keren Haje) soda za Kdln i izabrali pravnog savjetni> ka Cahena predsjednikom, i Keren Hajesod u Južnoj Americi. Iz i Buenos Airesa javljaju, da je dr. Wilen, sky, zastupnik direktorija Keren Hajesoda, započeo rad u cijeloj Argentiniji sa vrlo dobrim uspjehom, premda je ekonomski položaj zemlje mnogo trpio uslijed nepovoljne žetve. Rad zastupnika sastoji u glavnome, da übire iznose potpisane u godini 1921. i da stvori čvrstu organizaciju Keren Hajesoda. Argentinski Židovi vrlo revno podupiru ova nastojanja, tako da se očekuju vrle povoljni rezultati. Najugledniji list u zemlji »Nacion« donio je opširan članak dra. Willenskoga o obnovi Palestine po maaseru, te time doprinio uspjehu Keren Hajesoda. Prije no što je došao u Argentinu, boravio je dr. Wilensky u Braziliji i Chileu. gdje je novinstvo takodjer pokazalo veliki interes za Keren Hajesod. x Uspjeh Keren Hajesoda u Americi. Povodom dineja. koji je održao »Klub tisuću dolara za Keren Hajesod«, a kojemu su prisustvovali Mr. I ntenneier, Louis Marshall. Adolf Levison. O. Jifferson, Seligmann i mnogi drugi necijonisti, sakupljeno je 150 000 dolara za Keren Hajesod. Svaki član kluba doprinio je najmanje 1000 dolara. Nastavak akcije u Americi. Priprave velikih kampanja u Chicagu i Ne\v-Yor ku stoje neposredno pred svojim zaključkom. Akcija za pomoćno djelo, Koje upravo vodi Joint Distribution Committee, i goleme pripravne radnje za Keren Hajesod-Kampanju u Chicagu i New-Yorku ponukale su gotovo sve vodeće ličnosti, da se upute u Chicago ili u NewYork. U Chicagu započele su pripravne radnje 15. marta, kad su Sokolow. Patterson i Goldstein prispjeli u grad. 1 profesor ' \Varburg se očekuje. Iste večeri održan je veliki meeting, na kojem su govorili ' članovi delegacije i Pcter J. Schweitzer iz Newyorka. Očekuje se vrlo veliki us- : pjeh rada u Chicagu. Prispio je dopis : Weizmanna, u kojem veli: »Nadamo se skorom riješenju važnih pitanja u pogle- ( du Palestine U ovom času može se samo \ reći, da se nebo vedri, te da izgled, u r kolikoh se nas tiče biva opet povoljan, c Sir Herbert Samuel izjavio je oficijelno. I da je broj židovskih useljenika, s kojima se može dozvoliti ulazak u zem- s Iju. zavisan od sredstava, koja imamo za i; djelo izgradnje Može se sa sigurnosti re- n ći, da je uspjeh, ako je novac na raspola- <]

a- ganju. u izgledu, te da ćemo još za naših 0- dana vidjeti Palestinu ponovno uspostavje Ijenu«. lod Untermayera prispio je dopis, f - u kojem je opomenuo židovstvo Chicaga, 1- da pokaže djelo, iz kojega neka govori •g razbor i oduševljenje, te koje će dati pri;a mjer prave požrtvovnosti. Veliki čini J- Chicaga za pomoćno djelo djelovali su u povoljno. Nada se, da će isa akcijom za ). Keren Hajesod isto tako biti. d Posao u Newyorku, kojim upravlja l Judge Tannenbaum, započeo je nalogom, a da se 5000 dobrovoljnih sila stavi na >j raspolaganje. Sve organizacije Mizrahi. Paole-Cijon, Ceire-Cijon i Sons of Cijon •i upravili su odgovarajući apel na svoje članove. Sa istaka Newyorka stiglo je već oko 500 dobrovoljnih prijava. Komir tej žena postigao je prijavu nekih 1000 ' pomagačica. U pripravi je niz velikih meetinga u svim dijelovima Newyorka. - Dne 14 marta održana je sjednica sa židovskim novinarima, koji se svi obve: zaše, da će staviti svoja glasila u službu ove akcije Dne 15. marta održana je pod upravom poznatog vođje mizrahista 1 Meyer Berlin sjednica sa rabinima i propovjednicima Newyorka, koji preuzeše obvezu, da propovjedaju u svojim sinagogama za Keren Hajesod, te da se stavljaju na raspolaganje kao govornici za kampanju Medju ovim rabinima nalazi se veliki broj ortodoksa. Iz ostalih gradova pridolaze stalno veće svote. Ukupni primitak 17. marta zaključenog tjedna bijaše 32.623 dolara, sljedećeg tjedna iznašao je primitak okruglo 35.000 dolara Svote su vrlo velike, ako se uzme u obzir, da je istodobno postignut vrhunac sakupljanja za reliefni fond. te da se je glavni rad koncentrirao na pripravama u Newyorku i Chicagu. Primjer jednog amerikanskog grada. Kad je došla evropejska delegacija Keren Hajesoda u Ameriku, podastrt je, kako je poznato, prije početka samoga rada jasan plan za propagandu, te je svakom amerikanskorn gradu namijenjena odredjena zadaća za rad oko Keren Hajesoda. Tako je trebao grad Por 11 an d u državi Oregon da nasmogne 25.000 dolara. Početkom mjeseca marta posjetili su Nahum Soko-1o v, profesor Warb u r g i Colonel Pa 11 ers o n grad. e da lično apeliraju na Židove. Dobra stvar, za koju su ovt velikani govorili uplivisala je na židovske stranke Portlanda tako snažno, da su se brzo ujedinili, te već za dva dana nasmogli zahtjevani iznos. Ovaj uspjeh ipak nije sklonio općinu, da obufstaVi svoja nastojanja, već je općina odlučila, da nastavi energično svoje djelovanje za Keren Hajesod, te da nasrnogne još jedamput 25.000 dolara Židovi Portlanda hoće da daju na ovaj način drugim židovskim gradovima primjer uzornog palestinskog rada. Kampanja za Keren Hajesod u Londonu. Uprava Keren Hajesoda pripravlja veliku kampanju u Londonu. Mnogobrojni distriktni komiteji, koji su ponovno osnovani, održali su već konferencije. Rabini sudjelovali su s naročitim zanosom. Sredinom mjeseca marta sastađoše se zastupnici 25 hramova londonskog istoka, kako bi se posavjetovali glede načina njihove šaradnje. Skupština je jednoglasno zaključila, da radi za vrijeme

6

»ŽIDOV«

BROJ 16—17,