Židov

mnogim mjestima u velike bi 'koristila jednostavna irigacija. I za pošumljivanje dalo bi se mnogo učiniti, a to bi bilo blagodat za zemlju. Isto tako valja izgraditi luke, jer Jafa i Haifa su još uvijek samo otvorena pristaništa. Jedina opasnost, koju vidim za Palestinu sa gospodarskog stajališta, sastoji u tome, da joj se uskraćuju sredstva za razvoj. Palestina ne., treba . mnogo novaca. Palestina je ' iifelif 1 sPiaT MSgla B Tdk pViritrtiiali za-' bi joj pomogao. Pogreška je, ako se drži, da će Palestina prouzrokovati znatan teret za britskog poreznika. ‘’lŽaneKojf&tvgodina ne će to uopće biti više'|teret, ako se Palestini ne uskraćuju sredstva«. Prelazeći na političku stranu položaja izjavio je lord- Milner, da je Engleska već oi odredila svoju politiku prema Palestini, ii Trezvena je to politika, a naša je dužnost, da kod nje ustrajemo. »Ne osporavam«, rekao je »da sad postoji mnogo a nezadovoljstva, i da bi, kad bi vlada popustila, došlo do neprijateljstva. Razni ljudi pripovjedali su budalaštine n. pr., da se zemlja ima da izruči Židovima. To je poplašilo Arape i hrišćane, a taji Strah iskoristili su agitatori pretjerivanjima i lažima. Ako će se uzdržati mir, uvidjet će doskora ljudi, da su njihove bojazni neopravdane i da nije najvažnije da - se pobija sve ono; što vlada radi, a još manje ono, što namjerava, već ono, što ljudi misle ili što su im drugi utuvili, da će vlada uraditi«. Što se tiče Herberta Samuela može da opetuje samo toplu hvalu, koju svaki izrazuje, koji je Palestinu posjetio. Stroga pravednost kao i predanost za interese zemlje i svih slojeva pučanstva priznaju otvoreno i najveći strančari vrhovnom komesaru. Na pitanje, da li su cijonistički Židovi, koji dolaze u zemlju, sebi svijesni svoje lord Milppr, da, jdftotp slučaj kod većine; samo radom i., proizvodnjom novih dobara može židovska imigracija da postigne uspjeha. Svi Židovi, s kojima je govorio, potpunoma

su to shvatili’ te nastoje, da razviju prirodna vrda zemlje. Lord Milncr dobio je povoljan utisak o židovskim kolonijama, koje je vidio Uvjeren je, da će £rapi biti voljni, da u miru zajednički rade sa Židovima, kad će uvidjeti, da je to u njihovom interesu. Za sad čini se, da nema razloga bojazni za Palestinu, dok Englezi proslijeđjuju zdravu ekonomsku politiku i ne dopuštaju iskrivljenje Balfourove deklaracije'po' 1 ekstremistima. i imreo .ožteiloO oiieik ež oe mi ajo>l i

' v i Zemlja pripada Židovskom narodnom fondu, koja se ne smije preprodati ni jednoj privatnoj osobi. Sve kad će iza stanovitog Vremena narodni fond naseliti prvu kvucu na površini od 25 dunama po obitelji, ostat f> de zemlja svojinom židovskoga naroda. I kad će u Kirjat-Anavim biti uredjeno ljetovalište, davat će se zemlja samo na 49 godina u zakup, židovska će jubilarna godina 'lisdćljeća opet uskrsnuli? i ' i 1 Ali rte samo zemlja, već i rad postat će • zajedničkim dobrom. U Kirjat-Anavim radi oko 60 halucim i halucot. Razdiobu rada preuzimlje jedan izabrani odbor i Halucim primjerice bave se vise oranjem, sijanjem i obavorn čvivarske službe, a halucot sa uzgajanjem povrća, mljekarstvom i krčenjem zemlje. Cak i liječnik radi ovdje kao obični radnik i vrši svoje zvanje samo u stanovito Vrijeme. I liječnikova supruga radi. Svi primaju jelo i malu naplatu za manje izdatke u jednakoj mjeri, svi izdaci odbijaju se od M pfeće. Pretplaćuju se riovine i mjesečnici i Već ima biblioteka od 1200 svezaka, a od vremena do vremena ima i predavanja, pa se potrosak za kulturne svrhe takodjer porazdijeljuje na broj radnika. Ali ima ii KirjatAnavim i 13 obitelji, nekoje od njih sa dje-

boonvi Nastalal su dva teška pitanja: kako mogu majke male djece, koje se moraju za svoje mališe brinuti, raditi na polju i odakle da uzmu sredstva za uzdržavanje djece, koja još ništa ne zaradjuju i čiji očevi i majke ne zaslužuju više nego li neoženjeni? Odgovor na ova dva pitanja imponuje svojom jednostavnošću ; da mlade majke mogu fći za poljskim radom, itadgledava dnevno jedna majka svu djecu, a toga dana riješena je svakoga drugoga posla. Majke, koje doje djecu, zaposlene su u blizini šatora, da uzmognu djecu nahraniti i odmah se vratili na posao. A što se tiče troškova uzdržavanja * djece, porazdijeljuju se ovi na sve radnike i radnice, bez obzira na to da li su oženjeni ih nijesu ili da li imadu djecu. Neoženjeni tome ne prigovaram, jer kad na njih (Jodje red, da postanu roditelji djece, bit će djeca uzdržavana na trošak cijele kvuce. Na taj način nijesu djeca u Kirjat-Anavimu niti u pogledu uzgoja niti u pogledu odnosnih troškova na teret. Osim staje ima u Kirjat-Anavimu tri velika koji su visokim zidovima razdijeljeni Svaka obitelj dobiva jednu sobu a dva do tri neženje opet jednu, i sve govorkanje o nemoralnim odnosima izmedju

halucim i halucot nije ništa no plod boležIjive fantazije ljudi, koji sami nijesu čisti. Drveni šatori ipak ne pružaju dovoljno zaštite proti studeni u brijegovima i proti kiši. Bilo bi vrlo dobro, da se pospješe gradnje kuća za radnike. Onda ne bi ljudima bilo gore, nego Ii marvi, za koju ima zidanih staja. Potrebno je, da se od izvora uvede vodovod, kako ne bi halucot morale da vodu dovažaju na kolima. Kad bi bilo moguće, da se nabavi susjedno zemljište, koje je podesno za sadjenje pšenice, onda ne bi bilo potrebno, da se žito dobavlja iz vana. Peradi, povrća, mlijeka i krme za marvu ima dostatno. Doskora bit će i grožđa i đrugogo voća. ' U Kirjat-Anavimu, na zemlji Židovskog narodnog fonda učinjen je pokušaj za jedan novi život, za život gospodarstva i zajednice, koji nas, ako uspije, približuje najvišim idealima biblije i proroka i koji će moguće jednoć biti primjerom svemu čovječanstvu. Možda onda oe će oči čovječanstva biti upravljene samo k starom Cijonu, iz kojega je proizašla tora, već i k novom Cijonu, iz kojega je proizašlo novo djelo, koje je ukorijenjeno u staroj tori.

Keren Hajesod

Veliki dar za Keren Hajesođ. Central ni odbor Keren Hajesoda za Veliku Britaniju javlja: Primili smo od uredništva i »Jevvish Chronicle« ček vrhu 1910 funti stertinga. Cek priposlan je uredništvu od jednoga pretplatnika, koji želi da ostane anoniman. Darovatelj izjavljuje u svome dopisu, da je sam bio u Palestini i da je vidio halucim pri radu te osjeća potrebu da dade realnoga izražaja svojoj sirnpni)itiji.: Ovdj je dar najveći iznos, što ga je do sada engleski odbor primio od jedne osobe. rn 'imboiMi ; ■ V Keren Hajesod-kampanja u New-Yorku. ’’ U savezu sa prijašnjim vijestima o početku 'Keren Hajesod kampanje donosimo izvje-1 štaj o velikoj skupštini u Carnegie-Hall. Na predlog Samuela Unterm a y e r a, koji je 1,1 predsjedao skupštini, prihvaćena je rezolucije, da se senat zamoli da prihvati Lođgerezolučiju. Obzirom na važnost Keren Hajesoda, rekao je Untermayer, da je Keren Hajesod platforma, na kojoj će se moći sjediniti cijeli'židovski narod, cijoniste i necijonste. Akčija nridra da uspije, jer je čast Zidova cijeloga svijeta založena za uspjeh ovoga pokreta. Pukovnik Patterson rekao je, da Keren Hajesod mora isto tako uspjeti, kad što je svojedobno uspjela židovska legija. Ako akcija za Keren Hajesod ne (i Palestini propalo sve, što je židovstvo. > 12 i !f »2ii vlofi ovlf./J Klizim ♦ r»*»< d ( Lord Rothschild i ministar Mond za Keren Hajesod. Iz New-Yorka nam javljaju : Povodom započete kampanje za Keren Ha-

jesod u New-Yorku primio je izvršni odbor čestitke od Lord Rothschilda i ministra sir Alfreda M o n d a. Lord Rothschild je brzo javio ; »S velikim interesom pratim kampanju za Keren Hajesod u Americi o čijem rezultatu zavisi razvitak židovskih nastojanja u Palestini. Od Srca rado podupirem vaš poziv, koji spaja blagdan slobode s besprimjernim radom, za Erec Jisrael«. Brzojav Sir Alfreda Monda glasi : »Palestinski mandat doći će za kratko vrijeme u svrhu ratifikacije pred Ligu Naroda. Povoljno rijeŠenjć, koje će doskora uslijediti, nameće nam p još većoj mjeri dužnost stvaranja velikog fonda za konstruktivni rad u Palestini. Oci cijeloga židovstva uperene su sada na Ameriku a naročito na new-yorsko židovstvo, koje sada počinje veliku kampanju za Keren Hajesod. U potpunoj se mjeri priključujem apelu vodja u New-Yorku i nadam se, da će svaki Židov na najodlićniji način odazvati se vašemu pozivu«.

Iz židovskog svijeta

Konferencija židovskih mandatara u Lavova. Prošlo je već dvadeset godina od kad Su se u dvorani lavovske bOgoštovne općine pod predsjedanjem preminulog zastupnika i općinskog predsjednika dra. By ka stvarale jjo raznim općinskim ođaslanicima političke odluke u službi asimitatorske klike, pri čemu su se cijoniste, koji su bili željni unići, policijom rastjerali. Kako Ii su se od onda vremena promijenila 1 Danas se otvaraju vrata kahalske zgrade automatski pred onima, koji oslanjajući se na odobravanje široke židovske javnosti, prilaze konferenciji, da nakon toliko godina nazadovanja stvaraju zaključke o saniranju i preudešenju židovske općine kao podloge za židovsku autonomiju. Na poziv cijonističke zemaljske egzekutive odazvali su se zastupnici sa dvadeset mjesta istočne Galicije, medju njima više vladinih povjerenika,, koji su dosta pošteni, da protestiraju protiv maha preotimajućeg sistema, kojemu imaju da zahvale u tom času svoj položaj. Iz različitih općina stigle su pismene i brzojavne izjave odobravanja. Nakon

BROJ 21

»ŽIDOV« '

3