Židov

Niže donosimo doslovce naredbu ; Ministarstvo unutrašnjih djela kraljevine SHS Resor B B. B Nr 1738/922. Gospodinu Velikom Županu, S om bor. Meni podnesenu prijavu o za vrijeme rata i poslije rala u Bač-Bodroškoj županiji naseljenim Zidovima pročitao sam i slijedeće ustanovio : 1. Broj, za vrijeme rala i poslije rata naseljenih Židova u ovoj županiji je vrlo velik. 2. Mnogi od njih došli su iz inozemstva. Istina je doduše, da su nekoji preselili se iz jednoga mjesta u drugo, ali iz Vašega izvještaja ne može se ustanoviti, da li su oni bili zavičajni u prijašnjem prebivalištu, ili da li su ovamo došli iz inozemstva. 3. Mnogi od njih nemaju stanbene dozvole. 4. Prema zanimanju su većinom kramari. 5. Grad Senta davao je u velikoj mjeri stanbene dozvole, što je vrlo štetno za tamošnju nacijonalizaciju. Obzirom na naše državne i narodne interese. te u svrhu olakšanja policiiskog nadzora odredio sam slijedeće 1. Svi, u listi primljeni Židovi dužni su da u roku od 30 dana pridonesu svoju domovnicu. 2 S inozemnim Židovima, ili s onima, koji su stekli zavičajnost u kojem mjestu SHS iza 1. januara 1910., ima se postupati u smislu naredbe 8640/920., ako se to s ma kojega razloga dosad nije učinilo. 3. Kod podjeljivanja stanbenih dozvola imaju se najstrožije prosuditi sve okolnosti, te potvrditi političku i moralnu ispravnost, te tražiti podatke o obavljenoj vojnoj dužnosti kao i ine osobne podatke.

4. Svi oni, koji su ovdje zavičajni od 1. januara 1920. i nisu zatražili naše državljanstvo ili ako su ga zatražili, a odbijeni su. imadu se vodili u strogoj evidenciji, jer su ove osobe dužne da napuste zemlju do 26. jula 1923. Provedenje ove naredbe nema se tumačiti kao progonjenje ovdašnjih autohotonih Zidova. na što se naročito upozorava. Beograd 19. februara 1922. Po nalogu ministarstva unutrašnjih djela Aleksijević m. p. Dom zagrebačke ferijalne kolonije. Izraelilska ferijalna kolonija u Zagrebu je tihim a neumornim radom stekla već neprocijenivrh zasluga u plemenitom prezanju oko üblaživanja socijalne bijede, od koje toliko stradavaju djeca, a na žalost u velikom broju i naša židovska djeca. Uz druga djela dobročinstva posvećuje društvo glavnu svoju skrb narušenom zdravlju židovske djece. O školske praznike izvlači blijedu, anemičnu, rahitičnu i limfatičnu djecu iz zagušljive atmosfere uzanih, prenapunjenih i u svakom pogledu nehigijenskih stanova na sunce i svježi, ljekoviti morski zrak u hrvatskom primorju, ili ih šalju u pojedina ljekovita kupališta, gdje se odnosna djeca privadjaju specijalnom liječenju. Ustrajnim i požrtvovnim radom prikuplja društvo potrebita znatna novčana sredstva za pokriće golemih troškova, što ih iziskuje opskrba i njega bolesne ili slabe djece. Nu agilna i plemenitom radu društva nadasve odana predsjednica gdja. Tilda DeutschM a c e I j s k a stavila si je u svom radu za ovu djecu dalekosežne ciljeve, kojima se korak po korak približava. Tako je njezinom inicijativom i uz dugogodišnje požrtvovno nastojanje uspjelo ove godine ostvariti plan doma izraelitske feri-

jalne kolonije kupnjom jedne vile u Crikvenici. Lijepa i prostrana vila, koja leži tik kraj dječjeg igrališta ima 14 soba te velik vrt, pa će moći da primi 80-90 djece. Nadamo se, da će ovo naše zaslužno humanitarno društvo ovaj svoj lijepi uspjeh smatrati tek jačim podslrekom, da i dalje svim marom poradi oko izgradnje svojih institucija staviv svoj rad na široku socijalnu podlogu. Zidovi Zagreba a i drugih mjesta sigurno će honorirati ovo revno pregnuće naše ferijalne kolonije obilnom materijalnom potporom. Herzlova spomen-slava u Zagrebu. U subotu, dne 15. jula o. g. u pol 9 na večer održat će se u hramu hesped, na kojemu će koralni dio službe božje izvesti pjevačka sekcija Makabija. U nedjelju, dne 16. juna o. g. održat će se u 11 sati prije podne matineja, na kojoj će svečano spomen-slovo držati g. dr. Aleksandar Lic h t, a pjevačke tačke izvesti će pjevački zbor Makabija. Mjesto održanja matineje javit će se putem dnevnika. NAŠIM PRETPLATNICIMA! Tokom ove godine povisila nam je tiskara cijeno tiska za 45%. Kraj toga pretvorili smo list, koji je samo 3 put mjesečno izlazio n tjednik, a dnevno poskupljuje papir i drugi izdaci, tako da smo primorani povisiti danom 1. jula J922. pretplatu na K 240. - godišnje. Uvjereni smo, da će naši poštovani pretplatnici uvidjeti opravdanost ove naše povišice, tim više, što su to već mnogo prije učiniti svi listovi, pa i dnevnici. Nadamo se, da će i oni pretplatnici, koji su već poslali pretplatu za cijelu godinu, uvažiti ovu okolnost l naknadno nam poslati diferenciju. Uprava »ŽIDOVA«.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju

Adresa za dopise: Zagreb. Ihca 31« Hl kat. Uredovno vrijeme od 9 do 12 sati prije podne i od 3 do i sati poslije podne. Novac se šalje M Centralnu eskomptnu i mjenjač on banku d. JL Zagreb, sa račun 2. N. F. s naznakom svrhe.

Svrha je židovskog narodnog fonda da u Palestini kupuje I stiče zemljište, koje če ostali nentudjivlm imetkom židovskoga naroda. fid. narodni fond utemeljen je na V. cion. kongresu god. 1901. I posjeduje već oko 30 milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu, a iznosili su god. 1920. oko 9 i pol milijuna franaka.

Nekoliko primjedbi k polugodišnjoj statistici Ž. N. F. Donosimo u ovom broju polugodišnju slalisfiku Židovskog Narodnog Fonda, koji iznose K 636.161.97. Prema lomu pokazuje prvo polugodišle sabirnog rada za Keren Kajemet prema prošlom godišnjem prvom polugodištu, koje je donijelo K 839.152.82, manjak od K 195.990.85. U čudu se pitamo, koji su razlozi, da prihodi Keren Kajemeta padaju u lolikoj mjeri, umjesto da bi se baš u ovoj jubilarnoj godini znatno po-

visili, da đostignemo propisani nam kontingent od 3 i pol milijuna kruna. Nema sumnje, da bi se kraj malo dobre volje i sistematskog rada mogla namaknuti propisana svota od jednog milijuna petstohiljada za prvo polugodišle, jer kad ovu svotu podijelimo sa najopreznijim statističkim podacima, prema kojima u Jugoslaviji žive tek 60 tisuća Zidova, vidimo, da na pojedinog Židova otpada svega K 29.—. Ne želimo da se upuštamo u promatranja rezultata, koji su postignuti u pojedinim mjestima, niti želimo iznijeti rekriminacije protiv nemarnih sabirača i nehaju našega židovstva prema Židovskom Narodnom Fon-

đu. Ipak moramo da istaknemo da se ovaj nazadak u prihodima Židovskog Narodnog Fonda ima da pripiše potpuno nesistematskom radu u najvećim našim centrima, gdje se, kako se čini, rad za Narodni Fond prepušta dobroj volji pojedinca. Jedan pogled na tabelu iskaza pokazuje nam, da je bilo mjesta, gdje je propisani kontingenat ne samo namaknut već i prestignut, š|o bi se sigurno i u drugim mjestima moglo postići. Rezultat sabiranja u ovome prvome polugodištu dokazuje nam, da ideja Narodnog Fonda, njegova velika važnost na obnovnome djelu u Palestini kao nosioca narodne

BROJ 30.

»ŽIDOV«

o o ZSGfIEI niitsiićfiß? Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza MEDHODNiI B9NK9 D, BEOGRAD jj Teraiiji U O